-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Vrt bez kopanja, raznoliki voćnjak. Vaša iskustva ?
- Temu pokrenuo gigausupi
- Datum prvog posta
iwanho
Iskusan lik
- Tu od
- 30 Lis 2008
- Poruka
- 8,628
Ja sam živjel u uvjerenju da zemlja kojom se pokrije kompostni kup ima funkciju čuvanja vlage.
Imam nedostatak prostora i radim kompost ili bolje rečeno mješavinu komposta te svinjskog i kokošjeg gnoja. Najvećim dijelom iz pokošene trave uz dodatak piljevine, zmiksanih grančica i rojžja od trsa te ostalog organskog otpada.
Pokošenu travu, nekad svježu, a nekad provenulu, složim pored gnojnice na asfalt u visini do 30-ak cm. Po tom sloju posipljem piljevinu i zmiksano. To ponovim još 2 puta tak da je visina hrpe 80 do 90 cm. Gornja površina je relativno ravna tak da se bolje zamoči od kiše. Ak nema dosta kiše, dodatno zalijem. Mjesto gdje slažem kompostni kup je inače predviđeno za prikolicu kod utovara gnoja.
Kad čistim svinjac, a to je obično 2 puta tjedno, onda friški gnoj pokrijem sa 20 cm debelim slojem sa kompostne hrpe. Na taj način spriječim širenje neugodnog mirisa i sačuvam vlagu u gnoju. Na koncu cijela kompostna hrpa završi u gnojnici. Ove godine sam odpelal sa gnojnice 2 prikolice po 2 kubika i još ima cca 3 kubika za u vrt na proljeće (imam pijesak pa vrt štiham ili orem na proljeće). Znači ukupno oko 7 kubika gnoja pomiješanog s kompostom od 2 pajceka za godinu dana. Samo od pajcekov vjerojatno ne bi bilo više od 3 kubika. Da ne zaboravim, ovakav gnoj kod utovara nije smrdel, a kad je bil samo od pajcekov onda je trebala proći još jedna godina da izgubi miris.
U kompostnu hrpu dojdu gliste, a u gnoju ih ima poprilično. Jedan dio odpeljam s gnojem na njivu.
Pitam se, kaj bi se dogodilo u vrtu, s obzirom na pjeskovitu zemlju, kad bi sad po površini bez unošenja u zemlju razmetal taj svoj gnoj?
Friško složen kup
Malo presložem kup
Napunjena prikolica. Do visine bočnih stranica je 1,5 kubik pa držim da ovak puna ima 2 kubika.
Zreliji je izvađen prije. Onaj gornji ide na njegovo mjesto.
Da ponovim, humus s betoniramo podlogom nije kvalitetan i pravi humus. Bavim se time već 8 godina, ali nije bitno to nego sam učio od ljudi koji znaju i eksperimentiranjem se sam u nešto uvjerio. Stavljao na početku i na beton i na debelu PVC kao onu za umjetna jezerca. I na zemlju. Razlika u prerađenom kompostu je bila velika i u samom izgledu i mirisu i djelovanju na biljke. Zemlja se pokazala najboljom.
Ako se želi zaštititi od glodavaca i drigoh, može se špric mrežom ili nekom čeličnom sa sitnim onima ogradit i donji dio, to nije problem, ali je bitno da je na zemlji.
Johabica, u pravilno spravljenom kompostu nema krtica, voluharica, miševa. Vidio sam brdo raznih kompostnih hrpa punih rupa u kojima ih ima. A ako ih i ima, pa šta, to je dobro, jer tuneli koje rade dovode kisik/zrak u dublje slojeve i nemoraš prevrtati često ili uopće. Inače neki rade tunele od plastičnih, metalnih i drugih cijevi za prozračivanje.
Ali, onaj tko ne želi te beštije u kompostu, ima pripravaka biljnih plus od gljiva kojim se kompostna hrpa tu i tamo zaljeva i beštije je ne vole, a istovremeno ta mješavina potiče razmožavanje mikroorganizama.
