Zeolit

[bobostar]

prodaje ga firma Velebit agro iz Zagreba.

A kad smo se već toliko raspričali o zeolitima, red je spomenuti da ne postoji tvrtka Velebit Agro (pogledati na: https://sudreg.pravosudje.hr/registar/f?p=150:1:958525951039388).
Na telefon koji se navodi na web stranici Velebit Agro (01/233-4766) imenik T-com daje dvije adrese, ali jednu tvrtku Velebit Informatika international d.o.o (pogledati na: http://imenik.tportal.hr/show?action=pretraga&type=pretraziPoBroju)
A prema dokumentima u sudskom registru direktor je Marijan Hren (točno kako je Darijus naveo) a djelatnosti društva su:

30.02Proizv. računala i dr. opr. za obradu podat. 51Trgovina na veliko i posredovanje u trgovini, osim trgovine motornim vozilima i motociklima 71.33Iznajm. ured. strojeva i opr., uklj. računala 72Računalne i srodne aktivnosti *telematički inženjering *proizvodnja i prodaja specijaliziranih software *zastupanje stranih pravnih osoba *posredovanje u vanjskotrgovinskom prometu
E sada gdje su tu zeoliti; pojma nemam :roll:

p.s. Inače zeolit nije loš proizvod; štoviše preporučljiv je u poljoprivrednoj proizvodnji, a prema našem zakonu, svrstan je u poboljšivače tla, te mu je tamo i mjesto.
Naravno nije niti svemoguć. 8)

 

[seljan]

Ja baš danas zvao na ovaj broj 01 2334766 i dobio sve informacije i cijene za zeolit.Moje skromno mišljenje nakon svega je da je to dobra stvar ali bez gnojidbe nema prinosa.Odlućio sam da ču odraditi gnojidbu kao i svake godine a zeolit bum stavljal pod sađar pomiješan s umjetnjakom.

 

[BELEC7340]

VIDIM TEMA MIRUJE... a nevalja da miruje!

definitivno osuđujem svakoga ko ide komentirat nevalja ovo ono A NEJE PROBAL!

ja sam za način da se taj zeolit ipak isproba pa da vidimo!
da smo na čisto, niti sem ja ZA niti PROTIV! ja sam NEUTRALAN a tek kad vidim djelovanje, tj ga ne vidim e tad se upuštam u pohvale tj. kritike!

dakle,ajmo na činjenice!
cijena "mljevenog" zeolita je 300 kn/100 kg a upravo taj se primnjenjuje u ratarstvu!
Prodaje ga firma sa sjedištem u V.GORICI i GLOGOVCU (možda ima još koja firma, ne ulazim u to...)

Količine koje se primjenjuju u sjetvi kukuruza pri sjetvi su oko 200 kg/ha, dakle PRIMJENA PREKO DEPONATORE ZA MINERALNA GNOJIVA SIJAČICA.

naravno nebu taj zeolit napravil čudo i sam sve odigral! uz njega ostajemo pri gnoju,gnojnici/gnojovki te mineralnim gnojivima...

JA OVOGA PROLJEĆA IDEM DEFINITIVNO U PROBU!

komentari,AJMO! POGOTOVO ONIH KOJI IMAJU PRAKTIČNA ISKUSTVA PRIMJENE ZEOLITA!

 

[ŠANANA]

Ajde kolega budemo i to vidjeli!!

 

[Mateuss]

meni je bilo dosta megagrina

A šta kažete na Fitolife, ja pošpricao salatu i bože me sačuvaj isto kao da sam cementa zamiješao u vodi i time pošpricao sreća da sam pošpricao par komada salate to više nemereš isprat, nikad više..

 

[siki]

Evo jedan zanimljiv članak. Fitolife je megagreen pod novim nazivom. Ispada da je i jedno i drugo čisto sranje.



