Umjetna gnojiva

[matija]

Na ječam sam bacio 200 kg 15:15:15 i za prihranu 100 kg kana na jutro. Imao sam 4 t po jutru.

ovo mi se bas ne čini u redu :? visok prinos s obzirom na gnojidbu.siguran si da je podatak točan :scratch :?:
jesi mozda tu njivu gnojio stajskim gnojem :?:

 

[zvona]

To sa repicom koristiš svake godine ili .Zaoravanje gnojiva nije bacanje novaca,naprotiv uvjerio sam se osobno na svojoj zemlji i rezultat je bio vidljiv.Taj puta u jesen pred oranje sam razbacio 100kg/kj uree i 150kg/kj NPK 7-20-30 te u prvi trag tanjuranja 150kg/kj NPK 15-15-15 i to drugi trag tanjuranja unjeo u zemlju i posijo gore žito

 

[bogec]

ALENE što se tiče crne zobi gnojidba je ko za pšenicu, ali moraš znati jedno i to jako bitno;crna zob nije ozima ona je fakultativna i može prezimit ali kod golomrazice če propast , propada na minus 10, gnoji ju sa 200 kg po ha npk 15ice , to u jesen kod sijanja, u proljeće čim se može na zemlju sa 150 kg kana i to je to , ovisno o stanju parcele.
ja isto imam crne zobi, sve je popularnija, viši prinos, teška ko sam vrag, a praši se kad melješ za krepat :evil:
imam za kombajnirat i za kosit sa graškom i pšenicom.
gdje si nabavio sjeme? ja sam nabavio oplemenjivačevo sjeme , to je super visoka kategorija sjemena a platio sam ju u rinfuzi 1,5kn a u dučanu je bila oko 4,3kn niža kategorija

 

[bogec]

Kasno sam se odlučio za sijat i nisam mogao nači sjemenski pa sam uzeo od susjeda, prva reprodukdcija moralo bi biti dobro!
Znam da je popularna! Dosta ljudi je pitalo da bi kupili za konje pa sam odlučio sijati.

moraš pazit sa crnom zobi . svaka danja reprodukcija od kupovne ja jako lošija ,tak da ak buš sijo svoje sjeme buš imo zobulju a ne zob, tj. drač.
zato češ kupit od mene :mrgreen: , skoro zabadava, :mrgreen: ja imam oplemenjivačevo sjeme, pa tek kad ja iskombajniram če bit certificirano sjeme 1, kategorije što češ teško nač u trgovini, samo iduču generaciju. :mrgreen:
men to treba sam da imam sa graškom posijat

 

[vedrankc]

buš imo zobulju a ne zob, tj. drač.

To ljudi često kod nas imaju, a ne zob,
pa obično u sezoni skurim 3 nova remena od pogona kose. :twisted:

 

[bogec]

ta zob je neki hibrid i nije ko jara, može se jeftino kupit super sjeme al ljudi siju s tavana, kužim ja da se nema novaca , al evo među nama možemo si mjenjat sjeme, pogotovo tu zob koja se mora redovito mjenjat ili nema ništ od prinosa i još kombajn trgaju,sad od ove godine nekak puno žitarke il neke druge sorte sjemena pšenice, zašto :?: :?: :?: :?:
bc institut il osječki dadu sjeme kombinatima pa oni posiju , pa prodaju , i za istu cjenu imate od bc il osječkog 1.generaqciju il od ostalih 2. generaciju :shock:
geni se malo izgube pa imate zadovoljavajuči al ne očekivan prinos :shock:
uh ja proizvodim sjeme ljulja , graškova, to još ide bez da se gube geni al kod žitarica pada proizvodnja

 

[JOSIP.1]