Ako se želi zaštititi od glodavaca i drigoh, može se špric mrežom ili nekom čeličnom sa sitnim onima ogradit i donji dio, to nije problem, ali je bitno da je na zemlji.
Johabica, u pravilno spravljenom kompostu nema krtica, voluharica, miševa. Vidio sam brdo raznih kompostnih hrpa punih rupa u kojima ih ima. A ako ih i ima, pa šta, to je dobro, jer tuneli koje rade dovode kisik/zrak u dublje slojeve i nemoraš prevrtati često ili uopće. Inače neki rade tunele od plastičnih, metalnih i drugih cijevi za prozračivanje.
Ali, onaj tko ne želi te beštije u kompostu, ima pripravaka biljnih plus od gljiva kojim se kompostna hrpa tu i tamo zaljeva i beštije je ne vole, a istovremeno ta mješavina potiče razmožavanje mikroorganizama.
Prema ovome što vidim kratko i jasno - spržilo bi ti sve biljke, ako bi uopće sjeme i niknulo. Kompost nije dovoljno sazrio, to se vidi. On mora biti mrvičaste strukture, kao rahla turbocrnica(kao površinski sloj u šumi). Ta struktura još nije humus, ali je najbliža humusu.
Ovdje se vide veći komadi svega i svačega, što znači da nije sazrio, a zbog betonske podloge ti je i prevlažan što se isto vidi, bez obzira na piljevinu i grane. Neznam koliko dugo je stajao taj kompost, odnosno koliko je dugo sazrijevao, ali mislim jako kratko ili si stavljao previše slame, većih grančica(to se treba izbaciti jer se zanju lijepiti gljivice i drži vlagu koja bi uništilo sjeme).
To bi ti trebalo prosušiti dobro, samo ne znam kak buš to u betonskom bazenu i čekati još da gliste MO odrade svoje do kraja. Osimna zemli, savjetuje se da bude na blagoj kosini upravo radi procjeđivanja, da ne truli nego da gliste i MO to kompostiraju. Mnogi brkaju obično truljenje s kompostiranjem. Prilikom truljenja nastaju za biljke(i ljude i životinje opasne bakterije.
Ali ako ti je zemlja pjeskovita, to bi moglo nekako proći ako ga dobro izmješaš s pijeskom, nikako samo bacit na površinu i sijati. I naravno bitno je što namjeravaš sijati ili saditi. Nije svaki kompost za svaku biljku. Za površinski sloj oko voćaka, loze i slično, to ti je idealno, za žitarice(ako mješaš s pjeskom) tako tako, a za povrće nikako.
Ovdje se vide veći komadi svega i svačega, što znači da nije sazrio, a zbog betonske podloge ti je i prevlažan što se isto vidi, bez obzira na piljevinu i grane. Neznam koliko dugo je stajao taj kompost, odnosno koliko je dugo sazrijevao, ali mislim jako kratko ili si stavljao previše slame, većih grančica(to se treba izbaciti jer se zanju lijepiti gljivice i drži vlagu koja bi uništilo sjeme).
To bi ti trebalo prosušiti dobro, samo ne znam kak buš to u betonskom bazenu i čekati još da gliste MO odrade svoje do kraja. Osimna zemli, savjetuje se da bude na blagoj kosini upravo radi procjeđivanja, da ne truli nego da gliste i MO to kompostiraju. Mnogi brkaju obično truljenje s kompostiranjem. Prilikom truljenja nastaju za biljke(i ljude i životinje opasne bakterije.
Ali ako ti je zemlja pjeskovita, to bi moglo nekako proći ako ga dobro izmješaš s pijeskom, nikako samo bacit na površinu i sijati. I naravno bitno je što namjeravaš sijati ili saditi. Nije svaki kompost za svaku biljku. Za površinski sloj oko voćaka, loze i slično, to ti je idealno, za žitarice(ako mješaš s pjeskom) tako tako, a za povrće nikako.
hodor
Dobro znana faca
- Tu od
- 22 Sij 2013
- Poruka
- 1,746
Pa ako to imas mogucnosti zaorati, onda bi to bilo po meni cak i bolje od prerađenog humusa. Pa nek gliste i mikroorganizmi to prerađuju u vrtu, zašto ne.
