Što se iza brda valja?

[Lee Champa]

He he kad to smanjenje potrošnje ne bi utjecalo na oreje!
Znači prelazimo na zamjenu proizvoda, ti meni ovo, a ja tebi ono!

 

[vlč.puknuti]

Bogme ti imaš za trampu..kaj da ja dam?

 

[Viduka OPG]

Znači prelazimo na zamjenu proizvoda, ti meni ovo, a ja tebi ono!

Odavno ja to rekoh.

 

[domy_os]

Banke su to šupački odigrale, kao i uvijek. Dižu kamate, dižu naknade na sve transakcije, smanjuju broj poslovnica, bankomata i ljudi. Znači višestruka dobit sa svih mogućih strana.

 

[vlč.puknuti]

A da svi otvorimo banke?

 

[Nostradurus]

Banke su to šupački odigrale, kao i uvijek. Dižu kamate, dižu naknade na sve transakcije, smanjuju broj poslovnica, bankomata i ljudi. Znači višestruka dobit sa svih mogućih strana.

Plus kaj banke dobivaju kamatu na sredstva pohranjena u centralnoj banci.

Budući da se normalne kamate troše na troškove banke i na profit dioničara, očigledno je da svako povećanje kamata time nosi veliko povećanje profita jer su troškovi već pokriveni iz kamata.

 

[lijeskakc]

I kaj predlažeš da se napravi kao rješenje? To da uglavnom sve ide u prilog bogatima, a sirotinja bude navek sirotinja to se zna. Kako to promijeniti? ¨Proleteri svih zemalja ujedinite se ¨do sada nije uspjelo.

 

[ZJ]

Jednostavno...bojkot gdje god se može. Posuđivati novce u zadrugama, između prijatelja...ne rasti megalomanski...

 

[Tommy]

Posuđivati novce u zadrugama, između prijatelja...

To uvek dobro završi… 🤭

 

[ZJ]

Gle, lopovluka je uvijek bilo.
Može se sklopiti ugovor i ovjeriti kod notara, kak i z bankom...

 

[Nostradurus]

I kaj predlažeš da se napravi kao rješenje? To da uglavnom sve ide u prilog bogatima, a sirotinja bude navek sirotinja to se zna. Kako to promijeniti? ¨Proleteri svih zemalja ujedinite se ¨do sada nije uspjelo.

Rješenje bi bilo da se zabrani dizanje kamata za iznos inflacije jer za to nema ekonomskog opravdanja. I dokaz tome su rekordni profiti u bankama.

Idemo realno gledati koliko bi bilo normalno dizati kamate. Npr. ako je normalna kamata 3% i inflacija je 7%, tada bi kamata trebala biti 3%*1,07=3,21%, a ne 3+7%=10%. Razlika u prihodima je +7% u odnosu +330%.

Kome ovo nije jasno?

Druga je stvar što banka želi podizanjem kamata pretvoriti svu inflatiranu masu kredita u novu masu realno veće vrijednosti. Npr banka se zaigrala i izdala 15% više kredita što je povećalo kupovnu moć, ali ako nije bilo robe ili je roba poskupila, taj novac nema više tu kupovnu moć. Međutim, banka želi da joj se vrati kupovna moć u novcu u iznosu većem nego što ima robe. Tj. banka krade kupovnu moć od klijenata.

Međutim kako nastaje kredit? Nisu to nikakvi depoziti klijenata, nego brojke u računalu (klijent dobiva brojke, a banka zalog imovine) gdje je samo nekoliko postotaka završilo kao obavezna rezerva (realni novac - gotovina). I kad se kredit vraća, samo se poništavaju te brojke. Jer skoro sav novac u opticaju je kredit. Kada bi se krediti vratili, ne bi bilo novca jer bi i ono malo keša trebalo platiti za kamate.

Znači banka je stvorila novac kao zalog vaše imovine i sad traži da vratite više novca jer vaša imovina sada ima višu cijenu. Ali banka nije bila vlasnik vaše imovine, nego samo ima osiguranje vraćanja. Što znači da ako vaša imovina košta više da će se u slučaju nevraćanja samo lakše naplatiti. Vi ne otkupljujujete svoju imovinu za više novaca. Vi vraćate kredit, a banka miče hipoteku.

Osim toga, kako je banka izmislila novac za kredit iz ničega, ako dobije natrag više nego sto je izmislila za kamate uvećane zbog inflacije (plus kamate koje je već dobila) tada poništava samo vrijednost izmišljenog novca. A onoj višak kamate za inflaciju i kamata za posudbu je prihod. Mislim, ovo je malo teže za shvatiti, ali tako je to u praksi. I to je drugi način objašnjenja kako banka nije oštećena inflacijom, nego debelo zarađuje.

