I pogledaj filmove na you tube o trešnjama u Srbiji ,na desetke hektara na podlozi magriva jer imaju tešku zemlju i slabo bujne podloge se nisu pokazale dobre...zelenom rezidbom obuzdavaju rast i to uspješno.
-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Trešnja
- Temu pokrenuo Kontam
- Datum prvog posta
Ima i u Srbiji trešanja na slabobujnim podlogama, ali jako malo. Ipak oni tradicionalno rade na magrivi, tu su majstori. A sadnica na giseli košta 7 eura, čisto sumnjam da netko kod njih želi platiti tu cijenu. Što se tiče gisele i navodnjavanja to stoji, stalno se treba zalijevati. Al još veći problem je ako ima viška vode, to nikako ne podnose.
johabica
Iskusan lik
- Tu od
- 8 Tra 2012
- Poruka
- 4,529
E, meni ju ta trešnja pokraj šahta sa vodom za navodnjevanje plastenika, a imam iz podruma od hidriofora ispeljanu cijev sa slavinom, pa mi to po ljeti pustimo vodu da joj teče, onako, pošteno, dok je sušno vrijeme. Inače se poznaje kako se lišće obijesi ako joj je suho. Ali zbilja dobro rodi - sad, jeli ima neke veze što smo joj sve grane savijali prema zemlji jer je ne mogu pustiti u visinu da ne zaklanja su nce plastenicima - ne znam, nije više od dva i pol metra - ni toliko, ali je široka.
Hvala na savjetima, budem se sutra raspitala.
Hvala na savjetima, budem se sutra raspitala.
Hele
Dobro znana faca
- Tu od
- 6 Sij 2013
- Poruka
- 1,961
Mislim da Srbi sve više prelaze na slabo bujne podloge, prije se vraća investicija i manji su troškovi. Gledao sam i čitao dosta te sam tako zaključio.
Povijanje utječe na raniju rodnost ali i količinu ploda. Iako tko ima malo voćaka treba trgat cvjetne pupove da ne prerode voćke pa plodovi budu sitni. Makar se onda može dogodit mraz, vjetar, kiša, monilija pa nemaš ništa, ali tako se radi.
Dva i pol metra visine je sasvim dosta za tu podlogu. samo treba pazit da ostane oblik vretena i bit će super.
Povijanje utječe na raniju rodnost ali i količinu ploda. Iako tko ima malo voćaka treba trgat cvjetne pupove da ne prerode voćke pa plodovi budu sitni. Makar se onda može dogodit mraz, vjetar, kiša, monilija pa nemaš ništa, ali tako se radi.
Dva i pol metra visine je sasvim dosta za tu podlogu. samo treba pazit da ostane oblik vretena i bit će super.
Mislim da je Maxma14 bolja varijanta od gisele5, barem što se tiče uzgoja trešnje na okučnici ili u hobi voćnjaku. Nije tako osjetljiva na sušu i na tip tla, bolje je usidrana u zemlju i ne treba oslonac a bujnost joj je malo veča od gisele5. Posadio sam lani par komada za probu pa čemo vidjeti rezultate.
Što se tiče magrive, ako je to rašeljika ili Prunus Mahaleb, ne bih se baš složio da je to baš neka dobra podloga za naš kraj. Ta podloga je predviđena isključivo za rahla tla ili za dalmatinske krajeve. Imam posađene sorte na p.mahaleb i p.avium i ne vidim baš neke razlike u veličini rasta. Jedina razlika je ta da na p.mahaleb puca kora na stablu za popizdit.
Najbolja zamjena za p.avium mi je bila podloga f12/1 i ne razumijem zašto je rasadničari više ne upotrebljavaju.
Našao sam u svojem dropboksu par slika iz okučnice, gdje sam između jabuka na m9 i mm106 ubacio dvije trešnje (Lapins i Burlat) na gisele5, posađene na razmak 1,5 m .
https://www.dropbox.com/sh/zudvy1polkxhoeg/AAC-myTeN81w7pKxq_85b7pla?dl=0
Što se tiče magrive, ako je to rašeljika ili Prunus Mahaleb, ne bih se baš složio da je to baš neka dobra podloga za naš kraj. Ta podloga je predviđena isključivo za rahla tla ili za dalmatinske krajeve. Imam posađene sorte na p.mahaleb i p.avium i ne vidim baš neke razlike u veličini rasta. Jedina razlika je ta da na p.mahaleb puca kora na stablu za popizdit.
