Što se iza brda valja?

[DARIJUS]

http://www.vecernji.hr/vijesti/narodne-obveznice-zarada-duplo-veca-nego-kamati-bankama-clanak-467078



Ovo je primjer lanca zarađivanja. Dajte nam svoju štednju, a mi ćemo vam je vratiti uvećanu. Ma možeš misliti. Da bi to bilo i teoretski ostvarivo RH bi morala suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni. Ovako je to samo način da financijska kriza riješi prevarom građana. Jer dug se može samo naplatiti novim obveznicama ili dizanjem poreza. Sve u svemu, ako ikada prođe, ne preporučam da se ulaže u državu koja nema pojma kako će dug vratiti.

wc papira ima i po povoljnijim cijenama...:rolfer:

 

[Nostradurus]

wc papira ima i po povoljnijim cijenama...:rolfer:

Teoretski, kada bi država uložila te pare u firmu koja bi izvozila i ostvarivala profit da vrati te novce sa kamatama, to bi bio biznis. Ovako za zatvaranje troškova u državi to ne vodi nikuda.

I kada bi država imala mogućnost emisije novca, mogla bi ovo koristiti da usmjeri štednju u razvoj industrije koja bi zaposlila radnike i povećala BDP. Tako bi mogla izdati novac (za kamate) koji bi imao vrijednost jer bi se povećala ponuda roba. Međutim, ako dobivene kamate ljudi ne bi trošili (ne žele povećati standard već žive kao škrtci), moglo bi doći do problema. To znači da ulaganje mora biti u ono što ljudima treba.

 

[Nostradurus]

Slična rješenje iz svijeta

http://www.tportal.hr/vijesti/svije...F-ov-suzavac-ili-revolucija.html#Comment,8381

Moguće je istovremeno eliminirati privatni dug za 100 posto BDP-a, potaknuti rast, stabilizirati cijene i detronizirati bankare. To je moguće provesti glatko i bezbolno, zakonodavnom intervencijom, daleko brže nego što je itko mogao zamisliti, navodi Telegraph.

Radi se Modernoj Monetarnoj Teoriji. Samo ta teorija ima puno promašaja u razradi. U osnovi se radi o sličnoj bazi stvaranja stabilnog novca. Razlika je što mislim da su moja rješenja bolja jer ne idu na ruku krupnom kapitalu. Stoga MMT možemo povezati sa pokretom krupnog kapitala da sadašnje pozicije iskoristi za svoj daljnji opstanak.

 

[Koko]

Jasno je da bez suficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni nema ništa. Postavlja se sad pitanje, kako to ostvariti? Kako povećati izvoz, kako smanjiti uvoz, zašto nitko ne radi natome.

 

[Nostradurus]

Jasno je da bez suficita u vanjskotrgovinskoj razmjeni nema ništa. Postavlja se sad pitanje, kako to ostvariti? Kako povećati izvoz, kako smanjiti uvoz, zašto nitko ne radi natome.

Problem je što je vanjskotrgovinski suficit bio ostvaren jako rijetko. Pogledajte dijagram "Realni tečaj i pokrivenost uvoza izvozom od 1964. do danas"
--------------------------------------------------------
http://ebookbrowse.com/gdoc.php?id=136594219&url=4d7f12d949b1b1a1a41d277cc0f835a8

Žuto su istaknuti stupci koji su bili preko 100%.

Druga stvar je što u isto vrijeme sve države ne mogu postići taj suficit u trgovanju. A pogotovo što on treba biti dovoljan. Treća stvar je što se time može pokrenuti inflacija jer se roba miče iz tržišta, a pojavljuje novac. Idealno bi bilo da se pozitivne bilance moraju kompenzirati u roku nekoliko godina ili se trebaju otpisati.

