• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Uzgoj koprive

  • Temu pokrenuo ivakopriva
  • Datum prvog posta

gigausupi

Član
Tu od
3 Stu 2014
Poruka
259
Pura ? Viš nisam znao da jedu svježu koprivu.

Al susjed mi ima pure između ostaloh, a voli često davati savjete. Jednom smo, kada sam imao koze, pričali o tome da nitko neće koprive svježe, al mi to za pure nije spomenuo.

Možda zato što on nema koprive, pa niti sam ne zna.
Lude živine. A onda ću izgleda morati nabaviti pura da mi reduciraju invaziju.
 

gigausupi

Član
Tu od
3 Stu 2014
Poruka
259
Već smo se se dogovorili DARIJUS i ja i raspravili, ali na podforumu što radimo i što smo radili danas u detalje. Ali on kaže da ih tamane bez košnje i sjeckanja. Onako naživo.

Ovo za isjeckane znam ioduvijek to sam radio za piliće i koke, patke, ali nemrem ja toliko isjeckat niti ovi mogu toliko pojest koliko brzo kopriva raste.

A kosit to je strava. Žilavo. Polomio dvije ručne kose, flakserica se zapetljava, a s nožem nemrem jer je dosta neravno i ima svega, pa bi se potrgalo ili mi izletilo.

To bi trebao raskrčiti nekim malčerom, al toga nemam, a već mi je bed žicat susjede. Imaju dosta svoga posla. A i imam nekoliko jako velikih oraha i trešanja baš tam gdje imam najviše kopriva(i onda nek mi netko kaže da ispod oraha niš ne raste), pa bi se i s traktorom teško to krčilo.

U svakom slučaju hvala.
 
Posljednje uređivanje:

ivanhecimovic

Aktivni član
Tu od
11 Ruj 2014
Poruka
688
Razmišljam da u proljeće posadim nekih 30-40 kvadrata da imam za davat malim paćićima.Ovaj članak mi je pomogao riješit neke neudomice nadam se da će još nekome pomoći:
Sve o uzgoju koprive
Kreirano 07.02.2013 u 08:53 | Kategorija Ljekovite biljke | 2 Komentara
Od koprive se koristi lišće i korijen. Lišće sadrži oko 6 % proteina i oko 7 % ugljikohidrata. U 1 kg mladih biljaka ima 137 mg askorbinske kiseline.

kopriva

Kopriva sadrži veliku količinu karotena, kao i vitamine iz grupe B. Osim toga, kopriva sadrži minerale, željezo, kalcij i fosfor. Korijen koprive sadrži tanine i dosta kalcija te sterol, sterilglikozid, fenilpropan i lignin. Plod koprive sadrži do 30 % masnog ulja s visokim sadržajem linolne kiseline i oko 0,2 % vitamina E. List koprive koristi se za liječenje i kao hrana. Čaj od lista koprive preporučuje se protiv krvarenja, zatim za jačanje organizma, protiv žučnog kamenca i protiv slabokrvnosti. Također se koristi za ispiranje grla kod anginoznih upala. Korijen se u obliku ekstrakta ili čaja koristi u liječenju prostate. Danas već postoje gotovi lijekovi za prostatu izrađeni od korijena koprive. I list i korijen koriste se za jačanje korijena kose. Novija istraživanja pokazuju da je kopriva biljka s najizraženijim antioksidativnim djelovanjem.

Uvjeti uzgoja

Kopriva nema velike potrebe za svjetlom i toplinom pa se može uzgajati i na djelomično zasjenjenim površinama. Za uzgoj koprive pogodni su svi tipovi tala, ali joj najviše odgovaraju humusom bogata tla.. Slabo uspijeva na teškim i vlažnim tlima. Kopriva kao višegodišnja kultura ne ulazi u klasični plodored. Treba paziti da na površinama nema puno korova, posebno višegodišnjih.

Agrotehnika

Obrada tla se obavlja kao i za druge kulture. Ona zahtijeva rastresito tlo jer se stoloni (podzemna stabla) ne mogu razvijati u tvrdoj zemlji. Pri obradi tla treba unijeti što više stajskog gnojiva. Koprivi treba dosta hranjiva pa se kao nitrofilna biljka (voli dušik) na početku uzgoja gnoji s 150 kg/ha N. Za prihranjivanje se dodaje 30 – 40 kg/ha N nakon svakog otkosa. Osim dušika, velike potrebe ima i za kalijem (200 kg/ha K20). Ovisno o plodnosti tla, fosfor se primjenjuje u količini 60 – 80 kg/ha P2O5.

Razmnožavanje

Kopriva se razmnožava sjetvom sjemena ili stolonima. Budući da je sjeme vrlo sitno, preporučuje se proizvodnja presadnica u toplim ili hladnim lijehama. Najjeftiniji način proizvodnje je u hladnim lijehama. U ovom slučaju sjeme se sije u svibnju, a presadnice se presađuju ujesen. Sjeme prije sjetve treba hladiti u hladnjaku 10-15 dana. Sjetva sjemena može se obaviti i u kasnu jesen, prije pojave mrazeva. Biljke će u tom slučaju početi nicati sljedećeg proljeća. Za proizvodnju presadnica potrebno je 0,1 – 0,2 kg/ha sjemena, odnosno 45000 – 65000 presadnica. Za direktnu sjetvu sjemena u polje potrebno je 3- 4 kg/ha sjemena. Presadnice se mogu saditi strojno. Prinos je u prvoj godini uzgoja malen jer se biljke sporo razvijaju. Pun urod može se očekivati tek u drugoj i u sljedećim godinama.

