Usluge u poljoprivredi

[Vladimir1986!]

Pozdrav ekipa
Zanima me sad s obzirom na ove nove cijene goriva kako se sad kreću usluge:
- tanjuranja
- prelazak rotobranama
- sjetva žitnom sijačicom
- sjetva kukuruznom sijačicom
Radim dosta uslužno i nisam pametan uopće šta naplatiti.
Hvala

 

[komer]

To bi ti trebao ipak najbolje znati..
Ovak možemo,ja bi ovak,ja bi onak..ja sam loš ekonom,pa ako trošim 30l goriva za neki posao,a do sad me koštalo to gorivo 25e,a sada košta 36e,podignuo bih za tu razliku u cijeni..ako imaš jeftinije zalihe goriva i stalne mušterije,nebi podizao cijene..ali to sam ja👍

 

[Vladimir1986!]

Po kojoj cijeni ste uopće dosad naplaćivali recimo sjetvu?

 

[Marko355]

Da napišeš odakle si i gdje radiš te usluge, možda bi ti netko i mogao reći.
Nije isto raditi hektar nekog posla npr. u mojem kraju, i negdje u Međimurju, Zagorju, ili nekim brdima, gdje su usitnjene parcele.

 

[Vladimir1986!]

Znači radi se o Slavoniji sve je ravno i u blizini kuće sve.

 

[Axial]

Nije isto radiš li uslugu na 10 parcela od 1 po ral ili na jednoj od 10 rali. Nije isto da kada radiš usluge desetorici mušterija po malo ili pružaš uslugu nekoliko mušterija koji imaju veće površine. Jer sigurno je da ćeš imati manji učinak u bilo kojem poslu kada više moraš trošiti vremena na pripremu i put. Kod kombajniranja u mojem kraju cijena usluge jako ovisi o godišnjim površinama koje se vrše kod nekog gazde (doslovno može biti skoro dupla razlika). Onda se gleda razina organizacije (doslovno koliko ćeš čekati na praznu prikolicu ili na repromaterijal) - a i pouzdanost plaćanja (kod starih mušterija prilično točno se zna, nove mušterije mogu biti priličan problem). Ima tu dosta faktora, ali koliko sam vidio vani postoje razrađeni cjenici usluga (prilično visoke cijene), pa se onda na njih daju rabati ovisno o faktorima (veličina parcele, veličina mušterije, udaljenost itd.). I da usluge uopće ne bi smio pružati za plavom naftom, u teoriji - tako da treba gledati poskupljenje bijelog goriva.

 

[Case4220]

Da napišeš odakle si i gdje radiš te usluge, možda bi ti netko i mogao reći.
Nije isto raditi hektar nekog posla npr. u mojem kraju, i negdje u Međimurju, Zagorju, ili nekim brdima, gdje su usitnjene parcele.

Vidi se da ti je habi idol 👍

 

[Propali Poljoprivrednik]

Kod cijenjenja usluge, ja gledam amortizaciju više nego gorivo, amortizacija stroja je nešto što je po meni relevantnije od varijable, a to je cijena goriva.

Npr sjetva kombinacijom u oranje je realno 50€ kj. Nek mi netko kaže da je skupo, ja mu samo mogu reći, uzmi pa pripremi, kupi sijačicu i posij. U pripremljeno 40€kj je ok cijena.

U oranju se traktor više pati, rotodrljača propada dublje, ideš sporije, trošiš više goriva. U pripremljenom, ne propadaš toliko, rotiraš samo sjetveni sloj 10ak cm, ideš brže, manje trošiš.

A što se cijene goriva tiče, to je varijabla s kojom varira i cijena. Po meni digni za razliku u cijeni goriva, mada znam da će sada kombajniranje tipa otići sa 100€/kj na 120 - 130€/kj bez problema, možda i više.

Znaš koliko je koji posao naporan za traktor/stroj, prema tome naplati, a cijena goriva diktira neko oscilativno poskupljenje.

 

[komer]

Lijepo si to elaborirao,ja sam mu odgovorio s obzirom da vjerovatno ima u svojoj dosadašnjoj računici faktor amortizacije uračunat,pa da zbog povećanja cijene goriva podigne uslugu za tu cjenovnu razliku.
S obzirom da je napisao da dosta radi usluge,valjda zna koliko je do sada naplaćivao.

 

[ZGseljak]

Kolko vam se cca kreće amortizacija?
Ajmo reći za nekakvu prosječnu starost strojeva,...

 

[Axial]

Kada imaš stari stroj onda je amortizacija kao manja, ali veći su troškovi održavanja, pa bi na kraju dana trebalo doći na isto. Ono što je bitno različito kod starijih generacija strojeva (u odnosu na nove) je da je njihova eksploatacija jeftinija, jednostavniji su - onda je jednostavnije njihovo održavanje i servis, pa realna ušteda dolazi sa te osnove.