Primjena Fitolife i Zeolita u uzgoju batata
Mara Bogoviš
1
, Bruno Novak
2
, Nina Toth
2
1
HZPSS, Trakošćanska 24, 42000 Varaţdin, Hrvatska (e-mail: Mara.Bogovic@hzpss.hr)
2
Sveuĉilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska
Saţetak
U cilju utvrŤivanja razlike izmeŤu naranţastog i crvenog batata u stvaranju lisne mase i
prinosa korijena uz primjenu Fitolife i Zeolita provedeno je ovo istraţivanje. Pokus je
postavljen u 2008. godini na Pokusno-pokaznom polju Varaţdin, po metodi sluţajnog blok
rasporeda u ţetiri ponavljanja na aluvijalnom, hranjivima slabo opskrbljenom tlu.
Analizirana su sljedeša svojstva: broj formiranih listova (1 i 2 mjeseca nakon sadnje) uz
prosjeţnu lisnu površina po biljci (LP/B), prinos korijena po biljci (PK/B) te udio
komercijalne frakcije korijena (UKF, 100-400 g.). Batat je tijekom vegetacije tri puta
folijarno tretiran Fitolife-om, 1,2 i 3 mjeseca nakon sadnje, dok je Zeolit inkorporiran u tlo
na poţetku vegetacije (40 g/m²). Prilikom prvog brojanja listova naranţasti batat je
formirao: kontrola 200,17 cm²/b, Zeolit 230,79 cm²/b i Fitolife 233,07cm²/b, dok je crveni
formirao: kontrola 369,26cm²/b, Zeolit 264,15cm²/b i Fitolife 320,36 cm²/b. Nakon drugog
brojanja naranţasti je formirao: kontrola 1709,18cm²/b, Zeolit 1.626,92 cm²/b i Fitolife
1.746,19 cm²/b. Crveni batat je formirao: kontrola 1980,18 cm²/b, Zeolit 1.928,54 cm²/b i
Fitolife 1.837,60 cm²/b. Prinos korijena naranţastog batata, izmjeren nakon 145 dana
vegetacije, iznosio je za kontrolu 1,988 kg/b (48,25% UKF), Zeolit 1,658 kg/b (48,16%
UKF) i Fitolife 2,105 kg/b (53,9% UKF). Prinos korijena kod crvenog batata u kontroli je
iznosio 1,562 kg/b (36,19% UKF), Zeolit 1,111 kg/b (43,05% UKF) i Fitolife 1,491 kg/b
(48,57% UKF). Jednogodišnjim istraţivanjem kod naranţastog batata utvrŤena je pozitivna
razlika u LP/B, UKF i PK/B izmeŤu primjene Fitolife u odnosu na kontrolu i Zeolit. Crveni
batat ne pokazuje znaţajnu razliku u LP/B i PK/B izmeŤu kontrole i primjene Fitolife dok
je primjena Zeolita, bez dodatne gnojidbe, utjecala na smanjenje prinosa. UKF crvenog
batata kod primjene Fitolife je povešan u odnosu na kontrolu i Zeolit.

 

[MaTiJa NH]

ja bi rekel da je zeolit preskup...a neznam ni sam , razmišljanja sam da bi bilo bolje da se sedmica zaorava u jesen pa korjen ulazi dublje u tlo, pak nije zeolit svemoguć

 

[Tomislav7]

Na moju zemlju to kamenje neće nikad. Radije se malo bolje potrudit oko pH, gnojidbe, humusa, navodnjavanja..

 

[MOMOSARIC2]

Tako je Tomislave , ima mnogo toga za uradit i uložiti novac u poljoprivredi na dokazanoj osnovi.

 

[DARIJUS]

A šta kažete na Fitolife, ja pošpricao salatu i bože me sačuvaj isto kao da sam cementa zamiješao u vodi i time pošpricao sreća da sam pošpricao par komada salate to više nemereš isprat, nikad više..

megagreen je isto što i fitolife, samo kad su dosta ljudi zajebali njime, onda su ga preimenovali...ustvari, lani sam u selskoj poljoprivrednoj apoteki vidil jednog pored drugog na polici...
dakle, ono kaj siki kaže je istina...a potkrijepljeno je i pokusom agronomskog fakulteta...
ali da pustimo taj pokus, postoji način da se megagrin oliti fitolife donekle dobro iskoristi, a to je u proizvodnji prijesadnica u kontejnerima...
naime, ono na kaj sam ja svojim opaženjm naišao...
pošpricaš salatu ili zelje s time i ubrzaš mu flanac za 3-5 dana...e sad zašto...ja bi rekao da je to zato što si ga ustvari zamračio, i biljka se bori da istjera u visinu i stvori novu lisnu masu...
i ako nije dobro izbalansiran supstrat ili prihrana, ode ti sve u list, a niš u korjen...
kolko je to dobro za biljku kasnije, e to bi morali opet ovi s agronomskog provjeriti...