Konkretno, ako nam nijemci prodaju više robu moraju u roku par godina kupiti za jednak iznos viška robe od nas ili to kompenzirati preko neke druge države.
--------------------------

Kada se izbalansira trgovina (da bi svima bili jednaki uslovi), mora se riješiti dotok bez duga novac novca za promet od povećanja proizvodnje. To znači da bez rada i proizvodnje nema mogućnosti emitirati novac bez stvaranja velike inflacije. Plus naravno da banke ne smiju ekspandirati kreditni novac. Jer time mijenjaju odnos ponude i potražnje i stvaraju velike dugove.

 

[Nostradurus]

Vlada nije jednaka kućanstvu - MMT seminar

http://www.modernmoneyandpublicpurpose.com/seminar-2.html

Tko zna engleski može pogledati predavanje o MMT-u. Tema je deficit proračuna Amerike. A spominje se i korištenje eura u Europi. Premda se sa nekim stvarima ne slažem, dobro je poslušati predavanje o tome.

Govornik je Warren Molser i Stephanie Kelton. Ključne teze su da Vlada ne može imati reći da joj fali novca. Vlada ne treba štedjeti nego ići na visoku zaposlenost. Povećanje poreza obično treba da znači da Vlada treba još zaposlenih jer tada ljudi moraju raditi za Vladu da bi mogli platiti poreze. Itd.

Koliko je to drugačije od naše prakse. Vlada diže poreze i smanjuje zaposlenost u državnim službama?! Znači radi stvari koje su nepovezive.:madmana:

 

[Nostradurus]

Med i mlijeko u potocima

http://www.index.hr/vijesti/clanak/...to-u-sljedecoj-godini-je-ostvariv/643265.aspx

"VLADA nije pogriješila u projekcijama rasta od 0,8 posto u ovoj godini nego nismo uspjeli ostvariti program investicija u javnim društvima na kojima samo temeljili te projekcije", izjavio je ministar financija Slavko Linić na konferenciji Dan velikih planova u Zagrebu.

Vlada iz dana u dan potvrđuje moju prognozu od prije godinu dana: Istim smjerom pa kud pukne! A pucanje je sve bliže, ali kod prostog puka.

Potoke mlijeka već imamo. Još samo fale potoci meda i dostigli smo davni san "Da teče med i mlijeko u potocima". :madmana:

 

[Koko]

Vlada treba ići na visoku zaposlenost, ali u državi, a ne državnim službama. Državni službenici ne proizvode ništa i ne generiraju nikakvu novu vrijednost, nego su na grbači malobrojnim zaposlenima u "realnom sektoru". Treba ih biti samo onoliko koliko treba da služe gospodarstvu.

 

[farmervg]

Kad čemo i na koji način izaći iz krize:do sad prije svakih izbora su velika obečanja od unutarnje do vanjske politike svaki obečavaju nova radna mjesta ,pokretanje proizvodnje ali od toga nema ništa ,kad se na izborima pojavi osoba koja če reči dragi moji sugrađani ,draga nacio vi čete ovu zemlju izvuči iz krize vi čete otvarati radna mjesta vi čete biti pokretač ove države i investicija a ja ču vam samo u tome pomoći i dati smjernice onda čemo zbilja i izači iz krize i otvarati radna mjesta i sve ostalo a sumnjam da imamo takvu osobu koja če to reči u svom predizbornom govoru dok oni pričaju mi čemo ništa od toga ..

 

[DARIJUS]

al pustite puste priče, od 1.1. sljedeće godine nema trošarina na polovne automobile...
sad će baja da si mečku kupi...:rolfer:

 

[Nostradurus]

Kad čemo i na koji način izaći iz krize:do sad prije svakih izbora su velika obečanja od unutarnje do vanjske politike svaki obečavaju nova radna mjesta ,pokretanje proizvodnje ali od toga nema ništa ,kad se na izborima pojavi osoba koja če reči dragi moji sugrađani ,draga nacio vi čete ovu zemlju izvuči iz krize vi čete otvarati radna mjesta vi čete biti pokretač ove države i investicija a ja ču vam samo u tome pomoći i dati smjernice onda čemo zbilja i izači iz krize i otvarati radna mjesta i sve ostalo a sumnjam da imamo takvu osobu koja če to reči u svom predizbornom govoru dok oni pričaju mi čemo ništa od toga ..