Najbolja zamjena za p.avium mi je bila podloga f12/1 i ne razumijem zašto je rasadničari više ne upotrebljavaju.
Našao sam u svojem dropboksu par slika iz okučnice, gdje sam između jabuka na m9 i mm106 ubacio dvije trešnje (Lapins i Burlat) na gisele5, posađene na razmak 1,5 m .
https://www.dropbox.com/sh/zudvy1polkxhoeg/AAC-myTeN81w7pKxq_85b7pla?dl=0
Hele
Dobro znana faca
- Tu od
- 6 Sij 2013
- Poruka
- 1,961
Malo su ti prerodile trešnje, ali dobro, za kućnu upotrebu nije toliko bitno.
MaxMa podloge su za lužnata tla i bujnije od Gisele. MaxMa 14 je bujnija od Gisele 5 i 6 a nešto manje od Colt dok je MaxMa 60 bujnija od Colt-a.
Sve sorte nemaju jednaku podudarnost s istom vrstom podloge pa je u tome radi postizanja boljih rezultata potrebno znanje i iskustvo. Kao podloge za trešnju kod nas su zastupljene generativne, ali i vegetativne podloge.
Korjenite promjene u proizvodnji trešanja obećavaju nove podloge za trešnje. Tradicionalno su trešnjina stabla velika, ali za suvremene, tržišno usmjerene nasade nisu primjerena.
Generativno se trešnja razmnožava sjemenjacima divlje trešnje vrapčare, mahaleba (rašeljka) i obične višnje.
Divlja trešnja vrapčara (Prunus avium L.)
Ovo je podloga koja se koristi na plodnim tlima u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Jako je bujna podloga i dobro podudarna s plemenitim sortama trešnje. Stabla cijepljena na ovu podlogu redovito rađaju i dugovječna su. U područjima gdje postoji opasnost od mrazova preporučuje se cijepljenje u visini krune.
Mahaleb ili rašeljka (Prunus mahaleb L.)
Kao podloga koristi se na laganim, propusnim, kamenitim, suhim i vapnenim tlima. Ne podnosi teška tla, visoku razinu podzemnih voda, zadržavanje vode u tlu ni obilne kiše. Otpornija je na smrzavanje od divlje trešnje. Osjetljiva je na virus šarke. Nije podudarna s nekim sortama trešnje. Kraćeg je životnog vijeka. Prvih 5 godina potiče jaču bujnost od divlje trešnje (što je dobro), a nakon toga se izjednačava. Stabla cijepljena na ovu podlogu bolje podnose sušu, ranije prorode, ali su kraćeg životnog vijeka od stabala na divljoj trešnji.
Santa Lucia 64
Selekcija je rašeljke koja se vegetativno razmnožava. Dobro uspijeva na laganim i propusnim tlima. Ima dobru podudarnost s trešnjom i daje stabla 20% manje bujnosti od sjemenjaka, ubrzava početnu rodnost i zriobu plodova.
Santa Lucia 405 (Pontaleb® Ferci)
Generativna je podloga. Spada u novu selekciju Santa Lucie. Umjerene je bujnosti, a u usporedbi s podlogom Santa Lucia 64 pokazuje nešto slabiju bujnost (5 do 10 %), ranije stupa u rod, daje krupnije plodove bolje kvalitete i bolje podnosi vlažna tla. Pogodna je za dobro drenirana, siromašna i vapnenasta tla.
Obična višnja (Prunus cerasus)
Kao podloga koristi se u područjima s oštrijom klimom i na većim nadmorskim visinama. Jake je do srednje jake bujnosti. Trešnja cijepljena na podlozi višnje ima slabiju podudarnost.
Vegetativno se trešnja razmnožava podlogama: F 12/1, SL 64 i Colt.