Samo da se nadovezem sto se tice bacanja ureae na kukuruzinu, to je vrlo pozeljno.
kod zaoravanja biljnih ostataka mjenjamo C-N odnos u tlu (ugljik-dusik odnos) jel ti kukuruzina sadrzava puno C, a malo ili gotovo nista N, pa je potrebno N putem ureae(najjeftinije) ili nekog drugog dusicnog gnojiva dodati kako bi se taj odnos drzao na optimumu, sad nemogu se tocno sjetit brojcano koji je to odnos, pisem napamet.
nadalje razgradnju te iste kukuruzovine u tlu vrse razni mikroorganizmi koji za izgradnju svoje biomase koriste velike kolicine dusika, zato ako je taj C-N odnos narusen potrosit ce zalihe dusika koje smo osigurali biljci i javit ce se tzv DUSICNA DEPRESIJA- manjak N u tlu.
zbog toga dodajemo ureau prilikom zaoravanja kukuruzine, taj dusik se nece izgubit vec naprotiv sacuvat ce se za kasnija razdoblja kada zavrsi razgradnja (mikroorg se mnoze dok ne potrose supstrat kojim se hrane, tu kukuruzovinu, onda odumiru) a to je u proljece kada zapocinje intenzivna vegetacija nase kulturne biljke i kada joj je dusik najpotrebniji, znaci kako ce mikroorg odumirat tako ce otpustat taj dusik u biljci prihvatljivom obliku nazat u tlo, i da ne kazem sacuvati ga od ispiranja, to je jako jako dobro.

inace kukuruzovina do proljeca ili najkasnije do ljeta mora potpuno istrunit, i nesmije se izoravat npr prilikom prasenja strnista. ako jos ima nepretrunule kukuruzine u tom trenutku to je znak da je u tlu nedostajalo dusika za njezinu razgradnju.

nadam se da sam pomogao.

 

[igor_peradar]

Zahvaljujem na tvom savjetu, ja sam bio razgovarao neki dan sa čovjekom koji je godinama radio na kmetiji u njemačkoj kod jednog kmeta, i veli da se tamo puno toga naučio o švaba, veli da treba kukuruzovinu obavezno malčirati i tek onda rasipat ureu ili kao što on radi gnojevku ( ima krave). Rekao je da na taj način obrade kroz nekoliko godina zemlja postaje sve humusnija, svojstveno poboljšana, i daje veće prinose kukuruza, tako je u njegovom slučaju.

 

[KRESO]

tako je josip1!
ja bacam oko 150 kg na ha uree na kukuruzovinu i oko 150-250, kg :blackeye 7-20-30 , ovisi koliko se ima novaca
i da treba odmah zaorati jer urea jako oksidira tako da bacim na površinu koliko mislim poorati taj dan !!

 

[bogec]

da se nadovežem na JOSIPA , što se tiče DUŠIČNE DEPRESIJE;ovako ako ste ove jeseni zaorali kukuruzovinu ili bilo koju biljnu masu ona se počinje raspadat i pri tome se troši dušik i znači ako ste odmah na to oranje posjali pšenicu ili nekaj i niste bacili umjetno tu se javlja DUŠIČNA DEPRESIJA, a to je pomanjanje dušika za malu biljku koja tek niče , jer je raspadanje jače od rasta i ono više troši :!:
poslje če se to vratit u ravnotežu , ali ako je veliko pomanjkanje tu ima problema, ja uvijek imam samo sjetveno oranje , parcele su dobro pognojene,stajskim i umjetnim gnojivima.
ako npr zaorete okovinu a tek na prolječe sijete neče bit problema jer je to več skoro sve raspadnuto, puno ljudi sije odmah pšenicu na kukuruz i ne gnoje do proljeća pa imaju dobre prinose, dosta to ovisi i o tlu i gazdi.
dobro je zaoravat ureu koja če pomoč razgradnji , ali i npk 7icu jer se teže topi i u prolječe če bit servirana hranjiva ko na tacni
kad se zaorava stajki gnoj isto treba bacat umjetni, ustari treba znat procjenit POVIJESTparcele , jer je to dosta novaca :!: :!: :!:
grašak vam je super stvar, on na početku cvatnje počinje simbiotski sa bakterijama vezat dušik iz zraka koji se nakon skidanja graška i obrade počinje oslobađat, ostaje u tlu od 100 - 250 kg čistog dušika za kukuruze ja nikad ne prihranjujem kukuruz i imam super prinose, sam šišnem npk
sad izračunajte koliko je to ureje ili kana 250 kg dušika :?:

 

[bogec]

Sad razmišljam...zar nebi moglo umjesto urea gnojiva prije zaoravanja dovesti sa cisternom mokraču (u mom slučaju svinjsku) iz šahti? To je isto puno dušika...