Na žalost makro ekonomika nije na vašoj strani. Stvar je logična. Ako bi netko drugi mogao pokrenuti stvar sa mjesta rast BDP-a te to održati, to bi mogla i Vlada. Tj. Vlada bi mogla investirat slično kao ti privatni investitori i pokrenuti stvar.

Na žalost, stvar nije tako jednostavna. Da bi se investicija otplatila, mora imati troškove manje od prihoda. Prema tome, mi generalno trebamo raditi ulaganja koja poslije toga postižu pozitivan skor u profitu. A to sam već objašnjavao da ne može generalno pravilo za sve firme jer suma pozitivnih bilanci na jednoj strani mora biti dobivena od suficita vanjskotrgovinske bilance i deficita državnog proračuna. Čak i da imamo balansiran trgovinu sa inozemstvom, jasno je da se profit firmi ostvaruje preko deficita proračuna.

A on je danas financiran zaduživanjem. Opet isti zaključak vodi u nemoguću situaciju. Profit firmi nastaje od kredita drugih subjekata i deficita proračuna države koji je opet iz kredita. A kredit je još veći dug. To znači da se dug ne može isplatiti iz profita firmi ni uz 100% poreza na profit firmi. Dug je uvijek veći za profit banke. Tj. ako je banka strana (vanjski kredit), tada je ne možemo oporezivati.

I to je razlog zašto je potrebno da država može emitirati novac bez duga. Time se ne zadužuje i može imati niže poreze. Može raditi ulaganja u infrastrukturu i otvarati državne firme. Može platiti besplatno školovanje. Itd.

 

[Nostradurus]

al pustite puste priče, od 1.1. sljedeće godine nema trošarina na polovne automobile...
sad će baja da si mečku kupi...:rolfer:

Manje trošarine znače da će strani proizvodi biti jeftiniji i da ćemo više deviznih rezervi trošiti na uvoz. A bez tih deviza nema otplate kredita. Tj. država može izvući masu kuna od nas, ali ih ne može pretvoriti u devize ako nema deviznih rezervi. Tj. mogla bi dobiti nepovoljan tečaj na slobodnom deviznom tržištu. To znači da bi se time tečaj kune oslabio.

Sličan poremećaj je u Iranu premda Iran ima gomilu deviza koje su sada blokirane.

 

[Nostradurus]

Vrli novi svijet

http://www.novilist.hr/Komentari/Kolumne/Zlu-ne-trebalo-Denisa-Romca/Vrla-nova-Europa

Ispravno je detektirana besparica koja vodi prema ukidanju nekih djelatnosti u državi. Ali to nije kraj priče. Uštedama se ne može otkloniti uzrok svega.
Kako je sve počelo: Preskočiti ćemo razvoj kapitalizma i 60' godina je radnički pokret bio prejak. Rješenje je bilo da se oslabi. bitna proizvodnja se počela seliti u nerazvijene države. Industrijski razvijene zemlje su počele bivati uvoznici robe, a orijentacija je bila na uslugama. Međutim, nakon nekih promašaja (kriza na dalekom istoku) daleki istok je shvatio da mora prestati biti financijski ovisan o zapadu. I nakon toga zapad počinje padati i propadati. Kina je iskoristila svoj nezavisni monetarni sustav i pružila kapitalistima mogućnost da proizvodnju prebace kod nje. I premda je suficit u trgovanju Kine jednak Njemačkom, oni rade za nižu nadnicu i zapad im ne može konkurirati. Kina je uložila puno u izobrazbu inženjera i sada nisu samo jeftina radna snaga, nego i jeftiniji za razvoj novih proizvoda.
A kako je EU pogriješila? Jer je cijela EU nastala sa ciljem da se ljudi upregnu da rade za malobrojni bogati financijski sektor. A njima ne treba puno ljudi da bi ih opsluživalo. Ostali mogu životariti i bankrotirati. Kako se to radi? Lijepo, posuđuje se novac stvoren iz zraka i traži više natrag. A euro može stvoriti samo ECB kao kredit ili iz suficita prema svijetu. Ovo drugo je jako teško postići pa ostaje jedino da se EU napucava sa dugovima i da svi lagano krenemo u bankrot. Spasiti će se mala bogata manjina koja se uvijek snađe.
I zaključak koji fali u članku: EU se ne može transformirati mirnim putem u neko bolje društvo. Treba 500 miliona ljudi obrazovati o uzrocima krize. Dakle, prekrižite EU, to je slijepa ulica. Oni ne mogu riješiti problem dugovanja u državi od 10 miliona stanovnika. Ali ne zato što je to nemoguće, nego jer to ne paše bogatima i financijskom sektoru. Oni žele da smo mi robovi novca. I ne puštaju gusku koja nosi zlatna jaja i kad je na samrti.