Na taj način vrtna zemlja postaje "življa". Ja garantiram da ako bi to sad unesel, na proljeće nebi bilo ničega.
Na taj način vrtna zemlja postaje "življa". Ja garantiram da ako bi to sad unesel, na proljeće nebi bilo ničega.
iwanho
Iskusan lik
- Tu od
- 30 Lis 2008
- Poruka
- 8,628
Giaga i hodor, zahvaljujem na komentarima.
Dvije prikolice su zaorane. Jadna na glinastoj ilovači, a druga na ilovastoj pjeskulji. Na obje njive je prije bila lucerna, ali je ove godine već bila nikakva.
U vrtu je je čista pjeskulja. Kad sam kroz vrt radil kanalizaciju od oborinskih voda lopatom se bez muka štihalo do 2 metra dubine. Zbog sprećavanja ispiranja hraniva u dublje slojeve, vrt gnojim krajem zime ili u rano proljeće, ovisno o vremenskim uvjetima. Iskreno rečeno i očekival sam da bu zaključak kak to nije za površinsko gnojenje vrta.
Gnojnica (prostor za gnoj) nije odozdola izbetonirana, ali je zemlja vodonepropusna, onak malo zelenkasta. Zato imam iz gnojnice postavljenu odvodnu cijev da se višak vode pocijedi.
Giga molim te argumentiraj razliku između komposta spremanog na betonskoj podlogi i onog na zemljanoj. Koji procesi se na jednom odvijaju a na drugom ne, naravno pod uvjetima da su svi ostali parametri jednaki? Meni je čak na asfaltu znal biti kvalitetniji nego na gnojnici koja ima zemljano dno.
Znam, a i napisal sam da to nije pravi kompost, nego mješavina s gnojem i to je sve od ove godine, odnosno najstariji (na prikolici) ima 6 mjeseci, a onaj gornji sloj na slici gnojne jame je bil star svega 1,5 mjesec kad je slikan. Moral bi s druge strane asfalta u vočnjaku maknuti jednu vočku i jednu godinu umjesto gnojidbe, prebaciti ovu mješavinu gnoja i komposta na drugu stranu. Ali za to bi trebal zadnji traktorski utovarivač tipa HU-4 ili sličan. O tom potom.
Dvije prikolice su zaorane. Jadna na glinastoj ilovači, a druga na ilovastoj pjeskulji. Na obje njive je prije bila lucerna, ali je ove godine već bila nikakva.
U vrtu je je čista pjeskulja. Kad sam kroz vrt radil kanalizaciju od oborinskih voda lopatom se bez muka štihalo do 2 metra dubine. Zbog sprećavanja ispiranja hraniva u dublje slojeve, vrt gnojim krajem zime ili u rano proljeće, ovisno o vremenskim uvjetima. Iskreno rečeno i očekival sam da bu zaključak kak to nije za površinsko gnojenje vrta.
Gnojnica (prostor za gnoj) nije odozdola izbetonirana, ali je zemlja vodonepropusna, onak malo zelenkasta. Zato imam iz gnojnice postavljenu odvodnu cijev da se višak vode pocijedi.
Giga molim te argumentiraj razliku između komposta spremanog na betonskoj podlogi i onog na zemljanoj. Koji procesi se na jednom odvijaju a na drugom ne, naravno pod uvjetima da su svi ostali parametri jednaki? Meni je čak na asfaltu znal biti kvalitetniji nego na gnojnici koja ima zemljano dno.
Znam, a i napisal sam da to nije pravi kompost, nego mješavina s gnojem i to je sve od ove godine, odnosno najstariji (na prikolici) ima 6 mjeseci, a onaj gornji sloj na slici gnojne jame je bil star svega 1,5 mjesec kad je slikan. Moral bi s druge strane asfalta u vočnjaku maknuti jednu vočku i jednu godinu umjesto gnojidbe, prebaciti ovu mješavinu gnoja i komposta na drugu stranu. Ali za to bi trebal zadnji traktorski utovarivač tipa HU-4 ili sličan. O tom potom.
johabica
Iskusan lik
- Tu od
- 8 Tra 2012
- Poruka
- 4,529
Ah, ja sam se malo zeznula, ja sam mislila na humus koji proizvode gliste.Tamo zaista nemaju one šta tražiti i nikako ne smiju ući.