F 12/1 (Mazzard)
Ova podloga je selekcionirana iz divlje višnje (Prunus avium L.). Slabo se koristi je razvija bujna stabla. Dobre je podudarnosti s plemenitim sortama trešnje. Srednje je otporna na niske temperature. Osjetljiva je na rak korijena (A. tumefaciens), viruse, asfiksiju korijena, karbonate i umornost tla.
Tabel® Edabriz
Ova podloga je klon obične višnje (P. cerasus). Zahtijeva plodna i duboka tla te mogućnost navodnjavanja. Stabla trešnje cijepljene na Edabriz su slabije bujnosti za 45% od stabala cijepljenih na podlozi F 12/1. Osjetljiva je na klorozu (podnosi 8% CaO), posebno kada je pH > 8. Koristi se za podizanje gustih nasada (do 4.500 stabala/ha) u zemljama koje nemaju povoljne uvjete za uzgoj voćaka, npr. Nizozemska. Podudarna je sa svim sortama trešnje, ako je bezvirusna, inače je jako osjetljiva na napad virusa.
Victor
Srednje je bujna podloga za trešnju. Daje krupnije plodove i veći prinos, a otporna je na sušu. Plodovi ranije dozrijevaju. Podudarna je s mnogim plemenitim sortama trešnje i lako prilagodljiva različitim tipovima tla i klime.
Colt
Vegetativna je podloga selekcionirana u Engleskoj. Nastala je križanjem Prunus avium × Prunus pseudocerasus. Vrlo je rasprostranjena podloga u svijetu. Srednje je bujnosti (15 do 20% slabije od sjemenjaka). Osjetljiva je na sušu, ali i na mraz. Ranije prorodi i zori, daje krupnije plodove nego sjemenjak. Podudarna je sa svim plemenitim sortama trešnje.
Weihrot serija: W 10, W 11, W 13 i W 158
Ovo je selekcija P. cerasus napravljena na Sveučilištu Monaco Freising Weihestephan u Njemačkoj sa željom da se smanji bujnost i postigne bolja podudarnost sa sortama. Dobro se učvršćuju u tlu i daju malo korijenovih izdanaka. Osjetljivije su na kozičavost lišća (B. jaapii). Postižu srednje rani početak rodnosti, dobru rodnost i plodove srednje krupnoće. Podloga W 158 je dobre podudarnosti sa sortama dok kod drugih podloga je podudarnost problematična.
GM serija: Damil, Inmil, Camil
To su križanci vrsta i podvrsta roda Prunus. Nastali su u Voćarskoj stanici Gembloux u Belgiji.
Damil (Klon 61/1) nastao je slobodnom oplodnjom, selekcijom iz sjemenjaka vrste Prunus dawyckensis. Podnosi teška i vlažna tla. Smanjuje bujnost sorata za 50 do 60% u odnosu na podlogu F 12/1. Postiže rani početak rodnosti i dobro rodi. Plodovi dozrijevaju ranije od plodova na sjemenjaku trešnje vrapčare. Podudaran je sa sortama trešnje.
Inmil (Klon GM 9) nastao je križanjem Prunus incisia × Prunus serulata. Srednje je bujna podloga. Ne podnosi teška tla. Smanjuje bujnost sorata za 30% u odnosu na podlogu F 12/1. Plodovi dozrijevaju ranije od plodova na sjemenjaku trešnje vrapčare. Dobro je podudarna sa sortama trešnje. U nasadu zahtijeva armaturu.
Camil (Klon 79) nastao je slobodnom oplodnjom, selekcijom sjemenjaka Prunus canescens. Daje nešto više korijenovih izdanaka od Damila i Inmila. Smanjuje bujnost sorata za 50 do 60% u odnosu na podlogu F 12/1. Postiže rani početak rodnosti i dobro rodi. Plodovi dozrijevaju ranije od plodova cijepljenih na sjemenjaku trešnje. Podudaran je sa sortama trešnje.
Giesen serija
Nastala je križanjem nekoliko vrsta trešnje i višnje na Sveučilištu Justus Libig u Giesen-u u Njemačkoj. Od 6.000 križanaca odabrani su najbolji i to: Gisela 1, Gisela 5 i Gisela 10. Sve su slabo bujne podloge patuljastog ili polupatuljastog rasta. Postižu brzi početak rodnosti te velike i redovite prirode, prihvatljivu krupnoću plodova i otpornost na asfiksiju korijena.
