Razmišljam da u proljeće posadim nekih 30-40 kvadrata da imam za davat malim paćićima.Ovaj članak mi je pomogao riješit neke neudomice nadam se da će još nekome pomoći:
Sve o uzgoju koprive
Kreirano 07.02.2013 u 08:53 | Kategorija Ljekovite biljke | 2 Komentara
Od koprive se koristi lišće i korijen. Lišće sadrži oko 6 % proteina i oko 7 % ugljikohidrata. U 1 kg mladih biljaka ima 137 mg askorbinske kiseline.
kopriva
Kopriva sadrži veliku količinu karotena, kao i vitamine iz grupe B. Osim toga, kopriva sadrži minerale, željezo, kalcij i fosfor. Korijen koprive sadrži tanine i dosta kalcija te sterol, sterilglikozid, fenilpropan i lignin. Plod koprive sadrži do 30 % masnog ulja s visokim sadržajem linolne kiseline i oko 0,2 % vitamina E. List koprive koristi se za liječenje i kao hrana. Čaj od lista koprive preporučuje se protiv krvarenja, zatim za jačanje organizma, protiv žučnog kamenca i protiv slabokrvnosti. Također se koristi za ispiranje grla kod anginoznih upala. Korijen se u obliku ekstrakta ili čaja koristi u liječenju prostate. Danas već postoje gotovi lijekovi za prostatu izrađeni od korijena koprive. I list i korijen koriste se za jačanje korijena kose. Novija istraživanja pokazuju da je kopriva biljka s najizraženijim antioksidativnim djelovanjem.
Uvjeti uzgoja
Kopriva nema velike potrebe za svjetlom i toplinom pa se može uzgajati i na djelomično zasjenjenim površinama. Za uzgoj koprive pogodni su svi tipovi tala, ali joj najviše odgovaraju humusom bogata tla.. Slabo uspijeva na teškim i vlažnim tlima. Kopriva kao višegodišnja kultura ne ulazi u klasični plodored. Treba paziti da na površinama nema puno korova, posebno višegodišnjih.
Agrotehnika
Obrada tla se obavlja kao i za druge kulture. Ona zahtijeva rastresito tlo jer se stoloni (podzemna stabla) ne mogu razvijati u tvrdoj zemlji. Pri obradi tla treba unijeti što više stajskog gnojiva. Koprivi treba dosta hranjiva pa se kao nitrofilna biljka (voli dušik) na početku uzgoja gnoji s 150 kg/ha N. Za prihranjivanje se dodaje 30 – 40 kg/ha N nakon svakog otkosa. Osim dušika, velike potrebe ima i za kalijem (200 kg/ha K20). Ovisno o plodnosti tla, fosfor se primjenjuje u količini 60 – 80 kg/ha P2O5.
Razmnožavanje
Kopriva se razmnožava sjetvom sjemena ili stolonima. Budući da je sjeme vrlo sitno, preporučuje se proizvodnja presadnica u toplim ili hladnim lijehama. Najjeftiniji način proizvodnje je u hladnim lijehama. U ovom slučaju sjeme se sije u svibnju, a presadnice se presađuju ujesen. Sjeme prije sjetve treba hladiti u hladnjaku 10-15 dana. Sjetva sjemena može se obaviti i u kasnu jesen, prije pojave mrazeva. Biljke će u tom slučaju početi nicati sljedećeg proljeća. Za proizvodnju presadnica potrebno je 0,1 – 0,2 kg/ha sjemena, odnosno 45000 – 65000 presadnica. Za direktnu sjetvu sjemena u polje potrebno je 3- 4 kg/ha sjemena. Presadnice se mogu saditi strojno. Prinos je u prvoj godini uzgoja malen jer se biljke sporo razvijaju. Pun urod može se očekivati tek u drugoj i u sljedećim godinama.
Razmnožavanje preko stolona obavlja se slično kao i kod mentc. Od postojećeg se nasada uzimaju žile. Žile se vade strojno ili podrivanjem. Sa stolona se odstranjuju nadzemni, truli i oboljeli dijelovi. Očišćeni stoloni razdvajaju se i režu na dužinu od 25 do 30 cm. Vađenje stolona treba uskladiti sa sadnjom kako bi bili što manje izvan zemlje. Sadnju treba obaviti ujesen ili u rano proljeće. Sadi se u brazde duboke 10 cm na razmaku između redova od 50 do 70 cm i razmakom između biljaka od 30 cm. To znači da za 1 ha treba 45000-65000 komada stolona. U vjetrovitim područjima nasad treba povaljati kako bi se spriječilo isušivanje.
Njega
Njega koprive sastoji se od međurednog kultiviranja, okopavanja, prihranjivanja i eventualnog navodnjavanja. Kultiviranje i okopavanje se obavljaju zbog održavanja rastresitosti tla jer kopriva ne podnosi zbijeno tlo. Osim toga, na ovaj se način uništava korov. Ako se korov ne može uništiti okopavanjem, treba ga plijeviti.
Prihranjivanje
Koprivi treba dosta hranjiva. Tijekom vegetacije prihranjivanje treba obavljati u početnoj fazi razvoja i nakon svakog košenja. Prvo se prihranjivanje obavlja u rano proljeće, prije početka vegetacije i to s 150 – 200 kg/ha dušičnog gnojiva. Nakon svakog ili svakog drugog otkosa primjenjuje se 100 kg/ha dušičnog gnojiva (KAN).
Berba
Kopriva se kosi ili bere dok su biljke sasvim mlade, odnosno kada dostignu visinu od oko 30 cm. U našim uvjetima to se postiže već polovicom travnja, a druga je žetva moguća već nakon 15 – 20 dana. U svakom slučaju, ne smije se dopustiti da biljke razviju stabljike. Ukoliko se zakasni s košnjom, kose se cijele biljke, suše i potom se od stabljika odvaja lišće. Pravovremenom košnjom može se postići 6-8 otkosa godišnje, a u povoljnijim klimatskim uvjetima i do 10. Vađenje korijena obavlja se plitkim podoravanjem. Skupljanje se obavlja ručno. Potom se korijen čisti od nadzemnih i oštećenih dijelova, pere i suši.
Sušenje
Kopriva se može sušiti prirodno, na suncu dok ne povene, a nakon toga se dosušuje u zaštićenom i prozračenom prostoru uz često preokretanje. Sušiti se može i u sušnicama, prvih 2 sata na temperaturi od 60 °C, a potom na temperaturi od 50 °C. Za 1 kg suhih kopriva potrebno jc 5 – 6 kg svježih. Korijen bi trebalo isključivo sušiti u sušnicama jer se vađenje obavlja tokom jeseni, kad je dosta vlage u zraku.
S površine od 1 ha može se dobiti 10 – 15 t svježih, odnosno 2- 3 t suhih listova koprive. U prvoj godini uzgoja prinos jc nešto manji. Prinos svježeg korijena je od 8 do 10 t/ha, odnosno 2,5 – 3,5 t/ha suhog. U slučaju velike potražnje, korijen se može vaditi već krajem druge godine starosti.
Izvor:Agroportal