Mogu. Ako je prirodna ravnoteža uspostavljena mogu, jer će u takvom kompostu biti toliko glisti, da koliko god ih krtice i nladunčad pojedu, biti će ih dovoljno.
Ok, to će usporiti proces dobivanja humusa, ali jbg. Sve ima prednosti mane.
Opet kažem, ak ti miševi i krtice rade tunele u kompostu, uopće ga nemoraš prevrtati jer njihovi tuneli dovode zrak u dublje slojeve da ne bi došlo do truleži.
Ak ogradiš, onda ćeš imati više glisti, ali ćeš morati prevrati kompost da ti se gliste ne uguše i da kompost bude ravnomjreno prerađen i da upije kisika.
I ja radim humus, koji se dobije od komposta, dakle isključivo ono što pokakakju gliste, ali me hebu ove kalifornijske i druge nego imam vrlo impozantan broj domaćih. Ako ima neki ribič, mogu im ih prodavat na kile.
A ako misliš na HUMUS, dakle pravi prirodni humus, njega možeš naći samo u zdravoj šumi. Ne u leglima glisti.
Ok, to će usporiti proces dobivanja humusa, ali jbg. Sve ima prednosti mane.
Opet kažem, ak ti miševi i krtice rade tunele u kompostu, uopće ga nemoraš prevrtati jer njihovi tuneli dovode zrak u dublje slojeve da ne bi došlo do truleži.
Ak ogradiš, onda ćeš imati više glisti, ali ćeš morati prevrati kompost da ti se gliste ne uguše i da kompost bude ravnomjreno prerađen i da upije kisika.
I ja radim humus, koji se dobije od komposta, dakle isključivo ono što pokakakju gliste, ali me hebu ove kalifornijske i druge nego imam vrlo impozantan broj domaćih. Ako ima neki ribič, mogu im ih prodavat na kile.
A ako misliš na HUMUS, dakle pravi prirodni humus, njega možeš naći samo u zdravoj šumi. Ne u leglima glisti.
Posljednje uređivanje:
E iwanho, jako sam sretan kada god mogu nekome pomoći i drago mi je što te to interesira, ali iskreno trebalo bi mi barem dvije kartice teksta da ti objasnim kemijsko-biološko-fizikalne procese i razlike kompostiranja u betonu ili bazenu i direktno na zdravom tlu.
Ali, ukratko:
1. mješanje bakterija(da ne nabrajam sada koje sve) iz zemlje s bakterijama komposta(savršen balans za dobivanje kvalitetnog komposta)
2. Negativni el. naboj zemlje koji utječe i na ljude,, a kamoli na gliste i mikrorganizme u kompostu
3. Procjeđivanje viška vode kada je kišno i vlažno iz komposta u zemlju, a s druge strane upijanje vladge iz zemlje u kompost (kapilarni sistem) kada je sušno
4. Beton sadrži vapno, a gliste i dobri mikroorganizmi mrze vapno i ubija ih, plastike sadrži poliklorirane bifenile i još niz kemikalija koje kompost upija i ubija MO i to je loš kompost
5. Beton, ako je normalan vlagoupijajući, upija i MO koje se procjeđuju iz komposta u zemlju i u tom betonu umiru. Ako je, pak, zemlja, odvija se dvosmjeran duopolaran proces izmjenjivanja bez da gubi zemljana podloga i bez da gubi kompost.
I još dosta toga, ali jbg. majke mi za detaljna objašnjenja razmišljam o naplaćivanju savjeta. Nema više džabe ni kod stare babe. Ali samo tako, i drž se ti toga Iwanho, to je ok, ima tu još ljudi koji žele učiti, a ne tipa, tradicija plus kemikalije i kultikorporacije koje nas drže u začaranm krugu i tipa "kaj buš ti meni nekaj tu pričal, pa ja se bavim poljoprivredom oduvijek".