Gisela 1 nastala je križanjem Prunus fruticosa × P. cerasus. Slabo je bujna podloga koja se dobro učvršćuje u tlu. Daje više korijenovih izdanaka. Osjetljiva je na kozičavost lišća, moniliju i bakterioze. Ima otežanu podudarnost sa sortama trešnje.
Gisela 5 nastala je križanjem vrsta P. cerasus × P. canescens. Slabo bujna je podloga koja se slabo učvršćuje u tlu. Daje malo korijenovih izdanaka. Osjetljiva je na kozičavost lišća, monilija i bakterioze. Podudarnost sa sortama trešnje je otežana.
Gisela 10 nastala je križanjem vrsta P. fruticosa × P. avium. Slabe je bujnosti. Daje više korijenovih izdanaka. Osjetljiva je na kozičavost lista, moniliju, a tolerantna je na bakterioze. Dobro je podudarna sa sortama trešnje.
MA × MA 14
Ova podloga nastala je križanjem rašeljke i divlje trešnje (P. mahaleb × P. avium). Selekcionirana je u SAD-u , ali ju je otkupio poznati francuski rasadnik Delbard i proširio po Europi. Dobre je podudarnosti sa sortama te postiže rani početak rodnosti. Na toj podlozi trešnje rastu kao polupatuljaste voćke. Daju bolji urod i krupnije plodove u usporedbi s drugima. Pogodna je za laka i suha tla.
Postoji mnogo novih podloga koje različito utječu na trešnje i imaju različite zahtjeve za tlo, klimu i opskrbu.
Standardne podloge:
1. sjemenjak trešnje (Prunus avium)
2. sjemenjak rašeljke (Prunus mahaleb)
3. F 12/1 (selekcija divlje trešnje u East Malling-u)
4. MA×MA (Mazzard × Mahaleb – divlja trešnja × rašeljka)
5. COLT (Prunus avium × Prunus cerasus – divlja trešnja × divlja višnja)
6. CAB 6P, CAB 11E (selekcije Prunus cerasus – divlje višnje)
Podloge koje se najviše upotrebljavaju u intenzivnim nasadima:
1. GISELA 5 (P. cerasus × P. canescens - divlja višnja × ukrasna višnja)
2. EDABRIZ (P. cerasus)
3. W 13 (WEIROOT (P. cerasus) - EM selekcija)
4. MA × MA 14
Primjeri grupiranja podloga:
Dobra kompatibilnost za cijepljenje i smanjenje rasta – Gisela 5, Edabriz, Weiroot 53, 72 i 158.
Dobra kompatibilnost za cijepljenje i relativno smanjenje rasta – Colt, Gisela 6, MA × MA 14.
Dobra podnošljivost visokih pH vrijednosti: Alpruma, Mahaleb 900 series, St. Lucie 64 i 405, MA × MA 14.
COLT, F 12/1, Gisela 5 (148/2), Gisela 6 (148/1), EDABRIZ, WEIROT 10 13 i 14.
MaxMa podloge su za lužnata tla i bujnije od Gisele. MaxMa 14 je bujnija od Gisele 5 i 6 a nešto manje od Colt dok je MaxMa 60 bujnija od Colt-a.
Sve sorte nemaju jednaku podudarnost s istom vrstom podloge pa je u tome radi postizanja boljih rezultata potrebno znanje i iskustvo. Kao podloge za trešnju kod nas su zastupljene generativne, ali i vegetativne podloge.
Korjenite promjene u proizvodnji trešanja obećavaju nove podloge za trešnje. Tradicionalno su trešnjina stabla velika, ali za suvremene, tržišno usmjerene nasade nisu primjerena.
Generativno se trešnja razmnožava sjemenjacima divlje trešnje vrapčare, mahaleba (rašeljka) i obične višnje.
Divlja trešnja vrapčara (Prunus avium L.)
Ovo je podloga koja se koristi na plodnim tlima u kontinentalnom dijelu Hrvatske. Jako je bujna podloga i dobro podudarna s plemenitim sortama trešnje. Stabla cijepljena na ovu podlogu redovito rađaju i dugovječna su. U područjima gdje postoji opasnost od mrazova preporučuje se cijepljenje u visini krune.