Razmnožavanje preko stolona obavlja se slično kao i kod mentc. Od postojećeg se nasada uzimaju žile. Žile se vade strojno ili podrivanjem. Sa stolona se odstranjuju nadzemni, truli i oboljeli dijelovi. Očišćeni stoloni razdvajaju se i režu na dužinu od 25 do 30 cm. Vađenje stolona treba uskladiti sa sadnjom kako bi bili što manje izvan zemlje. Sadnju treba obaviti ujesen ili u rano proljeće. Sadi se u brazde duboke 10 cm na razmaku između redova od 50 do 70 cm i razmakom između biljaka od 30 cm. To znači da za 1 ha treba 45000-65000 komada stolona. U vjetrovitim područjima nasad treba povaljati kako bi se spriječilo isušivanje.

Njega

Njega koprive sastoji se od međurednog kultiviranja, okopavanja, prihranjivanja i eventualnog navodnjavanja. Kultiviranje i okopavanje se obavljaju zbog održavanja rastresitosti tla jer kopriva ne podnosi zbijeno tlo. Osim toga, na ovaj se način uništava korov. Ako se korov ne može uništiti okopavanjem, treba ga plijeviti.

Prihranjivanje

Koprivi treba dosta hranjiva. Tijekom vegetacije prihranjivanje treba obavljati u početnoj fazi razvoja i nakon svakog košenja. Prvo se prihranjivanje obavlja u rano proljeće, prije početka vegetacije i to s 150 – 200 kg/ha dušičnog gnojiva. Nakon svakog ili svakog drugog otkosa primjenjuje se 100 kg/ha dušičnog gnojiva (KAN).

Berba

Kopriva se kosi ili bere dok su biljke sasvim mlade, odnosno kada dostignu visinu od oko 30 cm. U našim uvjetima to se postiže već polovicom travnja, a druga je žetva moguća već nakon 15 – 20 dana. U svakom slučaju, ne smije se dopustiti da biljke razviju stabljike. Ukoliko se zakasni s košnjom, kose se cijele biljke, suše i potom se od stabljika odvaja lišće. Pravovremenom košnjom može se postići 6-8 otkosa godišnje, a u povoljnijim klimatskim uvjetima i do 10. Vađenje korijena obavlja se plitkim podoravanjem. Skupljanje se obavlja ručno. Potom se korijen čisti od nadzemnih i oštećenih dijelova, pere i suši.

Sušenje

Kopriva se može sušiti prirodno, na suncu dok ne povene, a nakon toga se dosušuje u zaštićenom i prozračenom prostoru uz često preokretanje. Sušiti se može i u sušnicama, prvih 2 sata na temperaturi od 60 °C, a potom na temperaturi od 50 °C. Za 1 kg suhih kopriva potrebno jc 5 – 6 kg svježih. Korijen bi trebalo isključivo sušiti u sušnicama jer se vađenje obavlja tokom jeseni, kad je dosta vlage u zraku.

S površine od 1 ha može se dobiti 10 – 15 t svježih, odnosno 2- 3 t suhih listova koprive. U prvoj godini uzgoja prinos jc nešto manji. Prinos svježeg korijena je od 8 do 10 t/ha, odnosno 2,5 – 3,5 t/ha suhog. U slučaju velike potražnje, korijen se može vaditi već krajem druge godine starosti.

Izvor:Agroportal
 

gigausupi

Član
Tu od
3 Stu 2014
Poruka
259
Hvala Ivanhećimović. Ali to sve znam. Radio sam od koprive sve i svašta. Evo na proljeće ti besplatno pošaljem brdo sjemena i korjena od koprive , daleko od prometa, sve eko, ako želiš.

Ja očito imam preplodnu zemlju na tom području, pa rastu ko blesave. Ali koprive, primjetio sam, vrlo su prilagodljive biljke, pa rastu i tamo gdje je zemlja pijesak i glina čista. Ali ipak nabolje bujaju tamo gdje mi je najplodnija. Previše. Zato ću i nabaviti pure.
 

itp

Aktivni član
Tu od
12 Svi 2008
Poruka
1,903
Skupljaj ga sam, moj stari je jedne godine skupio punu vreću, ali ga nije iskoristio. To je skupo ko vrag, a besplatno ako ga sam kupiš.
 

itp

Aktivni član
Tu od
12 Svi 2008
Poruka
1,903
Kraj ljeta, početak jeseni. A ne bi bilo loše da se malo prosuši. Napraviš si okvire, a s jedne strane prikucaš zavjesu. Iako je ono dosta lagano i nema tu neke velike vlage.
 

sasabarnic

Novi član
Tu od
27 Velj 2017
Poruka
1
Poštovani,

treba mi 3 tone korena koprive za sadnju. Ukoliko ima zainteresovanih neka se jave.
 

Najnoviji postovi

Na vrh