Čovjek uči dok je živ, a i vremena se mjenjaju, nije isto ono što rade takvi i ono što su radili nihovi očevi, a kamoli djedovi.
Ali tko radije sluša reklame prije Plodova zemlje o najnovijem svemogućem otrovu ili najnovijem svemogućem hibridu, neka sluša i troši pare i svako malo će ih morat trošiti sve više dok ne propadne ili ga ne uvjere da mu se ne isplati uopće dirati zemlju, kada sve može nabaviti od velikih poljoprivrednika ili korporacija koji imaju tisuće hektara.
A zemlju neka proda za siću, država će ju otkupiti dati gore već spomenutima, pa će oni svojim otrovima fino nas hraniti u početku jefti nije, ali ubrzo sve skuplje i skuplje.
Ali, ukratko:
1. mješanje bakterija(da ne nabrajam sada koje sve) iz zemlje s bakterijama komposta(savršen balans za dobivanje kvalitetnog komposta)
2. Negativni el. naboj zemlje koji utječe i na ljude,, a kamoli na gliste i mikrorganizme u kompostu
3. Procjeđivanje viška vode kada je kišno i vlažno iz komposta u zemlju, a s druge strane upijanje vladge iz zemlje u kompost (kapilarni sistem) kada je sušno
4. Beton sadrži vapno, a gliste i dobri mikroorganizmi mrze vapno i ubija ih, plastike sadrži poliklorirane bifenile i još niz kemikalija koje kompost upija i ubija MO i to je loš kompost
5. Beton, ako je normalan vlagoupijajući, upija i MO koje se procjeđuju iz komposta u zemlju i u tom betonu umiru. Ako je, pak, zemlja, odvija se dvosmjeran duopolaran proces izmjenjivanja bez da gubi zemljana podloga i bez da gubi kompost.
I još dosta toga, ali jbg. majke mi za detaljna objašnjenja razmišljam o naplaćivanju savjeta. Nema više džabe ni kod stare babe. Ali samo tako, i drž se ti toga Iwanho, to je ok, ima tu još ljudi koji žele učiti, a ne tipa, tradicija plus kemikalije i kultikorporacije koje nas drže u začaranm krugu i tipa "kaj buš ti meni nekaj tu pričal, pa ja se bavim poljoprivredom oduvijek".
Čovjek uči dok je živ, a i vremena se mjenjaju, nije isto ono što rade takvi i ono što su radili nihovi očevi, a kamoli djedovi.
Ali tko radije sluša reklame prije Plodova zemlje o najnovijem svemogućem otrovu ili najnovijem svemogućem hibridu, neka sluša i troši pare i svako malo će ih morat trošiti sve više dok ne propadne ili ga ne uvjere da mu se ne isplati uopće dirati zemlju, kada sve može nabaviti od velikih poljoprivrednika ili korporacija koji imaju tisuće hektara.
A zemlju neka proda za siću, država će ju otkupiti dati gore već spomenutima, pa će oni svojim otrovima fino nas hraniti u početku jefti nije, ali ubrzo sve skuplje i skuplje.
Ima li netko kalifornijske gliste pa da u par crtica opiše kak im je složil kućicu i papicu. Ja već dugo razmišljam nabaviti leglo pa uvijek negdje zapne. Inače muku mučim sa krticama, voluharicama i to onim vodenim, a obične mi dođu ko domaće životinje. Je da ih pesek (dragi moj Retriver) tamani bolje od miceka, ali ima ih, ima... kako u takvom okruženju napraviti kućicu za kalifornijke?
bhorv
Dobro znana faca
- Tu od
- 26 Ruj 2008
- Poruka
- 2,661
Ja nabavio Baikal EM-1, pa čemo eksperimentirati.
Sve mi se čine da su efektivni mikroorganizmi (EM) budučnost.
[YT]https://www.youtube.com/watch?v=3c-JXuAjJ_8[/YT]
ako netko nezna postoji mogučnost prijevoda, pritisnut kotačić "postavke"
Sve mi se čine da su efektivni mikroorganizmi (EM) budučnost.
