• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Uzgoj badema

baustelac99

Aktivni član
Tu od
5 Sij 2009
Poruka
579
Dali se netko bavi uzgojem badema? Ima li literature iz tog područja?
Zainteresiran sam za uzgoj badema u okolici Zadra.
 
A

atomizer

Guest
Re: UZGOJ BADEMA

ima literatura koja se između ostalog bavi i temom uzgojem badema ali knjiga je prilično skupa jer obrađuje i ostalo voće. autor(i) Ivo Krpina i suradnici-voćarstvo.ako si član biblioteke pokušaj tamo potražiti ili nađeš neku knjigu striktno vezanu bademima. :D
 

cipiripi1967

Član
Tu od
2 Stu 2008
Poruka
269
Re: UZGOJ BADEMA

posadio sam par stabala sorte Ferraduel i Ferragost -ima li tko kakvim iskustava sa tim sortama,kakav je plod i tako neke sitnice? ;)
 
S

samarianac

Guest
kako je s otkupom badema u dalmatinskoj zagori i dali postoji kakav poticaj za šibensko -kninsku županiju za bademe ...hvala
 
V

vocne sadnice

Guest
Sadnice badema

Da li neko ima badem kalemljen na podlozi sljive i kakva su iskustva
 

vitomir 1

Član
Tu od
7 Lip 2011
Poruka
292
dal badem prenosi sva svojstva preko sjemena, orah znam da nije ali za badem neznam,pa ako netko zna nek njavi.
hvala
 

zivisic

Član
Tu od
1 Ožu 2011
Poruka
727
imate knjigu od spira gizdica "bajam".
Kroz moja istrazivanja stekao sam dojam da nitko o tih autora (pa ni Krpina) nema konkretnih istrazivackih iskustva iz podrucja bajama.
To su ljudi koji uznu sve dostupne knjige, dobro ih prouce i onda napisu jednu specijaliziranu.
O bajamu nesto mogu znati ljudi iz podrucja Benkovca i okolice jer su tamo 2009 i 2010 u suradnji sa krasom podizani novi nasadi bajama za konditorsku industriju.

Glavni i osnovni problem bajama vam je kasnoproljetni mraz, na to morate jako pripazit u izboru sadnog materijala.

Ja sam momentalno u fazi postavljanja male meteroloske stanice i cijelo proljece cu provest u istrazivanju, da bi najesen ili nagodinu sadio...ili odustao
 

vitomir 1

Član
Tu od
7 Lip 2011
Poruka
292
imate knjigu od spira gizdica "bajam".
Kroz moja istrazivanja stekao sam dojam da nitko o tih autora (pa ni Krpina) nema konkretnih istrazivackih iskustva iz podrucja bajama.
To su ljudi koji uznu sve dostupne knjige, dobro ih prouce i onda napisu jednu specijaliziranu.
O bajamu nesto mogu znati ljudi iz podrucja Benkovca i okolice jer su tamo 2009 i 2010 u suradnji sa krasom podizani novi nasadi bajama za konditorsku industriju.

Glavni i osnovni problem bajama vam je kasnoproljetni mraz, na to morate jako pripazit u izboru sadnog materijala.

Ja sam momentalno u fazi postavljanja male meteroloske stanice i cijelo proljece cu provest u istrazivanju, da bi najesen ili nagodinu sadio...ili odustao
zvone to je opet upitno,mozes ove godine dobit savrsene rezultate (klimatske) ,a zatim sljedece 3 god da bude totalni zajeb kao i obratno,klima je prevrtljiva tako da to istrazivanje od 1 god nemoze dat nikakav valjan zakljucak.
mislim da kod tebe bajam moze proc mada je sinjska krajina poznata ,mada ne ucestala po proljetnim mrazevima,recimo prosla tj ova godina proljetni je mraz sve unistio, ali ako badem moze kos alojza u vukovaru uspjevat moze i kod tebe ,samo treba vidit koje sorte,u svakom slucaju kasnocavtuce.
 

zivisic

Član
Tu od
1 Ožu 2011
Poruka
727
zvone to je opet upitno,mozes ove godine dobit savrsene rezultate (klimatske) ,a zatim sljedece 3 god da bude totalni zajeb kao i obratno,klima je prevrtljiva tako da to istrazivanje od 1 god nemoze dat nikakav valjan zakljucak.
mislim da kod tebe bajam moze proc mada je sinjska krajina poznata ,mada ne ucestala po proljetnim mrazevima,recimo prosla tj ova godina proljetni je mraz sve unistio, ali ako badem moze kos alojza u vukovaru uspjevat moze i kod tebe ,samo treba vidit koje sorte,u svakom slucaju kasnocavtuce.

jasno da ne moze istrazivanje od jedne godine bit apsolutna referenca.
Ja osobno imam lokaciju na kojoj je zracna drenaza izvrsna, sam je rub litice i visina u ca 200m pada 50-ak m, nakon moje parcele (koja pada nekih 7%).
Ja cu mjerit meteo uvjete iskljucivo da se uvjerim moze li ta drenaza uistinu povuc hladni zrak u kotlinu tako da ja nikad nisam ispod nistice.
Ako to uspije u valu hladnoce koji sada upravo lovim...onda vijerovatno kasnoproljetni mraz meni nece bit problem.

