Usluge u poljoprivredi

[Vladimir1986!]

Pozdrav ekipa
Zanima me sad s obzirom na ove nove cijene goriva kako se sad kreću usluge:
- tanjuranja
- prelazak rotobranama
- sjetva žitnom sijačicom
- sjetva kukuruznom sijačicom
Radim dosta uslužno i nisam pametan uopće šta naplatiti.
Hvala

 

[komer]

To bi ti trebao ipak najbolje znati..
Ovak možemo,ja bi ovak,ja bi onak..ja sam loš ekonom,pa ako trošim 30l goriva za neki posao,a do sad me koštalo to gorivo 25e,a sada košta 36e,podignuo bih za tu razliku u cijeni..ako imaš jeftinije zalihe goriva i stalne mušterije,nebi podizao cijene..ali to sam ja👍

 

[Vladimir1986!]

Po kojoj cijeni ste uopće dosad naplaćivali recimo sjetvu?

 

[Marko355]

Da napišeš odakle si i gdje radiš te usluge, možda bi ti netko i mogao reći.
Nije isto raditi hektar nekog posla npr. u mojem kraju, i negdje u Međimurju, Zagorju, ili nekim brdima, gdje su usitnjene parcele.

 

[Vladimir1986!]

Znači radi se o Slavoniji sve je ravno i u blizini kuće sve.

 

[Axial]

Nije isto radiš li uslugu na 10 parcela od 1 po ral ili na jednoj od 10 rali. Nije isto da kada radiš usluge desetorici mušterija po malo ili pružaš uslugu nekoliko mušterija koji imaju veće površine. Jer sigurno je da ćeš imati manji učinak u bilo kojem poslu kada više moraš trošiti vremena na pripremu i put. Kod kombajniranja u mojem kraju cijena usluge jako ovisi o godišnjim površinama koje se vrše kod nekog gazde (doslovno može biti skoro dupla razlika). Onda se gleda razina organizacije (doslovno koliko ćeš čekati na praznu prikolicu ili na repromaterijal) - a i pouzdanost plaćanja (kod starih mušterija prilično točno se zna, nove mušterije mogu biti priličan problem). Ima tu dosta faktora, ali koliko sam vidio vani postoje razrađeni cjenici usluga (prilično visoke cijene), pa se onda na njih daju rabati ovisno o faktorima (veličina parcele, veličina mušterije, udaljenost itd.). I da usluge uopće ne bi smio pružati za plavom naftom, u teoriji - tako da treba gledati poskupljenje bijelog goriva.

 

[Case4220]

Da napišeš odakle si i gdje radiš te usluge, možda bi ti netko i mogao reći.
Nije isto raditi hektar nekog posla npr. u mojem kraju, i negdje u Međimurju, Zagorju, ili nekim brdima, gdje su usitnjene parcele.

Vidi se da ti je habi idol 👍

 

[Propali Poljoprivrednik]

Kod cijenjenja usluge, ja gledam amortizaciju više nego gorivo, amortizacija stroja je nešto što je po meni relevantnije od varijable, a to je cijena goriva.

Npr sjetva kombinacijom u oranje je realno 50€ kj. Nek mi netko kaže da je skupo, ja mu samo mogu reći, uzmi pa pripremi, kupi sijačicu i posij. U pripremljeno 40€kj je ok cijena.

U oranju se traktor više pati, rotodrljača propada dublje, ideš sporije, trošiš više goriva. U pripremljenom, ne propadaš toliko, rotiraš samo sjetveni sloj 10ak cm, ideš brže, manje trošiš.

A što se cijene goriva tiče, to je varijabla s kojom varira i cijena. Po meni digni za razliku u cijeni goriva, mada znam da će sada kombajniranje tipa otići sa 100€/kj na 120 - 130€/kj bez problema, možda i više.

Znaš koliko je koji posao naporan za traktor/stroj, prema tome naplati, a cijena goriva diktira neko oscilativno poskupljenje.

 

[komer]

Lijepo si to elaborirao,ja sam mu odgovorio s obzirom da vjerovatno ima u svojoj dosadašnjoj računici faktor amortizacije uračunat,pa da zbog povećanja cijene goriva podigne uslugu za tu cjenovnu razliku.
S obzirom da je napisao da dosta radi usluge,valjda zna koliko je do sada naplaćivao.

 

[ZGseljak]

Kolko vam se cca kreće amortizacija?
Ajmo reći za nekakvu prosječnu starost strojeva,...

 

[Axial]

Kada imaš stari stroj onda je amortizacija kao manja, ali veći su troškovi održavanja, pa bi na kraju dana trebalo doći na isto. Ono što je bitno različito kod starijih generacija strojeva (u odnosu na nove) je da je njihova eksploatacija jeftinija, jednostavniji su - onda je jednostavnije njihovo održavanje i servis, pa realna ušteda dolazi sa te osnove.

 

[Propali Poljoprivrednik]

Nisam mislio na amortizaciju 100% u ekonomskom smislu, ali može se i tako gledati, ali normalno gledaš da se sve haba.

U nekom realnom smislu, rad sa drljačom od 7m zahvata i drljačom od 2.80cm nije isti. Tako i amortizacija u ekonomskom smislu, obično se računa linearno, a to nije recipročno ovome o čemu mi pričamo.

Otprilike znaš koliki su troškovi koje operacije u radu na svom polju, sve ostalo što zaračunaš kao svoj rad je zarada/usluga, e iz tog dijela računaš amortizaciju, odnosno, ako se nešto desi tipa: Probio si gumu, otkinuo radno tijelo, razletio se neki ležaj i napravio havariju, bla-bla-bla, da nisi radio za đabe. Sad sve ovisi koliko je tko pohlepan, barem ja to tako gledam.

 

[Axial]

Agregatiranje traktora (znači sustav traktora i priključka) je neka nova priča. Kod mene se podrazumjeva da će agregatiranje biti maksimalno racionalizirano, a to znači da bi priključni stroj u principu trebao odgovarati veličini traktora. U ovom primjeru koji si naveo teško da će jednaki traktor biti optimalan za te dvije drljače, a kod manjeg traktora u kombinaciji sa manjom drljačom biti će jeftiniji radni sat (i manji učinak) dok će kod većeg traktora biti skuplji radni sat i veći učinak. Kada se gleda na površinu veća kombinacija bi trebala biti jeftinija po jedinici površine (ako su obje optimalno složene).
Kod amortizacije najveću ulogu igra broj sati koje traktor napravi godišnje, cijena radog sata je manja kod traktora koji rade veći broj sati u godini upravo radi amortizacije. Svi drugi troškovi po radnom satu su isti - samo amortizacija pada sa rastom broja radnih sati, ali amortizacija ima veliki udio u cijeni radnog sata traktora, naročito kod kapitalno skupih (novih) strojeva. Zanči što se bolje iskoristi mehanizacija - radni sat će biti jeftiniji (ako uspiješ naplatiti rad). Stroj je najskuplji kada nema posla i kada stoji.