 

[bobostar]

A šta kažete na Fitolife, ja pošpricao salatu i bože me sačuvaj isto kao da sam cementa zamiješao...

Ma nije cement, cement je pečeni vapnenac, a ovo je samo sitno mljeveni....8).
Da se ne ponavljam, ali sam o tome pisao već prije dvije godine, jedino opravdana primjena Megagreena, Fitogreena, Fitolifea i sl. je u proizvodnji stolnog grožđa (gotovo obavezna), a van toga... nula bodova.
Ali to je tako, svi bi nešto mega- za malo para, a da djeluje. :rolleyess:

 

[borna92v]

Kak se taj zeolit pokazao na šljančanim propusnim tlima za vrijeme suše??? ima li neko iskustva sa zeolitom na šljunčano pjeskovitim propusnim tlima?

 

[diabola1210]

Prema mojoj računici to je preeskupo!
Prije u postu pise da rasipacem se baca 0.5 - 1 kg/m2 što ispada da na hektar ide od 5000 - 10000 kg, a ako znamo da je cijena 1.35 kn/kg to ispada od 5 - 10000 kn po hektaru!!!!! Jeftinija varijanta je u sijacicu ide 200 kg/ha po 2.50 kn/kg što ispada 500 kn po hektaru!

 

[farmervg]

Nemogu a davam neispričam jednu teoriju o zeolitu navodni stručnjak (jedan veliki poljoprivrednik) ja sa njim u razgovoru i došli na temu zolit veli da ga koristi svaku drugu godinu i da su mu rezultati vrhunski na moje pitanje koju funkciju ima taj zeolit probaču citirati :zeolit je vrsta vulkanskog kamena koji u sebi ima na tisuče sitnih pora koje upijaju vlagu tjekom kišnih razdoblja a ispuštaju kad vlage nema ok to je recimo istina na moj komentar da su to premali grumeni kamena i da oni nemogu upiti veliku količinu vode koja bi bila dostojna za vrijeme suše njegov odgovor je da taj svaki kamenčić upije i po 2dcl vode dalje neču pričati ništa jer je došlo do raspada razgovora i to na višem nivou .....

 

[golman7]

prosle godine,,na strnistu,,sadio sudansku travu,,na povrsinu od 1jutra,,izorao sam jedva,a kad izoro,,vidio da nece biti dosta vlage,,odlucio navozit vodu iz ribnjaka,,posto bilo blizu,,navozio sam 10cisterna po3200litara,,to je 30000 tisuca litara,,kao da sam se popisao,,zato nevjerujem,,da ti kamencici,,mogu sta uciniti,,,,na koncu posijao ja sve to,,al slabo je niklo,,cak ni pola,

 

[borna92v]

Pa neznam kad je riječ o tomu zeolitu ja sam gledao prošlu jesen reportažu u emisiji Plodovi zemlje(poljoprivredna emisija) i jedan ratar negdje iz međimurja je bio u reportaži koji je koristio zeolit. U reportaži su prikazana dva polja kukuruza i to jedno do drugog, na jednom je kukuruz bio jako slab a na drugom kukuruz ko grom, koda ga je zaljevo i kaj je najbolje još je u jesen bio zelen, a ja sam svojega već brao u to vrijem kao i večina ljudi jer je bio suh. na tom polju di je bio zelen tvrdi da je koristio zeolit, rekao je da je u oba polja ista kvaliteta zemlje i da je koristio istu agrotehniku u oba polja, samo kaj je u jednom polju posija zeolit sa umjetnim gnojivom na deponatore na sijačici a na drugom nije. Po tom primjeru znači da je zeolit vrlo djelotvoran al opet mi se to čini nekak nevjerojatno. tak da neznam, ako je to tak djelotvorno to je i super isplativo al ako nije onda opet baciš novac nizašto.