Sad je sljedece pitanje kako ce biljka u cvatnji podnit jaku juzinu!?
Strikic kaze da je to u mene realniji problem i po njemu treba se pomirit s odstupanjima u prirodima od godine do godine...buduci da si ne mogu priustit agromjee i tehnologiju koja bi jamcila konstantnost.

Vidit cemo sta ce bit, ako Bog da na jesen sadimo prvu fazu 500 gorkih bajama, a na godinu drugo od isto toliko...
 

lojza

Član
Tu od
12 Ruj 2009
Poruka
69
jasno da ne moze istrazivanje od jedne godine bit apsolutna referenca.
Ja osobno imam lokaciju na kojoj je zracna drenaza izvrsna, sam je rub litice i visina u ca 200m pada 50-ak m, nakon moje parcele (koja pada nekih 7%).
Ja cu mjerit meteo uvjete iskljucivo da se uvjerim moze li ta drenaza uistinu povuc hladni zrak u kotlinu tako da ja nikad nisam ispod nistice.
Ako to uspije u valu hladnoce koji sada upravo lovim...onda vijerovatno kasnoproljetni mraz meni nece bit problem.

Sad je sljedece pitanje kako ce biljka u cvatnji podnit jaku juzinu!?
Strikic kaze da je to u mene realniji problem i po njemu treba se pomirit s odstupanjima u prirodima od godine do godine...buduci da si ne mogu priustit agromjee i tehnologiju koja bi jamcila konstantnost.

Vidit cemo sta ce bit, ako Bog da na jesen sadimo prvu fazu 500 gorkih bajama, a na godinu drugo od isto toliko...
Imam oko 200 stabala badema 4. vegetacija ove godine, na visini od 185 m nadmorske visine kod Iloka. Prošle godine, unatoč svim onim silnim zimskim i proljetnim mrazevima nisam primjetio nikakve štete kod svojih badema. Sorte (mađarska) - Rekord, zatim Ferragnes i nešto malo Aromatični. Ako si na 200 m visine, ne bi kod Splita trebao imati problema. Južna ekspozicija ili neka druga? Ako južina baš ne puše svaki dan, trebalo bi biti u redu. Sretno!
 

zivisic

Član
Tu od
1 Ožu 2011
Poruka
727
Imam oko 200 stabala badema 4. vegetacija ove godine, na visini od 185 m nadmorske visine kod Iloka. Prošle godine, unatoč svim onim silnim zimskim i proljetnim mrazevima nisam primjetio nikakve štete kod svojih badema. Sorte (mađarska) - Rekord, zatim Ferragnes i nešto malo Aromatični. Ako si na 200 m visine, ne bi kod Splita trebao imati problema. Južna ekspozicija ili neka druga? Ako južina baš ne puše svaki dan, trebalo bi biti u redu. Sretno!


Na 400m n.v. sam,
juzna je orijetacija, problem su kod nas ti jaki vjetrovi kroz proljece...
Reci mi koliko su ti stari bajami?
U kojem uzgojnom obliku, koliko cesto moras obrezivat i kakav ti je prinos?
Kome prodajes?

Imas li koju lipu sliku kad su u cvijetu...
 

kawliga

Novi član
Tu od
14 Srp 2014
Poruka
6
Htio bi uloziti u uzgoj badema sta kao apsolutni pocetnik trebam znati ?..uzgojio bi ih na prostoru od Knina prema Sinju-Šibeniku-Benkovcu-Obrovcu-Zadru znaci ajmo reci Bukovici i Zagori..koja sorta bi tu uspijevala,da li se isplati itd svi savjeti su dobro dosli...unaprijed hvala
 

lojza

Član
Tu od
12 Ruj 2009
Poruka
69
ferragnes je odlična sorta, nju sigurno saditi...
 
