Da se uključim u raspravu. Gledao i slušao reportažu usput, po meni problem ovog gospodarstva je loš menadžment stada i planiranje proizvodnje. I za to su krivi savjetnici koji su ih savjetovali, ljudi koje su slušali. Neosporno je da je to težak i mukotrpan posao.
Da pojasnim. Farmu su napravili na kredit, napravili su ju za veći broj stoke nego kaj su imali i nego kaj imaju zemlje u nadi da će cijena biti 3 kune ili više (proizvođačka) i da će dobiti zemlju.
.
Cijena je ispod 3 kune već više od 10 godina (i bilo je najavljeno da kad uđemo u EU da će i pasti), ako nemaš dovoljan broj hektara da sam proizvedeš svoju hranu (poželjno i 20% više da imaš dovoljno i u lošim godinama) s tržišnom cijenom mlijeka ne možeš poslovati u plusu, a da ne zaboravimo poticaje i plavi dizel koji idu uz te hektare.
Kada gradiš staju na kredit a ti još moraš kupovati junice da bi popunio povećani kapacitet staje ili otplaćuješ staju dok ona nije popunjena teško ili čak nemoguće je poslovati.
Pasmina goveda, kamen temeljac menadžmenta, ako odabireš holštajn pasminu ne možeš računati da ćeš biti rentabilan s proizvodnjom od 7000 litara mlijeka (možda u nekoj staroj staji i prodajom mlijeka na kućnom pragu). 8500L pa na više mora biti proizvodnja, ali da bi se to ostvarilo sve mora štimati, od proizvodnje hrane na polju, ishrane, genetike, držanja. Holštajn pasmina je super efikasna u proizvodnji mlijeka, ali zato ima kraći životni vijek, veće vet troškove, cijena teladi je nikakva, rijetko imate viška junica za prodaju (većinom vam manjka zbog visokog remonta), a za izlučene krave dobije se manje nego za dva tjedna staro simentalsko tele.
Moje mišljenje je da imaju na gospodarstvu simentalca uz isti trošak hrane imali bi jednaku ili malo manju proizvodnju mlijeka čija bi cijena bila veća zbog boljeg sastava, imali bi manje troškove veterinara, troškove osjemenjivanja, dobili bi duplo više za tele, trebali bi držati manje podmlatka, višak junica bi lakše prodali i to za bolje novce, trebalo bi im manje hrane zbog manjeg broja junica, kad bi izlučivali krave postizali bi puno veću cijenu.
A tu je i fleksibilnost u proizvodnji, ako ne bi bili profitabilni u proizvodnji mlijeka rasprodavali bi žensku telad (ostavljali najboljih 10%), ostavljali mušku telad u tovu i izlučivali lošije krave kako bi postigli neku ravnotežu između proizvodnje mlijeka i tova (sve u postojećoj staji).
Dugi post, ali sam iznio mnogo toga kaj se može generalno uočiti kod mnogih mliječnih farmi koje su propale i propadaju. Da ponovim, problem nije tržišna cijena mlijeka već model proizvodnje kojeg se u hrvatskoj promovirao i dalje se promovira a vidljivo je da on vodi k industrijalizaciji proizvodnje na velikim farmama s nekoliko tisuća goveda, ma koliko god farme s 150 goveda u našim uvjetima izgledala velike one teško mogu biti konkurentne na globalnom tržištu na kojem se formira cijena.
Ministarstvo poljoprivrede i službe koje su vezane uz mljekarstvo u hrvatskoj trebale bi definirati (strategiju proizvodnje mlijeka i mesa) kakva proizvodnja mlijeka je profitabilna i može biti profitabilna u budućnosti. Po meni je to proizvodnja mlijeka s dodanom vrijednošću (A2 mlijeko, prerada mlijeka u mliječne proizvode na gospodarstvu, BB mlijeko za preradu, organska proizvodnja,...) prvenstveno kombiniranim pasminama kako bi se osigurala potrebna telad za tov.