[YT]https://www.youtube.com/watch?v=3c-JXuAjJ_8[/YT]
ako netko nezna postoji mogučnost prijevoda, pritisnut kotačić "postavke"
Posljednje uređivanje:
Jesu. Samo je žalosno što smo ih kemikalijama koje su nam korporacije prodavale pod "nema druge" prvo uništili jer su prirodno bile u i na zemlji i općenito u prirodi, pa sada od nekih drugih trgovaca opet moramo kupovati to što smo već imali i uništili.
Jbt. sam se sebi smijem kako smo mi ljudski rod čudni i blesavi. Al, tak je to. Uči se iz vlastitih grešaka.
Samo se bojim da ti MO u tom Bajkalu opet nije nešto o čemu ćemo postati ovisni i što će uništiti preostale prirodne MO koji na totalno neuništenoj zemlji još žive i koje bi se razmnožile same, ako ih prestanemo trovati.
Jbt. sam se sebi smijem kako smo mi ljudski rod čudni i blesavi. Al, tak je to. Uči se iz vlastitih grešaka.
Samo se bojim da ti MO u tom Bajkalu opet nije nešto o čemu ćemo postati ovisni i što će uništiti preostale prirodne MO koji na totalno neuništenoj zemlji još žive i koje bi se razmnožile same, ako ih prestanemo trovati.
OK glista je glista, veća ili manja, al kako da ih zaštitim od krtica i voluharica. Izorale, ma što izorale, izrigolale vrt i dvorište. Tjeram ih karabitom, sumporom, nekim štapićima, crijevo na auspuh kultivatora drugi kraj u rupu pa po gasu, flaše staklene, plastične gurnute u zemlju i još sto čuda...
Aha jesam i ja patronama, pa se dimilo po cijelom selu i susjedu iz sjenika, bilo je veselo. Jednom smo cijelo popodne razvlaćili šlauf iz auspuha, rezultat jedna manje. Mrcina nije stigla zbrisati. Inače vragovi kad osjete opasnost trče i nakon nekoliko metara naprave barikadu pa ti puši koliko hočeš. Najefikasniji je moj pesek. Iskopa 4-5 rupa ukrug i gura glavu u svaku po malo i puše. Je da to traje nekoliko sati ali on nju uhvati. amo dok jadničak tim tempom ulovi jednu, nakoti ih se 10 + krtice i pojedu mi gliste.
Od kada sam se doselio u Jakovlje nisam vidio niti jednu jedinu zmiju, čak niti košuljicu. Ove godine sam čuo od par ljudi da su vidjeli bjelouške, ali se one ne hrane voluharicama i krticama.
A niti po svim okolnim šumama, a prošo sam mnogo šuma u Hrvatskoj i šire. Negdje sam viđao zmije i košuljice, negdje ne.
Dakle, po staroj biblijskoj, radile su stoljećima ovdje i ne samo ovdje sjekire kada god bi netko vidio bilo kakvu zmiju, a sada se čudimo najezdama voluharica, miševa, krtica ?!
Ja se uopće ne čudim. Ravnoteža je uništena. Pa sada ljudi troše teško zarađene novce na otrove, trujući tako i zemlju na kojoj uzgajaju što već uzgajaju i eto, tako se ljudska glupost vrti u krug i nasljeđuje. A korporacije se smiju i trljaju ruke.
Ok, za voluharice, ali ne znam zašto ti smetaju krtice. Izbace pokoju biljčicu koja se može vratiti, ali naprave više koristi, nego što čovjek može zamisliti(daju zemlji kisik koji je potreban MO i oru umjesto tebe).
I ako imaš krtice, znači da imaš gliste, što je fenomenlano. I nikada neće krtice pojesti toliko glisti(ako je zemlja prirodan, ne retirana vapnom i drugim agresivim preparatima), koliko se gliste mogu namnožiti. Opet ravnoteža, jer niti glisti nije dobro imati previše.
Ove godine zbog vlage ima puno glisti, a time i krtica, ali će se s vremenom, kada se smanji broj glisti, smanjiti i broj krtica.