Posljednje uređivanje:

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Htio bi uloziti u uzgoj badema sta kao apsolutni pocetnik trebam znati ?..uzgojio bi ih na prostoru od Knina prema Sinju-Šibeniku-Benkovcu-Obrovcu-Zadru znaci ajmo reci Bukovici i Zagori..koja sorta bi tu uspijevala,da li se isplati itd svi savjeti su dobro dosli...unaprijed hvala
Kreni od toga koliko ima starih stabala badema na širem području na kojem misliš saditi. Ukoliko nema niti jednog, čudno je da bi tvoji bili prvi :icon_confused: (znači, nešto ne odgovara bademima). Ako ima, onda je to već bolje. Pa ako možeš raspitaj se kako ti bademi rode; jel' svake godine, jesu li krupni, sitni....
Zašto ti je ovaj dio važan? Jer ti ti pokazuje koliko je područje na kojem misliš saditi klimatski pogodno za bademe. Ostale stvari (tlo, gnojidba, voda, sorta) ćeš lako mjenjati, ali klimu teško.
:drink:
 

kawliga

Novi član
Tu od
14 Srp 2014
Poruka
6
Da da apsolutno si u pravu to prvo dobro pogledati prije ikakve kupovine zemljista......kakvo je stanje sa ostalim stvarima za otkup sam cuo da nema problema,da li se moze ostvariti neki poticaj i sl i koliko treba rada da bi se uspjelo i sl kad uhvatite vremena slobodno se raspisite :smile:
 

zivisic

Član
Tu od
1 Ožu 2011
Poruka
727
bobo to oko cega se ovde vrtimo je jako zanimljiva tema.
Prosto mi je nevjerovatno da struka bizi od geoloski kvalitetnih lokaliteta (neosporno) zbog nepovoljnih klimatskih uvjeta.
Pokusao sam saznat iz iskustva o vjetrozastiti, trazio ljude sa zadarskog podrucja...niko nista ne zna
Osnovna pitanja, poput kako orijentirat redove u vjetrovitim podnebljima, ljudi ne znaju...

A steta dalmatinskog krsa, to je fantasiticna geologija, Bogom dano sunce, uz dodano navodnjavanje...strasni uvijeti
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Evo kako je to nekada bilo.
Za područje Mediterana pogotovo ovog našeg dijela, postoji 4/5 vrlo važnih drvenastih kultura. To su.
1. Maslina
2. Vinova Loza
3. Smokva
4. Badem/Ljeska

I te se kulture izvaredno ponašanju na kršu. Svaka uspijeva u svojim uvjetima klime i tla.
Kako je to nekada bilo.
Ako je tlo bilo duboko i plodno, sadila se je smokva (dvala je puno slatkog ploda, koji se nakon sušenja dugo trajao i tijekom zime bio kvalitetan izvor šećera, za sve, djecu i odrasle). Ako je tlo bilo malo manje duboko, i manje plodnosti sadila se je maslina (izvor ulja) odnosno badem (ako je pložaj bio zaklonjen od mraza, da ne strada u cvatnji). Ulje je bilo izvor masnoća, a isto tako esencijalne masnoće važne za život nalaze se u plodovima badema/ljeske. I na još lošijim pložajima dolazila je vinova loza - izvor vina (tekućine koja krijepi) i dobre rakije (nekada jedini antibiotik; za dušu (iznutra) ali i za tijelo; izvana; ljudi niti neznaju danas da je nekada masiranje rakijom vrlo važno za očuvanje zdravlja). Na nekim djelovima Mediterana, zajedno sa vinovom lozom dolazila je i ljeska. I tako je nekako Mediteran živio; trebalo je imati kulturu koja rodi i čiji se plodovi/proizvodi mogu lako čuvati. A danas prođi kršom cijele jadranske obale, pa vidi koliko ima badema, smokve, vinove loze i maslina (izuzetak ove priče je dolina Neretve i mandarina, ali to je posebna priča).
I tu je negdje mjesto badema. Poštivanje tradicije i primjena novih tehnologija, definitivno vraćaju badem natrag.
:icon_wink:
 

zivisic

Član
Tu od
1 Ožu 2011
Poruka
727
lipo, pomalo emotivno;)
Drugo sam htio spomenut, u okvirima danasnjih administrativnih mogucnosti (ili bolje nazvat prepreka), malo kada smo u stanju odabrat optimalnu lokaciju...ali tu bi morala struka nudit rijesenje.
Ja sam za svoj vocnjak uzeo u zakup juznu stranu i vrh brdasca, koje ima odlicnu drenazu (gotovo nema mraza cijelu zimu) ali je zato jako izlozeno svim vjetrovima...
Obasao sam sve dostupne savjetodavne sluzbe, institute i zadruge, procitao gizdica i krpinu i dalje ne zanm jesam li dobro postupio sa orijentacijom i rasterom redova...jer su svi propustali donit odluku.
Izuzev Frane Strikica, jedini je on pokusao nastupit prakticno iako covijek nije radio sa bademom.
evo kako sam ja orijentirao redove
viewer.php
[/URL][/IMG]
viewer.php
[/URL][/IMG]

ostavio sam prostor za sadnju vjetrozastite, ali jos ne zanm hocu li ici u to...ovu zimu i proljece cemo mjerit neke vrijednosti pa cemo procijenit...sta Bog da
 
Na vrh