 

[Propali Poljoprivrednik]

Nisam mislio na amortizaciju 100% u ekonomskom smislu, ali može se i tako gledati, ali normalno gledaš da se sve haba.

U nekom realnom smislu, rad sa drljačom od 7m zahvata i drljačom od 2.80cm nije isti. Tako i amortizacija u ekonomskom smislu, obično se računa linearno, a to nije recipročno ovome o čemu mi pričamo.

Otprilike znaš koliki su troškovi koje operacije u radu na svom polju, sve ostalo što zaračunaš kao svoj rad je zarada/usluga, e iz tog dijela računaš amortizaciju, odnosno, ako se nešto desi tipa: Probio si gumu, otkinuo radno tijelo, razletio se neki ležaj i napravio havariju, bla-bla-bla, da nisi radio za đabe. Sad sve ovisi koliko je tko pohlepan, barem ja to tako gledam.

 

[Axial]

Agregatiranje traktora (znači sustav traktora i priključka) je neka nova priča. Kod mene se podrazumjeva da će agregatiranje biti maksimalno racionalizirano, a to znači da bi priključni stroj u principu trebao odgovarati veličini traktora. U ovom primjeru koji si naveo teško da će jednaki traktor biti optimalan za te dvije drljače, a kod manjeg traktora u kombinaciji sa manjom drljačom biti će jeftiniji radni sat (i manji učinak) dok će kod većeg traktora biti skuplji radni sat i veći učinak. Kada se gleda na površinu veća kombinacija bi trebala biti jeftinija po jedinici površine (ako su obje optimalno složene).
Kod amortizacije najveću ulogu igra broj sati koje traktor napravi godišnje, cijena radog sata je manja kod traktora koji rade veći broj sati u godini upravo radi amortizacije. Svi drugi troškovi po radnom satu su isti - samo amortizacija pada sa rastom broja radnih sati, ali amortizacija ima veliki udio u cijeni radnog sata traktora, naročito kod kapitalno skupih (novih) strojeva. Zanči što se bolje iskoristi mehanizacija - radni sat će biti jeftiniji (ako uspiješ naplatiti rad). Stroj je najskuplji kada nema posla i kada stoji.

 

[Propali Poljoprivrednik]

I? Koliko je onda radni sat sa drljačom od 7m zahvata, a koliko onom od 2.8m?

 

[Axial]

Pa to ovisi i o traktoru. Zapravo cijena radnog sata traktora koji vuče drljaču daleko je veća stavka nego cijena rada drljače.
Onda cijena ovisi o tome koliko sati rade ti traktori godišnje. Nije ista cijena radnog sata traktora - ako traktor radi 100 sati godišnje ili 1000 sati godišnje. Jedan od razloga zašto su veća gospodarstva ekonomski efikasnija je da se na njima može bolje iskoristiti mehanizacija. Na velikom gospodarstvu ima više posla i ako ekonomično raspolažeš resursima možeš daleko bolje (racionalnije) iskoristiti mehanizaciju. Na malim gospodarstvima čest je slučaj da uopće nemaš priliku iskoristiti mehanizaciju jer posla na njima ima relativno manje. To onda vodi u velike troškove ili čak ekonomsku propast gospodarstva (jer se mala gospodarstva lako ekonomski preopterete sa mehanizacijom koju ne mogu iskoristiti a kada strojevi stoje - postaju veliki financijski teret). K svemu tome nova mehanizacija je postala jako skupa i neiskoristiti ju sada je jako skupi sport.

 

[Propali Poljoprivrednik]

Dobro, imam 3ha za podrljati, komšija Hrvoje će mi doći sa novim John Deeretom 9RX 830 i đerminatorom od 12 metara i naplatit će mi 30€ jutro, a komšija Srboljub sa IMT 533 u raspadnom stanju, ako upali, dolazi sa drljačom s tri krila, moram mu obezbediti gajbu piva i ako imam pola litre ulja za u motor isto naplaćuje 30€ po jutru.

Sad mi kaži, gdje ovi tvoju suhoparni podaci u postovima imaju primjenu u stvarnom svijetu? Ekonomski gledano sve to stoji, ali kolega iz posta br. 1 i dalje nije dobio odgovor, nego ekonomski izračun amortizacije.

 

[Axial]

Sve kreće od ekonomskog izračuna. Tko točnije izračuna sve realne troškove ima bolji uvid cijenu koštanja. A znati cijenu bitan je podatak.
Ako misliš da ja ili netko drugi na osnovu šturih i nedostatnih podaka mogu približno izračunati nečiju cijenu rada - varaš se. Točan izračun je ozbiljan posao i puno različitih faktora utječe na istu.
Sa druge strane možeš odrediti cijenu otpriike, možeš odrediti na način koliko i drugi cijene svoj rad, pa tako poslovati. Samo onda se nemojmo čuditi kada se kroz godine pošteno naradiš a učinak bude bio nula ili negativan. Jednostavno rečeno ponekada treba znati kada je bolje ostati doma.