ALENE sva ta đubrenica je puna amonijaka i on večinom ispari , tak da bi moro iste stope orat, zato sad cisterne imaju deponatore i u europi je zabranjeno bacat širom da pol sela zašpricaš,sve ode u nzrak tak da ti ostane sam organska tvar tj kakica

 

[igor_peradar]

Bogec:
Daj mi reci kad se točno sije taj stočni grašak i kad se kombajnira, jer kod mene je isključivo prioritet kukuruz, tako da me zanima kako da to povežem, možda neka ranija sorta kukuruza kao A24 pioneera pa tada stočni, dakle stočni bih sijao zbog dušika koji ostaje nakon njega u zemlji i prodavao ga, pa opet gore kukuruz.
Tražio sam na netu neku brošuru kao što ima na savjetodavnim stranicama o gotovo svim kulturama, al za stočni grašak nema

 

[bogec]

Bogec:
Daj mi reci kad se točno sije taj stočni grašak i kad se kombajnira, jer kod mene je isključivo prioritet kukuruz, tako da me zanima kako da to povežem, možda neka ranija sorta kukuruza kao A24 pioneera pa tada stočni, dakle stočni bih sijao zbog dušika koji ostaje nakon njega u zemlji i prodavao ga, pa opet gore kukuruz.
Tražio sam na netu neku brošuru kao što ima na savjetodavnim stranicama o gotovo svim kulturama, al za stočni grašak nema

ovak imaš ozimi visoki i jari niski grašak, ako siješ ozimi to se sije kad i pšenica početkom 10 mjeseca i to na hektar 100kg graška i 100kg pšenice , grašak lagano zatanjuraš a pšenicu po tom normalno sijačicom, gnojiš kod sjetve sa 250 kg npk 15ice po ha i u prolječe čim možeš na zemlju sa 100kg kana, to je sve, ja ga kosim u svibnju i mečem u rolo bale ta sjenažu (50 bala po hektaru), a kombajnira se kad pšenica dozori i grašak , to je u isto vrijeme, i to se korist dalje za sjeme, opet isto.
jari grašak siješ samog ili u smjesi sa zobi, ovisno da li ga kombajniraš ili kosiš za sjenažu, kosi se u svibnju a kombajnira kad i zob.
moraš BAKTERIZIRAT SJEME , TO TE DODJE OKO 40 KN ZA 100KG SJEMENA,ja ču na jesen posijat novi kultivar graška koji daje preko 100 tona mase po hektaru , a isto daje visok prinos zrna sa pšenicom, toga još nebu tak skoro u dučanu kolko ja imam saznanje :mrgreen:
jarog graška mi je ostalo još negdje 600kg, a ozimi je sav otišao, nudili su mi po 20 kn za kilu, jer ga se nije moglo nigdje kupit, ja sam svog rezervirao, tak da uvijek imam novo sjeme,.
ak je ko zainteresiran za stočni sirak, nakon nove godine se naručuje iz amerke

 