Mahaleb ili rašeljka (Prunus mahaleb L.)
Kao podloga koristi se na laganim, propusnim, kamenitim, suhim i vapnenim tlima. Ne podnosi teška tla, visoku razinu podzemnih voda, zadržavanje vode u tlu ni obilne kiše. Otpornija je na smrzavanje od divlje trešnje. Osjetljiva je na virus šarke. Nije podudarna s nekim sortama trešnje. Kraćeg je životnog vijeka. Prvih 5 godina potiče jaču bujnost od divlje trešnje (što je dobro), a nakon toga se izjednačava. Stabla cijepljena na ovu podlogu bolje podnose sušu, ranije prorode, ali su kraćeg životnog vijeka od stabala na divljoj trešnji.
Santa Lucia 64
Selekcija je rašeljke koja se vegetativno razmnožava. Dobro uspijeva na laganim i propusnim tlima. Ima dobru podudarnost s trešnjom i daje stabla 20% manje bujnosti od sjemenjaka, ubrzava početnu rodnost i zriobu plodova.
Santa Lucia 405 (Pontaleb® Ferci)
Generativna je podloga. Spada u novu selekciju Santa Lucie. Umjerene je bujnosti, a u usporedbi s podlogom Santa Lucia 64 pokazuje nešto slabiju bujnost (5 do 10 %), ranije stupa u rod, daje krupnije plodove bolje kvalitete i bolje podnosi vlažna tla. Pogodna je za dobro drenirana, siromašna i vapnenasta tla.
Obična višnja (Prunus cerasus)
Kao podloga koristi se u područjima s oštrijom klimom i na većim nadmorskim visinama. Jake je do srednje jake bujnosti. Trešnja cijepljena na podlozi višnje ima slabiju podudarnost.
Vegetativno se trešnja razmnožava podlogama: F 12/1, SL 64 i Colt.
F 12/1 (Mazzard)
Ova podloga je selekcionirana iz divlje višnje (Prunus avium L.). Slabo se koristi je razvija bujna stabla. Dobre je podudarnosti s plemenitim sortama trešnje. Srednje je otporna na niske temperature. Osjetljiva je na rak korijena (A. tumefaciens), viruse, asfiksiju korijena, karbonate i umornost tla.
Tabel® Edabriz
Ova podloga je klon obične višnje (P. cerasus). Zahtijeva plodna i duboka tla te mogućnost navodnjavanja. Stabla trešnje cijepljene na Edabriz su slabije bujnosti za 45% od stabala cijepljenih na podlozi F 12/1. Osjetljiva je na klorozu (podnosi 8% CaO), posebno kada je pH > 8. Koristi se za podizanje gustih nasada (do 4.500 stabala/ha) u zemljama koje nemaju povoljne uvjete za uzgoj voćaka, npr. Nizozemska. Podudarna je sa svim sortama trešnje, ako je bezvirusna, inače je jako osjetljiva na napad virusa.
Victor
Srednje je bujna podloga za trešnju. Daje krupnije plodove i veći prinos, a otporna je na sušu. Plodovi ranije dozrijevaju. Podudarna je s mnogim plemenitim sortama trešnje i lako prilagodljiva različitim tipovima tla i klime.
Colt
Vegetativna je podloga selekcionirana u Engleskoj. Nastala je križanjem Prunus avium × Prunus pseudocerasus. Vrlo je rasprostranjena podloga u svijetu. Srednje je bujnosti (15 do 20% slabije od sjemenjaka). Osjetljiva je na sušu, ali i na mraz. Ranije prorodi i zori, daje krupnije plodove nego sjemenjak. Podudarna je sa svim plemenitim sortama trešnje.
Weihrot serija: W 10, W 11, W 13 i W 158
Ovo je selekcija P. cerasus napravljena na Sveučilištu Monaco Freising Weihestephan u Njemačkoj sa željom da se smanji bujnost i postigne bolja podudarnost sa sortama. Dobro se učvršćuju u tlu i daju malo korijenovih izdanaka. Osjetljivije su na kozičavost lišća (B. jaapii). Postižu srednje rani početak rodnosti, dobru rodnost i plodove srednje krupnoće. Podloga W 158 je dobre podudarnosti sa sortama dok kod drugih podloga je podudarnost problematična.