 

[farmervg]

Gledaj Nostradurus nisam školovani broker ili financijski menađer ali neke pojmove ekonomije znam jer nisam zatucani seljak koji samo radi sa lopatom več pratim i informiram se sa puno stvari ,onaj moj post gore nema veze sa makroekonomijom ono je jednostavno seljački rečena definicija dok god ratar ne počne sijati stočar toviti ,radnik raditi itd. nas puste rijeći političara neče izvuči iz krize ,da bi nas izvukli trebaju imati keš kojim će financirati nove projekte a dok se to ne desi nema tu ni makro ekonomije niti pustih obečanja.

 

[Kontam]

Problem izdavanja novca koji ima 100% polog u zlatu ili srebru je što trebate imati paralelnu industriju zlata i srebra koja mora imati istu stopu rasta ponude kao i prosjek druge djelatnosti. Zlatni standard je bio prijevara jer je zlatni polog bio samo 10% od mogućeg izdanog novca. Nema smisla rudariti za zlatom samo da bi imali novac (ovdje robu) kojom bi radili razmjenu. I to zlato i tako mora biti u trezoru pa je van prometa i korištenja. Jasno je da to ne ide.

Sad zamislite misaoni proces:

Država ima beskonačne količine zlata i izdaje novac koliko treba na ime tog zlata. Jelda da ne bi imali potrebe sumnjati u to da je novac bezvrijedan. Ali ima drugi par rukava. Država može ponuditi više zlata nego što ima robe i cijene bi mogle početi rasti. To se dogodilo u Španjolskoj nakon otkrića Amerike. Dakle, stvar je u točnoj ponudi novca koja odgovara rastu ponude roba. A novac definiram ovako: Novac je simbol kupovne moći za robe i usluge države (ili više njih) koje ga službeno koriste. Ova definicija je najbolje i otvara ljudima oči.

Iz definicije s vidi da nema konvertibilnosti valute. Tj. ne možete zahtijevati da za zarađene kune morate moći dobiti eure. A razlog je jednostavan. Euro daje kupovnu moć za proizvode iz EU, a ona nije zamjenjiva za kuponu moć iz Hrvatske. Kune mogu kupiti robu iz RH, a da bi mogli kupiti nešto iz EU, treba u stvari raditi robnu kompenziranu razmjenu. Na taj način novci svake države ostaju u svojim granicama, a robna razmjena opet daje tim novcima kupovnu moć. Zašto to pričam. Ako mi npr. izvozimo robu, a dobivamo novac, tada imamo sve više novca, a manje robe. I tada roba na domaćem tržištu može poskupiti. Znači, kvarimo omjer novca i robe.



Novac koji se pojavi u državi (sada najčešće stranim kreditima promjenjenim u kune) u bankarskom sustavu postaje depozit. Izdavanjem kredita, dio depozita ide u obaveznu rezervu. Taj kredit se opet pojavljuje kao depozit u drugoj banci. Pa opet može biti izdan kredit, a dio ide u obaveznu rezervu.