[igor_peradar]

ovak imaš ozimi visoki i jari niski grašak, ako siješ ozimi to se sije kad i pšenica početkom 10 mjeseca i to na hektar 100kg graška i 100kg pšenice , grašak lagano zatanjuraš a pšenicu po tom normalno sijačicom, gnojiš kod sjetve sa 250 kg npk 15ice po ha i u prolječe čim možeš na zemlju sa 100kg kana, to je sve, ja ga kosim u svibnju i mečem u rolo bale ta sjenažu (50 bala po hektaru), a kombajnira se kad pšenica dozori i grašak , to je u isto vrijeme, i to se korist dalje za sjeme, opet isto.
jari grašak siješ samog ili u smjesi sa zobi, ovisno da li ga kombajniraš ili kosiš za sjenažu, kosi se u svibnju a kombajnira kad i zob.
moraš BAKTERIZIRAT SJEME , TO TE DODJE OKO 40 KN ZA 100KG SJEMENA,ja ču na jesen posijat novi kultivar graška koji daje preko 100 tona mase po hektaru , a isto daje visok prinos zrna sa pšenicom, toga još nebu tak skoro u dučanu kolko ja imam saznanje
jarog graška mi je ostalo još negdje 600kg, a ozimi je sav otišao, nudili su mi po 20 kn za kilu, jer ga se nije moglo nigdje kupit, ja sam svog rezervirao, tak da uvijek imam novo sjeme,.
ak je ko zainteresiran za stočni sirak, nakon nove godine se naručuje i amerke

Pa ti onda imaš neke dobre izvore di nabavljaš to sjeme. Nego meni netreba sjenaža ni imam tehniku za to, ja bi to klasično kombajnirao, al kolko vidim iz tvog odgovora, stočni se grašak dakle kombajnira negdje krajem 6_og mjeseca a to mi je već prekasno za kukuruz a kukuruz mi je No.1 kultura.

 

[KRESO]

da se nadovežem na JOSIPA , što se tiče DUŠIČNE DEPRESIJE;ovako ako ste ove jeseni zaorali kukuruzovinu ili bilo koju biljnu masu ona se počinje raspadat i pri tome se troši dušik i znači ako ste odmah na to oranje posjali pšenicu ili nekaj i niste bacili umjetno tu se javlja DUŠIČNA DEPRESIJA, a to je pomanjanje dušika za malu biljku koja tek niče , jer je raspadanje jače od rasta i ono više troši
eto to se meni dogodilo na jednome djelu jer me je tiskalo vrjeme nisam stigao zaorati gnojivo
pa sam tu uletio sa mikrostartom kao novim gnojivom koje se dodaje u sjetvi sa sajemenom
pa ćemo vidjeti kako će se to pokazati :roll:

 

[bogec]

uh ja nisam ni pitao čim se bavi IGOR - PERADAR, valjd picekima, tak da ne znam za koju bi namjenu koristio, al ima i tu rješenja;pošto se širi kukuruzna zlatica i morat čete se držat plodoreda, bilo bi dobro da naprimjer u proljeće kad se može posijat , ti rokneš koju ral graška jarog za zrno, to pokombajniraš, znači to je skoro srpanj, ostatke pobaliraš jer je slama graška bogata proteinima spram druge slame, to prodaš, navezeš đubra, i u jesen zaoreš, rokneš ječam i sam u prolječe npk 15icu 150 kg po rali i 100 kana , ma divota od prinosa, .
teško mi je pisat kad neznam kaj sve siješ i kaj hraniš od životinja. :shock:
prednost graška je ta šta se ne mora obrađivat ko soja neg ga odmah koristiš, ima preko 20% proteina.

KREŠO dobro je šta god da staviš, imat če pristupačna gnojiva odmah na prolječe, snjeg ti čuva usjev
loše je kad se preveč pognoji dušikom na jesen i posije, biljke su prebujne, pa ak dodje veliki snjeg sve povalja i to u globalu ne valja, niti pre velika gnojidba dušikom u vegetaciji jer izaziva ETIOLACIJU i povečan napad bolesti i štetnika jer su biljke tanje lakše prodiru u njih, štete mogu bit velike

 

[JOSIP.1]

ljudi, ako se sije psenica po kukuruzini, onda OBAVEZNO UREA+7-20-30, ako ne onda 7-20-30 ili neki drugi slican NPK.
tih 7% dusika u NPK je dovoljno za potrebe psenice koje su u jesen male, ali ako se zaore puno org mase doci ce do nedostatka N.

i nemojte sparat pod psenicu s NPK u jesen, jer tada si stvarate prinos, prihrane samo koliko je potrebno vise puta po manje kolicine.