GM serija: Damil, Inmil, Camil
To su križanci vrsta i podvrsta roda Prunus. Nastali su u Voćarskoj stanici Gembloux u Belgiji.
Damil (Klon 61/1) nastao je slobodnom oplodnjom, selekcijom iz sjemenjaka vrste Prunus dawyckensis. Podnosi teška i vlažna tla. Smanjuje bujnost sorata za 50 do 60% u odnosu na podlogu F 12/1. Postiže rani početak rodnosti i dobro rodi. Plodovi dozrijevaju ranije od plodova na sjemenjaku trešnje vrapčare. Podudaran je sa sortama trešnje.
Inmil (Klon GM 9) nastao je križanjem Prunus incisia × Prunus serulata. Srednje je bujna podloga. Ne podnosi teška tla. Smanjuje bujnost sorata za 30% u odnosu na podlogu F 12/1. Plodovi dozrijevaju ranije od plodova na sjemenjaku trešnje vrapčare. Dobro je podudarna sa sortama trešnje. U nasadu zahtijeva armaturu.
Camil (Klon 79) nastao je slobodnom oplodnjom, selekcijom sjemenjaka Prunus canescens. Daje nešto više korijenovih izdanaka od Damila i Inmila. Smanjuje bujnost sorata za 50 do 60% u odnosu na podlogu F 12/1. Postiže rani početak rodnosti i dobro rodi. Plodovi dozrijevaju ranije od plodova cijepljenih na sjemenjaku trešnje. Podudaran je sa sortama trešnje.
Giesen serija
Nastala je križanjem nekoliko vrsta trešnje i višnje na Sveučilištu Justus Libig u Giesen-u u Njemačkoj. Od 6.000 križanaca odabrani su najbolji i to: Gisela 1, Gisela 5 i Gisela 10. Sve su slabo bujne podloge patuljastog ili polupatuljastog rasta. Postižu brzi početak rodnosti te velike i redovite prirode, prihvatljivu krupnoću plodova i otpornost na asfiksiju korijena.
Gisela 1 nastala je križanjem Prunus fruticosa × P. cerasus. Slabo je bujna podloga koja se dobro učvršćuje u tlu. Daje više korijenovih izdanaka. Osjetljiva je na kozičavost lišća, moniliju i bakterioze. Ima otežanu podudarnost sa sortama trešnje.
Gisela 5 nastala je križanjem vrsta P. cerasus × P. canescens. Slabo bujna je podloga koja se slabo učvršćuje u tlu. Daje malo korijenovih izdanaka. Osjetljiva je na kozičavost lišća, monilija i bakterioze. Podudarnost sa sortama trešnje je otežana.
Gisela 10 nastala je križanjem vrsta P. fruticosa × P. avium. Slabe je bujnosti. Daje više korijenovih izdanaka. Osjetljiva je na kozičavost lista, moniliju, a tolerantna je na bakterioze. Dobro je podudarna sa sortama trešnje.
MA × MA 14
Ova podloga nastala je križanjem rašeljke i divlje trešnje (P. mahaleb × P. avium). Selekcionirana je u SAD-u , ali ju je otkupio poznati francuski rasadnik Delbard i proširio po Europi. Dobre je podudarnosti sa sortama te postiže rani početak rodnosti. Na toj podlozi trešnje rastu kao polupatuljaste voćke. Daju bolji urod i krupnije plodove u usporedbi s drugima. Pogodna je za laka i suha tla.
Postoji mnogo novih podloga koje različito utječu na trešnje i imaju različite zahtjeve za tlo, klimu i opskrbu.
Standardne podloge:
1. sjemenjak trešnje (Prunus avium)
2. sjemenjak rašeljke (Prunus mahaleb)
3. F 12/1 (selekcija divlje trešnje u East Malling-u)
4. MA×MA (Mazzard × Mahaleb – divlja trešnja × rašeljka)
5. COLT (Prunus avium × Prunus cerasus – divlja trešnja × divlja višnja)
6. CAB 6P, CAB 11E (selekcije Prunus cerasus – divlje višnje)
Podloge koje se najviše upotrebljavaju u intenzivnim nasadima:
1. GISELA 5 (P. cerasus × P. canescens - divlja višnja × ukrasna višnja)
2. EDABRIZ (P. cerasus)
3. W 13 (WEIROOT (P. cerasus) - EM selekcija)
4. MA × MA 14
Primjeri grupiranja podloga:
Dobra kompatibilnost za cijepljenje i smanjenje rasta – Gisela 5, Edabriz, Weiroot 53, 72 i 158.