Jedini mogući gubitak vrijednosti je u obaveznoj rezervi koja je nekoliko posto. Ali sada banka dobiva od centralne banke kamate na novac koji je položen u obaveznu rezervu u centralnoj banci.

Znači, banke u doba više inflacije pelješe klijente ko male bebe. Ne može svršiti na dobro.
Međutim sad se pojavio novi moment. Banke počinju davati kamate na depozite klijenata. Naravno, da bi našle novce za to, moraju ga naplatiti od zajmoprimaca. I naravno, to će biti alibi za još uvijek dobru zaradu banke jer na ogromnim depozitima (nepostojećeg novca) od kojeg j samo par posto realno dobiti će se još par posto provizije na kamatama. Gledano prema realnom novcu (obavezna rezerva) koji je osnova za svu maštu, to je značajan dvocifreni postotak svake godine (50..100%). Tko može na kapitalu svake godine ostvariti takve profite u realnoj ekonomiji?

 

[ZGseljak]

Ovim povećanim kamatama banke povlače novčanu masu u svoju dobit i gospodarstvo ostaje bez tog novca te se mora očekivati smanjenje potrošnje.

A baš jučer na radiju slušam kak se Hrvatskoj predviđa rast BDP-a od ne znam sad kolko %, ali na temelju rasta potrošnje.....e sad, neko nas laže. Ko bi to mogel biti?🤔

 

[Lee Champa]

A ti slušaš na radiju o politici, privredi....?
A ja mislio da je radio samo za glazbu!

 

[Viduka OPG]

A ja mislio da je radio samo za glazbu!

Sport i glazba subotom navečer.

 

[Nostradurus]

A baš jučer na radiju slušam kak se Hrvatskoj predviđa rast BDP-a od ne znam sad kolko %, ali na temelju rasta potrošnje.....e sad, neko nas laže. Ko bi to mogel biti?🤔

Da li je rečeno realni rast? Jer u doba inflacije ljudi se rješavaju novca ... pa on završava u proračunu i proviziji za kartično plaćanje bankama. I ako je provizija 3..5%, a novac se sumanuto troši, banka će uspjeti profitirati vše puta na novčanoj masi godišnje. I naizgled BDP raste, ali se troši štednja građana. A kad se potroši biti će suočavanje s besparicom.

Da bi se održao rast BDP-a novce moraju imati kupci i prodavači. Kad se kupci riješe novaca, a krediti su preskupi, staje potrošnja. Firme bankrotiraju jer nemaju kupce s novcima. Zbog inflacije će pasti i kupovna moć građana jer to plaće ne mogu slijediti. Da bi slijedile moralo bi se nastaviti s kreditnom ekspanzijom, a to je preskupo zbog visokih kamata. Vjerojatno je da će sva ulaganja koja traju više godina i finaciraju se iz kredita ili štednje građana zapasti u tešku krizu.

Pa ne možete očekivati da kao juz niske kamate raste BDP jer se se radi kreditna ekspanzija (i kupci imaju novac za trošenje) da će isto funkcionirati i uz visoke kamate s smanjenom kreditnom ekspanzijom? Uzimati će se manje kredita jer su skupi, a banke će povlačiti mnogo novca u svoju dobit po starim kreditima koji imaju promjenjivu kamatnu stopu.

Ovaj efekt smanjenja štednje građana (mislim na one koji imaju manju štednju i aktivni su potrošači) će se reflektirati da će kupovna moć aktivne novčane mase pasti plus obezvređenje inflacijom i smanjenjem realnih plaća. Što znači da će poticaj u gospodrastvu ovisiti isključivo o pokretanju ekspanzije kredita s niskom kamatom. Pogledajte Kejnezijanski model rješavanja krize.

 

[Deda Marek]

Kaj je ovo ekonomski fakultet🤭. Puno priče,malo koristi. Sve se svodi na ono,kaj bi bili da bi bilo

 

[lijeskakc]

Ponudi ti rješenje za ovu situaciju. Predavanja ostavi za školarce. Da bi teoriziranje bilo rješenje onda bi državnu ekonomiju trebali voditi profesori ekonomskog fakulteta. Samo odgovori na pitanje zbog čega od ljudskog postanka postoje bogati i siromašni, vođe i poslušnici? Zbog čega se to tisućama godina nije promijenilo? Pusti praznu teoriju, ponudi rješenja.