Cijeli proces se može simulirati: https://sites.google.com/site/financijskisustav/profit-banke . Konačan rezultat je da se početni novac pretvara u višestruko veću količinu kredita. Veliki dio završi u obaveznoj rezervi, rezervi u trezoru banke te profitu banke. Konačan rezultat je da od početnog novca samo ostaje slobodan novac u obliku rezerve banke. U odnosu na izdane kredite (kreditni novac) to iznosi samo nekoliko postotaka. Točno je da bi se svaka banka mogla srušiti dizanjem depozita. Rušenje samo jedne veće banke u RH bi moglo pokrenuti rušenje i drugih.



Markovićevo doba je zanimljivo. Taman sam počeo raditi i sjećam se svega. Danas znam puno više i znam kako se pokreće hiperinflacija. Prvi problem je ratno stanje i potreba financiranja vojske. Drugi problem je nedostatak proizvodnje. Treći problem je nedostatak deviza te pad tečaja gura cijenu nafte u nebo. Peti je multiplikacija novca u bankama preko kreditne ekspanzije te dokazi do rasta troškova (kredita).

Više nema rata. Kreditnu ekspanziju bi mogli ubiti visokom obaveznom rezervom koja sprečava stvaranje više kredita nego što ima početnog novca. I ostaje nam problem proizvodnje za unutrašnje potrebe i potrebe izvoza da bi uvezli robe koje nemamo. Tj. fali nam dobra organizacija, povećanje produktivnosti u svi područjima te stvaranje što veće neovisnosti o uvozu. A to nije mogu e postići u uvjetima potpuno slobodne trgovine. Problem u svemu može biti i porast cijene nafte. Međutim, ako se radi o balansiranoj trgovini, ne znam kuda bi vodilo da se nama nafta cijeni sve više, a naši proizvodi da ne povećavaju cijenu. Očigledno je da naftni oligopol omogućava dizanje cijene i stvaranje problema drugim državama koje su ovisne o uvozu nafte.

Novac u državi više ne bi bio problem. Emitirali bi ga bez bez duga za potrebe deficita proračuna države otprilike oko 3.5 do 5% od novčane mase. Namjena tog novca bi bila za pomoć nemoćnima, djeci, državna mirovina ljudima preko 65 godina, itd.

Međutim, kako danas na sav postojeći novac ide kamata od oko 6%, a 80% novca je kredit, slijedi da je kamata na sav novac oko 4.8%. I naša emisija bi otišla kompletno na kamate tj. zaradu financijskog sektora. A tu ne računam da za devizne kredite treba imati devize.

To znači da država treba sanirati banke i preuzeti dosta kreditne aktive (iz zraka) te spustiti kamate na kredite (osim tajkunima). Kreditna aktiva je preko 200 milijardi kuna. I toliko bi trebalo ubaciti u obaveznu rezervu kada se ona podigne na 50%. Teško da će banke htjeti uložiti 30 milijardi eura u obaveznu rezervu jer kamata koju će maksimalno smjeti imati će biti otprilike polovica od postotka emisije novog novca. Tj, ako banke imaju sav novac kao kredit i na njega naplaćuju 5% kamata, jasno je da emisija novog novca od 5% mase ne pokriva profit u gospodarstvu. Fer je da u graničnom slučaju financijski sektor može uprihodovati na ime kamata samo 50% od emisije novca. A to znači da bi uz emisiju novca od 5%, kamata mogla biti samo 2,5%. Ako bi bila viša, to bi vodilo u inflaciju troškova i poticalo inflaciju u državi.

Najbolje bi bilo da banke odustanu od kreditnih poslova te da država fiktivnom dokapitalizacijom (emisijom kuna direktno u obaveznu rezervu) preuzme većinsko vlasništvo i većinski prihod od novih sniženih kamata. Time će se dodatno prema državnom proračunu vraćati recimo 2,5% (umanjeno za troškove) novca. Time bi država raspolagala i sa ekstra oko 5 milijardi kuna koje može uložiti u prioritetne projekte koji su bitni za državu. Tj. one koji su najisplativiji.