Dobra kompatibilnost za cijepljenje i relativno smanjenje rasta – Colt, Gisela 6, MA × MA 14.
Dobra podnošljivost visokih pH vrijednosti: Alpruma, Mahaleb 900 series, St. Lucie 64 i 405, MA × MA 14.
COLT, F 12/1, Gisela 5 (148/2), Gisela 6 (148/1), EDABRIZ, WEIROT 10 13 i 14.
Hele
Dobro znana faca
- Tu od
- 6 Sij 2013
- Poruka
- 1,961
@ Dubravac: Koliko traje berba jedne trešnje, koliko kg po trešnji i koliko ostane na njoj?
@ Johabica: Šprica se kada se već zametne plod, kada počne mijenjat boju i počne mekanit. To na kontinentu bude sredinom svibnja.Kljakovići špricaju Chromogorom, bitno ti je da je karenca gotova prije berbe. Ne znam koliko komada imaš ali ako je malo ima i eko varijanta, objesiš plastičnu bocu na trešnju i napraviš rupu bočno. Staviš unutra vode, insekticida i feromona ( zapisao sam "buminat" ali google ne pomaže, vjerojatno sam krivo čuo, to bi trebali biti feromoni za maslinovu mušicu).
@ Johabica: Šprica se kada se već zametne plod, kada počne mijenjat boju i počne mekanit. To na kontinentu bude sredinom svibnja.Kljakovići špricaju Chromogorom, bitno ti je da je karenca gotova prije berbe. Ne znam koliko komada imaš ali ako je malo ima i eko varijanta, objesiš plastičnu bocu na trešnju i napraviš rupu bočno. Staviš unutra vode, insekticida i feromona ( zapisao sam "buminat" ali google ne pomaže, vjerojatno sam krivo čuo, to bi trebali biti feromoni za maslinovu mušicu).
Dok još traje cvatnja trešanja, jedan mali savjet za one koji imaju samo jedno - dva stabla na okućnici, a slabo im rode. Kako je velika većina sorti trešanja stranooplodna, tamo gdje u blizini vašeg stabla nemate stablo sorte koja je kompatibilna s vašim stablom (a to znate po tome što dobivate, unatoč obilnoj cvatnji, vrlo malo ili nimalo roda) možete se poslužiti malim "trikom":
...naime, divlja šumska trešnja (P. avium) je univerzalan oprašivač. Narežite rascvale grane divlje trešnje, stavite ih uronjene u kantu s vodom ispod problematičnog stabla. Svaki dan režite nove grane i mijenjajte vodu. Rezultat će vas iznenaditi
...naime, divlja šumska trešnja (P. avium) je univerzalan oprašivač. Narežite rascvale grane divlje trešnje, stavite ih uronjene u kantu s vodom ispod problematičnog stabla. Svaki dan režite nove grane i mijenjajte vodu. Rezultat će vas iznenaditi
Berbu radimo većinom u dva navrata. Stabla su stara 10 godina ploda bude oko 60-70 kg.
Kolegice draga jahobice ja ću ih prskati sa Dali (ostalo mi od breskve) kada se cvatnja približi kraju.
Kod mene je ovo stara sorta i ona je samooplodna pa s njom nema problema, dok ove nove sorte skoro sve traže oprašivače.
Kolegice draga jahobice ja ću ih prskati sa Dali (ostalo mi od breskve) kada se cvatnja približi kraju.
Kod mene je ovo stara sorta i ona je samooplodna pa s njom nema problema, dok ove nove sorte skoro sve traže oprašivače.