 

[Nostradurus]

Samo odgovori na pitanje zbog čega od ljudskog postanka postoje bogati i siromašni, vođe i poslušnici? Zbog čega se to tisućama godina nije promijenilo? Pusti praznu teoriju, ponudi rješenja.

Odgovor je jednostavan i nema veze s ekonomijom nego s prirodom čovjeka. Vidite stranicu 93 ove teme.

Ono što znam da čim imamo novac u razmjeni da rješenja za sve nema bez obzira na sistem. Čuo sam puno priča o vanzemaljskim otmicama i svjedočenjima, ali niti jedna naprednija civilizacija nije koristila novac. Zato se uvijek pitam, da li ćemo mi ikad postati napredniji, ako nastavimo koristiti novac.

Novac je pola problema, a druga polovica je ljudski oportunizam koji je destruktivan na naš napredak. Oportunizam nije nešto što ste mislili. To je nešto puno opasnije.

Članak na engleskom koji akademski raspravlja o oportunizmu: A formal account of opportunism based on the situation calculus - AI & SOCIETY. Izdvajam prevedeno:

>>Prije svega, postignut je konsenzus da se oportunističko ponašanje izvodi motivirano osobnim interesom (Das i Rahman 2010). Priznajemo da je potraga za vlastitim interesom prirodno svojstvo ljudskih bića, ali oportunizam je više od toga: Pojedinci s oportunističkim ponašanjem ne mare za negativne učinke na druge.
Drugo, relevantna asimetrija znanja daje priliku pojedincima da budu oportunisti. Oportunistički pojedinci mogu prekršiti ugovore ili norme odnosa koristeći relevantno znanje koje drugi nemaju. Za oportunističke pojedince važno je koristiti prijevaru, prijevaru ili nevjeru za skrivanje motiva osobnog interesa. Stoga će pojedinci s relevantnijim znanjem imati više potencijala da budu oportunisti.
Treće, oportunistički pojedinci ignoriraju načela. Razlog za korištenje "ignoriranja" ovdje je razlikovanje oportunizma od slučajnog nanošenja štete drugima. Oportunističko ponašanje provodi se namjerno bez ikakve naknade žrtvama. Načela mogu biti vrijednosti drugih, ugovorna pravila ili relacijske norme koje se koriste za balansiranje različitih interesa i s kojima se već složila većina pojedinaca.
Četvrto, iako eksplicitno ne deklariramo rezultat oportunističkog ponašanja u našoj proširenoj definiciji, takvo društveno ponašanje mora rezultirati dobitkom na račun drugih. Svako ponašanje iz vlastitog interesa koje ne utječe na druge pojedince ne bi se trebalo smatrati oportunizmom.<<

Oportunizam nigdje ne spominjem kao problem, nego jednu od njegovih manifestacija: korupciju.
Ova znanstvena definicija oportunizma će biti mnogima veliko iznenađenje. Oportunizam se ne može riješiti. Samo se može potiskivati, ali nikad iskorjeniti.
Iz gornje definicije oportunizma ćete prepoznati mnogo toga u našem društvu i shvatiti da je cijelo vrijeme naš najveći neprijatelj oportunizam.
Međutim to je takva tema o kojoj se uopće ne želi pričati. Ima otvorena tema na forum.hr . Pokušao sam pokrenuti razgovor i čim sam napisao gornju definiciju nastao je muk. Eto toliko je tabu tema.

Na stranici 93 su i smjernice rješenja:

1. Mjere borbe protiv političke korupcije tj. za sprečavanje štete javnom interesu

2. Mjere za prekidanje dužničkog ropstva novcu kao dugu.

3. Izričito bezuvjetno napuštanje EU (jer je unutar EU nemoguće autonomno sprovesti točku 2)

4. Smanjivanje socijalne nejednakosti ravnomjernijom raspodjelom plodova rada

Pri tome je potrebno provesti sve točke, a ne samo dio njih.

 

[Nostradurus]

Kaj je ovo ekonomski fakultet🤭. Puno priče,malo koristi. Sve se svodi na ono,kaj bi bili da bi bilo

To su realna očekivanja koja će se dogoditi. Ovu temu imamo da bi vam ukazao na buduća događanja te da bi sami naučili procjeniti ekonomske programe političkih stranaka. Tako da možete biti kompetentni kod glasanja na izborima i spremni za buduća događanja u ekonomiji.

 

[lijeskakc]

Točno je, sve je u ljudskoj prirodi samo za to promijeniti još nije pronađen lijek. Ne valjaju banke, ne valjaju političari, ne valja ministrica poljoprivrede.....a oni i dalje upravljaju narodom.....