Sve ovo o čemu vam ovdje pričam izgleda nevjerojatno (jednostavno i jasno). Međutim, ostvarivo je. A kad bi bili složni, radišni i uporni mogli bi Hrvatsku pretvoriti u zemlju blagostanja. Ako ne bi radili ništa, neće nam pomoći nikakva reforma u regulaciji novca i bankarstvu.

Ovo preuzimanje banaka nije moguće ostvariti u EU jer je suprotno statutu ESCB i ECB-a. Ulazom u EU, mi si režemo jedini ostvarivi izlaz iz krize i definitivno potpisujemo sigurni bankrot. O ovome sam obavijestio Vladu HDZ-a i Predsjednika Josipovića. Naravno, nije ih briga. Oni imaju svoj plan. Nije važno što vodi u bankrot. Novu vladu sam također obavijestio. A nisam ni dobio odgovor.

Jedan od ponajboljih postova na forumu!

 

[Kontam]

E da sad ja to laički prevedem, ostali me nadopunite slobodno.
Ovako! Prije bavljenja poljoprivredom sam se upisao na tečaj koji sam sa uspijehom i završio. Znači kvalificiran sam za ono što radim iako sam se u odnosu na moju struku degradirao. Počeo sam se baviti voćem i povrćem, primjenio sam sve moderne tehnologije i ostvario veći ili manji uspjeh. Uvidio sam prednost novih tehnologija ostvario prinose ali su rasli i troškovi. Pokušao sam rezati troškove, ne zapostavljujući gnojidbu koja je temelj većih prinosa. Veći prinos, niža cijena proizvoda, konkuriram širem krugu ili sam se uklopio u tuđe cijene i stvar nekako funkcionira. Veća ponuda niža cijena i to je to. Osnovno pravilo u biznisu. Troškovi na koje ja kao pojedinac ne mogu utjecati su koštanje goriva, vode, plina, gnojiva-plin, repro materijal... Znači roba koja se traži a ne mogu je proizvesti, traži se ona ne samo kod mene nego kod svih! Sad kod tog zakona ponude i potražnje nije mi jasna jedna stvar. Ako ja kao mali poljoprivrednik proizvodim više da bi imao manju cijenu kako to da država ne proizvodi više da bi mi njeni korisnici imali niže cijene? Dakle da HEP ima nove elktrane proizvodio bi više struje, da INA istražuje više i radi na novim bušotinama imali bi povljnije gorivo isto tako i plin, da petrokemija ima više plina bilo bi povoljnije gnojivo. Znači otvorila bi se radna mjesta, rasla bi potrošnja, ja bi prodao više po jeftinije, rastao bi index sreće.


Logičko pitanje koje se nameće meni kao laiku-poljoprivredniku zašto to nije tako? Da li država smije raditi nove projekte da mi čak uspijemo nešto uštediti i da taj novac ide u banke? Hvala

Evo mi odgovora

'Moramo proizvoditi više, bolje i jeftinije', poručio je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina nakon maratonskog Savjeta za mlijeko na kojem mljekari nisu ishodili otkupnu cijenu od 4,05 kuna po litri


A što ministar mora raditi? Kordinirati EU direktive? Niti jedan pjedinačan ministar ne može ništa, niti ima ikakve ovlasti osim da se nateže sa narodom. Oni će i dalje koa švabo tra la la 10 puta dok 11 ne postane istina. Što su sad stočari dogovorili 800 kn / grlu? I to im je dosta? Ako je to istina onda su ovi "neredi" iscenirani za privatne potrebe valdajuće koalicije. Smiješno.

 

[Kontam]

Nostradurus ovo ti promaklo
http://www.tportal.hr/vijesti/svije...F-ov-suzavac-ili-revolucija.html#.UIl5JbJF8-w

 

[Nostradurus]

Gledaj Nostradurus nisam školovani broker ili financijski menađer ali neke pojmove ekonomije znam jer nisam zatucani seljak koji samo radi sa lopatom več pratim i informiram se sa puno stvari ,onaj moj post gore nema veze sa makroekonomijom ono je jednostavno seljački rečena definicija dok god ratar ne počne sijati stočar toviti ,radnik raditi itd. nas puste rijeći političara neče izvuči iz krize ,da bi nas izvukli trebaju imati keš kojim će financirati nove projekte a dok se to ne desi nema tu ni makro ekonomije niti pustih obečanja.

