Nemoj se trgati da nabaviš takav matrijal ..to je sporohodni motor a stroj ti vjerojatno bude služio za kurčenje po selu ..i šire .
Svojstva i upotreba kroma:
Elementarni krom je vrlo tvrd, srebrnobijel metal plavkase nijase koji se može polirati do visokog sjaja. Pri standarnim uvjetima u dodiru s kisikom, zrakom ili vodenom parom krom se prevlači vrlo tankim slojem oksida koji pasivizira površinu. Iako ima negativan standardni potencijal, otporan je prema kiselinama te se ne otapa ni u dušičnoj kiselini (HNO3), niti u zlatotopci. Sporo se otapa u hladnoj klorovodičnoj (HCl) i sumpornoj kiselini (H2SO4), a u vrućim puno brže. Na povišenim temperaturama reagira s brojnim nemetalima.
Sam metal krom nije otrovan, ali njegovi spojevi jesu. Najotrovnijima se smatraju spojevi s oksidacijskim brojem +6 (npr. kromna kiselina i alkalijski dikromati), manje otrovni su alkalijski kromati. Simptomi akutnog trovanja spojevima kroma(VI) jesu upala i bolovi u ustima i grlu, poteškoće s gutanjem, povraćanje, jaki bolovi u predjelu trbuha, stanje straha i panike, slabljenje pulsa, hladnoća ekstremiteta te žutilo kože i očiju.
Krom se u velikim količinama koristi u metalurgiji, posebno kao legirajući metal u proizvodnji nehrđajućih čelika. Dodatak kroma konstrukcijskim čelicima povećava tvrdoću jer pospješuje stvaranje karbida u mikrostrukturi čelika u samoj proizvodnji. Takvi su čelici otporniji na habanje i zadržavaju dobra mehanička svojstva i na povišenim temperaturama. Za proizvodnju nehrđajućih čelika su najvažnije ferokrom legure. Sadržaj kroma u njima je od 10 - 25%, a otpornost na koroziju razmjerna je koncentraciji kroma. Ovakvo pasiviziranje čelika kromom bilo je poznato u Engleskoj i Francuskoj još početkom XIX. st., ali je djelovanje kroma objašnjeno tek 1910. g.
Druga je važna primjena kroma za elektrolitičko prevlačenje površina neplemenitih metala - kromiranje. Ono ima dvojaku ulogu: daje površinsku otpornost na koroziju i habanje te daje dekorativni efekt zbog izuzetnog sjaja poliranih kromiranih površina. Dekorativno kromiranje vrši se direktno na prethodno pripremljenu površinu metala, dok se kvalitetno antikorozivno kromiranje vrši na prethodno poniklanu površinu. Debljina sloja kroma kod dekorativnog kromiranja je od 25 - 50 nm. Kromirati se također mogu predmeti od aluminija, bakra i magnezija, a i cinka, ali sa šesterovalentnim kromom. Sam postupak kromiranja provodi se zagrijavanjem metalnog predmeta u okruženju kromovog praha ili pak zagrijavanjem predmeta u atmosferi kromovog klorida. U oba slučaja krom ulazi u površinske slojeve procesom difuzije u čvrstom stanju. Na manjim se predmetima koristi i metoda elektro- taloženja. Krom se također priređuje i kao keramičko-metalni kompozit (cermet) s korundnom Imikom kao Cr-Al2O3 kompozit, te kao metalno vezani kromov borid i kromov nitrid. Ovi kompoziti imaju specijalne visokotemperaturne namjene.