 

[Bobo]

Nikada nismo gnojivo zaoravali, nit bacali UREU po kukuruzovini, kako to neki rade ovdje.

Koliko znam da je prinos uvijek bio dobar za nase pojmove "poljoprivrede" na malim povrsinama. Samo se na brazdu baci gnojivi, i zatanjura pred samu sjetvu.

Rekao sam da cemo nagodinu probati zaorati na jednoj njivi gnojivo, pa da vidim jel ima ikakve razlike, nego sto smo do sada radili.

 

[JOSIP.1]

ljudi tesko mjenjaju navike, dobar prinos vise nije dovoljan, mi smo ove god postigli prosjek 6,3t/ha na 70 ha, a sada u sjetvi sam povecao 7-20-30 za 150 kg/ha u odnosu na ovu god, pod brazdu, idem u lov na 7t, a obzirom da je vec primjenjena i zastita protiv korova i bolesti, i N u prihranama maximalan, sada prinos mogu povecat jos jedino osnovnom gnojidbom, a vidit cemo sta cemo kombajnirati jel ce se to isplatiti. realno ocekujem 6,5-6,7 t/ha.

jedno da vam jos napomenem u EU je proglasena zastitna cijena psenice preracunato u kn 1,4 , psenica ce ove god bit kultura br1 ako nas opet ne pokradu.

prika bobo ako i nebudes imao razlike u prinosu zaorao ili zatanjurao gnojivo, makar neces skakat vozeci se rasipacem po brazdi vec ces ic po ravnom, neni je to vrlo znacajno, a manji prinos sigurno nebudes imao.
visina prinosa ovisi o cijelom nizu faktora, a ne samo o nacinu primjene osnovne gnojidbe.

s P i K se ne gnoji biljka nego tlo, i zato se oni zaoravaju kako bi se sto bolje raspodjelili, takodjer ne ispiru se uopce, s N se gnoji biljka i on se primjenjuje onako kako maxim pogoduje njegovom usvajanju.

 

[igor_peradar]

uh ja nisam ni pitao čim se bavi IGOR - PERADAR, valjd picekima, tak da ne znam za koju bi namjenu koristio, al ima i tu rješenja;pošto se širi kukuruzna zlatica i morat čete se držat plodoreda, bilo bi dobro da naprimjer u proljeće kad se može posijat , ti rokneš koju ral graška jarog za zrno, to pokombajniraš, znači to je skoro srpanj, ostatke pobaliraš jer je slama graška bogata proteinima spram druge slame, to prodaš, navezeš đubra, i u jesen zaoreš, rokneš ječam i sam u prolječe npk 15icu 150 kg po rali i 100 kana , ma divota od prinosa, .
teško mi je pisat kad neznam kaj sve siješ i kaj hraniš od životinja.
prednost graška je ta šta se ne mora obrađivat ko soja neg ga odmah koristiš, ima preko 20% proteina.

Bavim se isključivo peradarstvom, kooperacija i manje ratarstvom, želja mi je min. 20 ha obrađivat a pošto trebam samo kukuruz za potrebe ishrane sve ostalo bih prodavao. Nego želim jednostavno više iskoristiti zemlju, još prije nego što je Bogec počeo pričati kako on u jednoj godini ubere 3 kulture, ja sam također postavio temu na ovom forumu kako bolje iskoristiti zemlju, jer mi poslje kukuruza zemlja zjapi do početka 5 mj. prazna, a pošto je kod nas užes sa zemljom, mislim na povečanje površine, ne mogu si priuštiti da mi zemlja stoji pola godine. Neki su mi tada govorili; " da si zemlja mora počinuti", ma kaj bu si zemlja počivala pa nije to junica koja se umori nakon ispaše.