U svojim postovima uvijek navodim da je rad osnova svega. A vi ste baš sad rekli da vam fali keš za ulaganje. Pa vas ja pitam, zašto mislite da keš ne bi mogli sami odštampati? Mislim, ako znamo raditi, valjda možemo i stvoriti novac kojim ćemo omogućiti razmjenu dobara. Jer bez razmjene nema napredka.

Cijeli problem je u plaćenosti rada. Ne možemo raditi sa gubitkom. Znači trebamo novac da ne stvaramo gubitke. A novac je jako lako otisnuti. Mislim, bolje je i da imamo neku inflaciju i da se može raditi i pokriti troškove, nego da nam je vrijednost novca sigurna, ali ga ne možemo zaraditi.

U seminaru o MMT-u su rekli: Nije važno što jedan dolar može kupiti, nego što mogu svi dolari kupiti. Znači bitno je povećati BDP, a to se postiže visokom zaposlenošću i produktivinim radom. A novci će se naći u rukama radnika jer primaju plaću.

Cijeli problem ulaganja je isplativost. A ovdje vam pokazujem da nitko neće uložiti novce u vašu kupaonicu i ugraditi jakuzi kadu, ako vi nemate čime da plaćate za korištenje toga. Makroekonomski gledano, ako netko uloži 100 u našoj državi i želi iznijeti 130 za par godina, ovih 30 se mora pojaviti inače će investicija biti otplative ili će biti nezanimljive ulagaču.

A ako su ulagači strani, oni žele odnijeti više eura nego što su uložili. Kako, ako su uložili u posao koji nije za izvoz? Besparica u državi im i kvari prodaju. Ne može država stalno dizati kredite za deficit. Morati će sve prodati, a onda neće imati zalog za daljnje dizanje kredita i ode sve u propast.

 

[Nostradurus]

Nostradurus ovo ti promaklo
http://www.tportal.hr/vijesti/svije...F-ov-suzavac-ili-revolucija.html#.UIl5JbJF8-w

Nije mi promaklo. Post je tu: http://poljoprivredni-forum.com/showpost.php?p=850166&postcount=63

 

[Kontam]

KNJIGA MJESECA - Kao što i sama naslovnica naše nove knjige predstavlja obećavajući zaplet radnje iz nekog novog filma sam knjiga UROTA BOGATIH otkriva kako Robert Kiyosaki vidi globalnu ekonomiju te istražuje zašto su ljudi u ovim nemirnim vremenima suočeni s izazovima. Autor nudi rješenja financijskih problema i objašnjava što je prouzročilo današnji ekonomski kaos te kako ga je moguće ublažiti. Ova knjiga pokazuje kako je vrijeme koje se doima vrlo teškim zapravo mogućnost i prilika da ljudi ulažu u svoju financijsku edukaciju. Robert Kiyosaki, autor knjige Bogati otac, siromašni otac, najprodavanije knjige s područja osobnih financija, ovom je knjigom iskušao nov, domišljati pristup. U obliku koncepta objavljivao ju je na internetu poglavlje po poglavlje. Čitatelji koji su načela Bogatog oca primijenili u svojemu životu – kao i čitatelji koji se bore s izazovima današnje teške ekonomske situacije – bili su pozvani sudjelovati te davati povratne informacije. Ovo izdanje je plod toga interaktivnog procesa – i obuhvaća relevantne komentare čitatelja.
Milijuni ljudi širom svijeta pročitali su mišljenje Roberta Kiyosakija o financijskoj edukaciji. Knjiga UROTA BOGATIH predstavlja prvi uistinu interaktivan projekt u kojemu su ljudi sa svih strana svijeta otkrili Robertu svoje misli i komentare dok je pisao svako pojedino poglavlje.