 

[Axial]

Evo ovdje je link na prilično razrađen cjenik jednog pružatelja usluga u Njemačkoj (sjetva kukuruza je na vrhu druge strane cijenika), zanimjivo je da su cijene sjetve izražene po Ha plus toliko litara goriva.......:

Preisliste – Linus Schick

schick-linus.de

(neke cijene su izražene po satu rada neke po Ha). 8L goriva po Ha za sjetvu mi se čini malo pretjerano, pa u tom cjeniku vjerovatno ima prilično 'lufta' za spustiti cijenu. Sve je stvar dogovora, ali na kraju dana najisplativije je kada si radiš sam, onda radiš kada hoćeš i kako hoćeš.

 

[Propali Poljoprivrednik]

E tu sam te čekao profesore, znači po tom modelu, ti ne trebaš izaći iz kuće dok ne znaš:

1. Vlagu zraka.
2. Kut padanja zraka sunca u odnosu na vertikalnu i horizontalnu os položaja zemljine jezgre.
3. Vlaga zemljišta na kojem ćeš raditi.
4. Struktura samog tla, ne ukupno, nego po kvadrantima koji točno odgovaraju izračunu 10 na treću podijeljeno sa pi na kvadrat.
5. Tvrdoću i urednost puta kojim trebaš doći do njive.
6. Tlaku u gumama stroja u hladu i nakon 3 sata rada na 43.7% oblačnog i 56.3% sunčanog razdoblja tokom rada.
7. Kutu retrovizora u vožnji, kako bi ti bilo što ugodnije doći do njive, da ne kriviš vrat i kralježnicu.
8. Dubinu i kvalitetu tražene pripreme.
9. Koliko goriva će traktor potrošiti u samom radu, a koliko u transportu do njive.
10. Ekološku studiju utjecaja tvog rada na okoliš (čeka se otprilike godinu dana).
11. Koliko glista ima u sloju 0-30cm tla po kvadratnom metru.
12. Dali te gliste nose antivibracijska odijela i antifone kada ti voziš iznad.
13. Studiju o zagađenju bukom.
14. Utjecaj na veličinu ozonske rupe iznad južnog pola u mikronanometrima.
15. Koliko stupnjeva treba okrenuri volan prilikom svakog okretanja.
16. Koliko vremena treba da se okreneš na uvratinama i kreneš u novi prohod.
17. Koliko Usain Boltova bi te prešišalo dok ne dođeš do kraja njive.
18. Dali si se ustao na lijevu ili desnu nogu.
19. Koja paouča je bila toplija.
20. Dali je kava bila sa toplim ili hladnim mlijekom.
21. Dali je index na crobexu pao ili rastao.
22. Što je rekao Trump.
23. Disibijo devesprve?
24. Dali je gazda pouzdan platiša i rentabilan.
25. Može li si on ovo sve priuštiti.
26. Koliko gladnih se u svijetu može prehraniti sa njegova 3ha, ako znamo da je potrebno 6 vijaka čvrstoće 10.9 da drži cijelo nebo iznad naših glava, a pčele se hvataju i na ocat.
27. Dali će meni nestati prostora u postu da dođem do 1/3 traženih uvjeta za Vaš rad?
28. Studija i o tome.
29. Plaćanje ZAMPu i HRTu za slušanje radija.
30. Kazna za iznošenje blata na cestu.
31. Plaćanje članarine u HPK.
32. Dali gazda zemlje na kojoj radiš, plaća istu.
33. Anonimna prijava pošto ne plaća
34. Odlazak do popte ili ugljični otisak slanja maila te iste prijave nadležnim tijelima.
35. Dali je razgovor s gazdom konstruktivan ili ne.
36. Što ja imam još 10% baterije dok ovo pišem.
37. Danas je Uskrs.
38. Sretan Uskrs!
39. Sve najbolje.
40. Dali gazda slavi uopće Uskrs?
41. Jeli Kršćan-Katolik?
42. Dali je kršten u doba partizana ili ne?
43. Tko su mu preci?
44. Što će uzgajati na parceli.
45. Koliko zrna gnojiva mora pasti na jedinicu površine u datom trenutku i pod kojim kutem da bi se otkotrljalo tik do razora sa susjedom, jer ne želimo susjedu gnojiti, još ćemo mu i uzeti 70cm za jedan red kuruze.
46. Jesam Vam dopizdio?
47. I sam sam sebi.
48. Oćemo stati?
49. Pa mogli bi.
50. Kraj.

Dok smo prošli ovu analizu, više se ni ja, ni ti kolega ne bavimo poljoprivredom.

Đoka je proprdio sa IMT 577 i sjetvospremačem 2.80m 2 puta za 3L vina i 30€/kj.

Umorio sam se i idem iz teme, možda samo dođrm pročitati zaključak koliko će kolega naplatiti usluge.

Bokson! 🥰🥰

 

[dejan.d]

Računaj po vuri. Ak si jefitn dosta radiš , ak si skup malo radiš al novci su isti na kraju.