Tokarski strojevi

[Lee Champa]

Baš me zanima ono iza ČL...pogotovo ako dolazi iz Azije!

 

[H&S]

Od kuda ti to da puca? Pogledaj neke slikice!

A jebaj ga sad

 

[H&S]

Svi kočioni diskovi na autima i kamionima su od lijevanog željeza/gusa. Bitan je ugljik tj. grafit kojeg u gusu ima više nego u bilo kojem čeliku. On pomaže kad se koči da lagano podmazuje kočnice da ne škripe i da ne blokiraju.

Pa i ne stoji ti to oko podmazivanja, potpuno griješiš.....Kakvo bi to tvoje podmazivanje koristilo i povećalo efikasnost kočenja??? Baš suprotno bi to tvoje podmazivanje nepovoljno utjecalo smanjilo bi trenje i kočenje bi bilo lošije.....
Ajdmo malo logički razmislit, prije nego što se nešto napiše.
Povećani sadržaj ugljika u sivom lijevu postiže veću tvrdoću tog komada kočionog diska, i ta tvrdoća diska i mora biti veća u ovom slučaju u odnosu na disk pločicu, koja je mekša, pa se ona i brže troši. Logika jelte...

Smilane
Naravno da je većina kočionih diskova gusnata, no ja sam napisao da bi bilo bolje da su od čeličnog lijeva, gore sam opisao i zašto.
Još jedna prednost je čeličnog lijeva u odnosu na gus za konkretni kočioni disk. A to je kad se gus zagrije trenjem-kočenjem, puno se teže hladi u odnosu na isti takav kočioni disk napravljen od čeličnog lijeva, a koji se puno brže ohladi... Zašto, pa zato jer u kemijskom sastavu gusa ima i određen % kroma Cr, zbog kojeg taj gusnati kočioni disk puno duže zadržava toplinu i time se isto smanjuje efikasnost kočenja....
E sad vi argumentirajte drugačije....

 

[smilan]

Ja bi imao želju da vidim disk koji ugraduješ na radne sttojeve da je cementiran.

 

[MUHA]

 

[H&S]

Bio sam u prilici biti na FSB-u Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu. Tom prilikom između ostalog, bilo je tribološko ispitivanje - na habanje, vrhova bregaste osovine jednog BMW-a motora. Ta osovina je bila površinski cementirana.
Taj cementirani površinski sloj znatno smanjuje trošenje same površine bregaste osovine, dok istovremeno unutrašnjost komada bregaste osovine ostaje i dalje jednako čvrsta i žilava.
Evo jedan savjet, onome kome treba, i onome koji će ga znati primjeniti....
Moj majstor ugrađuje, kupovne iz dučana, lepe svjetle, zamjenske....jeftinije....za auto, neradim sa radnim strojevima

 

[savoris]

Pa čudo ga konstruktori ne prave od nečeg drugog osim gusa majku mu.

 

[H&S]

A gdje je gemišt

 

[H&S]

A i to su neki bolji konstruktori, Kineski Zato ste vi majstori zanata pa zajebete konstruktore, šta oni znaju
I sad dosta zajebancije, vatajte se posla, treba nešta zaradit i struju platit

 

[plus]

A da pitate jednog metalurga iz ljevaonice, zašto mu nisu svi recepti isti, iako uvijek iz kupolne na koks, ili elektro peći curi lijevano željezo, ponekad i 3G... ?
Čini mi se da je @H&S doma s problematikom, ali za druge sudionike ove rasprave ja se ne bi usudio gurati prste u vatru.
(Preko 35 god sam hodao po ljevaonici i nisam baš tako samouvjeren... no dobro. Idemo dalje 🥂)

 

[H&S]

Poštovani kolega Plus, velikim dijelom ste u pravu.
Ove komentare pišem iz glave, ne iz googlea, Wikipedije ili nekog copy - paste foruma.
Imam tog nekog znanja, ali sam duboko svjestan i svog neznanja.
I ne pada mi napamet, a kamo još da napišem javno, ovako na forumu, nešto u što nisam 100 % siguran.....
Profesor doktor, kad te ide ispitati da li znaš znanje, samo ti tri puta zaredom postavi pitanje, ..Zašto?
I onda vidi da li znaš ili neznaš znanje....
P.S.
Koja je to bila ljevaonica?

 

[plus]

Varaždinska. 🙂

 

[H&S]

Moja je bila Sisačka, ljevali smo ČL ugljični, niskolegirani, srednje legirani i visokolegirani čelični lijev u Elektropeći. Mogli smo napraviti i Sivi lijev, ali EP nije baš pogodan agregat za izradu SL (nakon SL smo dugo morali sapirati samu EP), za proizvodnju SL rabi se Kupolna peć.
Kupolne peći su razmontirane 80 tih godina.....
Imali smo komplet proizvodnju čeličnih odljevaka od A do Ž, sa Termičkom obradom i sa Mehaničkom obradom. Mehanička obrada je za veće odljevke za Brodogradnju bila na predmjeru, a za manje odljevke išli su na konačnu mjeru....
Proizvodili smo:
Za brodogradnju: dijelove kormila ( peta kormila, rog kormila, nosač kormila, skrok kormila ), statvena cijev, panamska oka, dijelove brodskih motora..
Za rudnike: dijelove mlinova i drobilica, ploće za drobljenje....
Za strojeve: noževe za korpe bagera, icb-a....
Za TŽV Janko Gredelj: dijelove okretnih postolja za vagone, tramvaje....

I tak....
To su bili dani kad smo bili mladi, puno smo radili ( a posao je bio težak i opasan) za malo novaca. I nije bilo svađe, u tom sirotinjstvu bili smo ljudi sa velikim LJ