Baš suprotno: većina starih sorti su stranooplodne - a većina najnovijih samooplodne. Selekcioniraju ih, među ostalim, na samooplodnost
Hele
Dobro znana faca
- Tu od
- 6 Sij 2013
- Poruka
- 1,961
Tako je samo šta to ljudi ne znaju, kao niti radnici u poljoapotekama. Oni prodaju sadnice, ako pitaš za podlogu neke voćke gledaju te kao zlatno tele. Kupila moja mama pred koju godinu jednu trešnju, pitam ju ja jel samooplodna, ona me gleda, ne zna ona, tu su joj prodali. Dan danas na njoj nema ništa, cvjeta i poslije frula.
Zato trk u šumu po grane divlje trešnje. Još nije kasno da se ove sezone najedeš trešanja s tog stabla
http://www.njuskalo.hr/sjeme-sadnice...oglas-13910725
Tu sortu su navodno u vrijeme Austrougarske donijeli kod nas i sigurno je samooplodna. Ako je posađena negdje na osami zna imati prinos i do 250 kg.
Tu sortu su navodno u vrijeme Austrougarske donijeli kod nas i sigurno je samooplodna. Ako je posađena negdje na osami zna imati prinos i do 250 kg.
Posljednje uređivanje:
U potpunosti se slažem sa @breskvar i @Hele.
I ja sam imao problema sa oprašivanjem sorte Hedelfinger.
Posadio sam sortu Van radi oprašivanja na podlozi gisele5. Na toj podlozi radi toga, da čim prije počinje cvjetati. U međuvremenu, dok nije Van počela sa cvatnjom, iz šume sam donosio cvjetne grane divlje trešnje i stavljao ih u posudu sa vodom ispod procvjetale Hedelfiger. Rezultat je bio odličan.
Što se tiče sorti i tih raznih poljotrgovina. I ja sam par godina za redom kupovao sadnice u jednoj poljotrgovini u neposrednoj blizini Karlovca. Kada su voćke došle u rod, bilo je tu svakojakih sorti a najmanje onih pod kojim imenom sam ih kupio.
Zato sam si tokom niza godina izabrao par pouzdanih rasadničara u sloveniji i par u hrvatskoj i samo tamo kupujem sadni materijal.
I ja sam imao problema sa oprašivanjem sorte Hedelfinger.
Posadio sam sortu Van radi oprašivanja na podlozi gisele5. Na toj podlozi radi toga, da čim prije počinje cvjetati. U međuvremenu, dok nije Van počela sa cvatnjom, iz šume sam donosio cvjetne grane divlje trešnje i stavljao ih u posudu sa vodom ispod procvjetale Hedelfiger. Rezultat je bio odličan.
Što se tiče sorti i tih raznih poljotrgovina. I ja sam par godina za redom kupovao sadnice u jednoj poljotrgovini u neposrednoj blizini Karlovca. Kada su voćke došle u rod, bilo je tu svakojakih sorti a najmanje onih pod kojim imenom sam ih kupio.
Zato sam si tokom niza godina izabrao par pouzdanih rasadničara u sloveniji i par u hrvatskoj i samo tamo kupujem sadni materijal.
pozdrav!
imam problem sa tresnjama
tresnje su sve nakalemljenje na rašeljku, razne sorte... starost u vocnjaku je 1-3 godine a ima par stabala od oko 5 god starosti...
primjetio sam da se vrhovi krosnje suse, a opcenito na vecini tresanja vrh krosnje ne cvjeta osim pri dnu gdje je cvjetanje bujno...
sumnjam na moniliju.... strah me da ne osakatim tresnju previse kad bi isao rezao zarazene grane... je ima smisla sad koristiti neko sredstvo? imate neku preporuku sto uciniti ili preporuku za neko sredstvo?
imam problem sa tresnjama
tresnje su sve nakalemljenje na rašeljku, razne sorte... starost u vocnjaku je 1-3 godine a ima par stabala od oko 5 god starosti...
primjetio sam da se vrhovi krosnje suse, a opcenito na vecini tresanja vrh krosnje ne cvjeta osim pri dnu gdje je cvjetanje bujno...
sumnjam na moniliju.... strah me da ne osakatim tresnju previse kad bi isao rezao zarazene grane... je ima smisla sad koristiti neko sredstvo? imate neku preporuku sto uciniti ili preporuku za neko sredstvo?