Dakle, nemam što reći, odnosno savjetovati, osim, što sam ozbiljno razmišljao, pošto mi je hobi i herpetologija, znam mnogo o zmijama( i imao sam ih doma u terarijima)da naselm jedno 30 - tak komada kod mene. Naravno, autohtone vrste koje se hrane glodavcima.
Al, onda si mislim... pa barem pola tih jadnih i stoljećima neobjašnjivo i nepravedno proganjanih životinja će stradati od susjedovih sjekira. Koji će nakon toga otići u dućan po mišomor. Ovo je stvarno smijurija.
Sada vidio. Karabit, sumpor... Možete i tako, ali tako ćete otjerati sve gliste iz zemlje(ne podnose bilo kakva jača podrhtavanja i onda bježe daleko u mirnije, logično)), pa će onda nestati krtica jer neće imato što za jesti.. Ja sam sretan kada vidim brdo krtičnjaka u vrtu i općenito svugdje po mojoj zemlji. Nekima je to ružno, meni lijepo. Jer znam da u toj zemlji ima života i da je plodna.
A niti po svim okolnim šumama, a prošo sam mnogo šuma u Hrvatskoj i šire. Negdje sam viđao zmije i košuljice, negdje ne.
Dakle, po staroj biblijskoj, radile su stoljećima ovdje i ne samo ovdje sjekire kada god bi netko vidio bilo kakvu zmiju, a sada se čudimo najezdama voluharica, miševa, krtica ?!
Ja se uopće ne čudim. Ravnoteža je uništena. Pa sada ljudi troše teško zarađene novce na otrove, trujući tako i zemlju na kojoj uzgajaju što već uzgajaju i eto, tako se ljudska glupost vrti u krug i nasljeđuje. A korporacije se smiju i trljaju ruke.
Ok, za voluharice, ali ne znam zašto ti smetaju krtice. Izbace pokoju biljčicu koja se može vratiti, ali naprave više koristi, nego što čovjek može zamisliti(daju zemlji kisik koji je potreban MO i oru umjesto tebe).
I ako imaš krtice, znači da imaš gliste, što je fenomenlano. I nikada neće krtice pojesti toliko glisti(ako je zemlja prirodan, ne retirana vapnom i drugim agresivim preparatima), koliko se gliste mogu namnožiti. Opet ravnoteža, jer niti glisti nije dobro imati previše.
Ove godine zbog vlage ima puno glisti, a time i krtica, ali će se s vremenom, kada se smanji broj glisti, smanjiti i broj krtica.
Dakle, nemam što reći, odnosno savjetovati, osim, što sam ozbiljno razmišljao, pošto mi je hobi i herpetologija, znam mnogo o zmijama( i imao sam ih doma u terarijima)da naselm jedno 30 - tak komada kod mene. Naravno, autohtone vrste koje se hrane glodavcima.
Al, onda si mislim... pa barem pola tih jadnih i stoljećima neobjašnjivo i nepravedno proganjanih životinja će stradati od susjedovih sjekira. Koji će nakon toga otići u dućan po mišomor. Ovo je stvarno smijurija.
Sada vidio. Karabit, sumpor... Možete i tako, ali tako ćete otjerati sve gliste iz zemlje(ne podnose bilo kakva jača podrhtavanja i onda bježe daleko u mirnije, logično)), pa će onda nestati krtica jer neće imato što za jesti.. Ja sam sretan kada vidim brdo krtičnjaka u vrtu i općenito svugdje po mojoj zemlji. Nekima je to ružno, meni lijepo. Jer znam da u toj zemlji ima života i da je plodna.
Posljednje uređivanje:
Gle, ne uzbuđujem se ja zbog krtica na njivi, znam da su korisne životinje, ali kad mi travnjak ljute me. Zato sam ih samo htjela otjerati na susjedno neobrađeno polje. Voluharice su štetočine i njih treba prorijediti. Zmija ima u mojem polju (blizu je šuma) ne volim ih, ali ih ni ne ubijam. Imamo ponekad bliske susrete, obično svaka ode na svoju stranu, ponekad ju na štapu moram izbaciti iz plastenika i to je sve.