 

[Linda]

Pa neznam kad je riječ o tomu zeolitu ja sam gledao prošlu jesen reportažu u emisiji Plodovi zemlje(poljoprivredna emisija) i jedan ratar negdje iz međimurja je bio u reportaži koji je koristio zeolit. U reportaži su prikazana dva polja kukuruza i to jedno do drugog, na jednom je kukuruz bio jako slab a na drugom kukuruz ko grom, koda ga je zaljevo i kaj je najbolje još je u jesen bio zelen, a ja sam svojega već brao u to vrijem kao i večina ljudi jer je bio suh. na tom polju di je bio zelen tvrdi da je koristio zeolit, rekao je da je u oba polja ista kvaliteta zemlje i da je koristio istu agrotehniku u oba polja, samo kaj je u jednom polju posija zeolit sa umjetnim gnojivom na deponatore na sijačici a na drugom nije. Po tom primjeru znači da je zeolit vrlo djelotvoran al opet mi se to čini nekak nevjerojatno. tak da neznam, ako je to tak djelotvorno to je i super isplativo al ako nije onda opet baciš novac nizašto.

Zeoliti sadrže jako puno rijetkih elementaa (svak azeolitn ažila drukčije) pa njihov prinos niej samo u zadražavanju vlage. Rijetki elementi djeluju kao katalizator rasta. JA osobno imam 8 zeolitnih proizvoda za ratarstvo i neki od njih se uspješno primjenjuju u pustinjskim uvkjetim u arapskim zemljema kod hortikulture i na travnjacima. LAni smo napravili brdo emisija sa primjenom zeolita u hortikulturi
za televizijski vrt.

www.mojvrt.com.hr

Kod travnjak je travnjak puno više ekonomičan (zelen je sa zalijevanjem manje voda) i kod ruža nikne puno više ruža. Za vlagu je zadužžen klinoptilolit ali rijetki elementi su najključniji za više klipova, više plodova i jače biljke.

 

[gazda gizdavi]

Zeoliti sadrže jako puno rijetkih elementaa (svak azeolitn ažila drukčije) pa njihov prinos niej samo u zadražavanju vlage. Rijetki elementi djeluju kao katalizator rasta. JA osobno imam 8 zeolitnih proizvoda za ratarstvo i neki od njih se uspješno primjenjuju u pustinjskim uvkjetim u arapskim zemljema kod hortikulture i na travnjacima. LAni smo napravili brdo emisija sa primjenom zeolita u hortikulturi
za televizijski vrt.

www.mojvrt.com.hr

Kod travnjak je travnjak puno više ekonomičan (zelen je sa zalijevanjem manje voda) i kod ruža nikne puno više ruža. Za vlagu je zadužžen klinoptilolit ali rijetki elementi su najključniji za više klipova, više plodova i jače biljke.

vidim da imate zeolit za stoku..pa me zanima koji bi bila cjena?ja koristim nešto slično odnosno naziva toxinor,mislim da je to isto vulkanski prah...inače mislim da se zeolitom ubijaju te u ovo vrijeme jako poznate plijesni mikotoksini:icon_anal:

 

[borna92v]

Zeoliti sadrže jako puno rijetkih elementaa (svak azeolitn ažila drukčije) pa njihov prinos niej samo u zadražavanju vlage. Rijetki elementi djeluju kao katalizator rasta. JA osobno imam 8 zeolitnih proizvoda za ratarstvo i neki od njih se uspješno primjenjuju u pustinjskim uvkjetim u arapskim zemljema kod hortikulture i na travnjacima. LAni smo napravili brdo emisija sa primjenom zeolita u hortikulturi
za televizijski vrt.

www.mojvrt.com.hr

Kod travnjak je travnjak puno više ekonomičan (zelen je sa zalijevanjem manje voda) i kod ruža nikne puno više ruža. Za vlagu je zadužžen klinoptilolit ali rijetki elementi su najključniji za više klipova, više plodova i jače biljke.

Ma sve ja to kužim ali ja imam takav problem da mi je pola zemlje koju obrađujem šljančano i bacam dosta umjetnog gnojiva i stajnjaka kolko imam i kukuruz mi je super tako dugo dok redovito pada kiša, kad nema dva do tri tjedna kiše kukurus izgori, čim posivi znam da mu više nema spasa. evo ove godine sam na pola hektara nije bilo niti jednog klipa. pa me zanima jel bi to pomoglo u proizvodnji kukuruza na takvim tlima.????

 

[golub listonoša]

Zeoliti sadrže jako puno rijetkih elementaa (svak azeolitn ažila drukčije) pa njihov prinos niej samo u zadražavanju vlage. Rijetki elementi djeluju kao katalizator rasta. JA osobno imam 8 zeolitnih proizvoda za ratarstvo i neki od njih se uspješno primjenjuju u pustinjskim uvkjetim u arapskim zemljema kod hortikulture i na travnjacima. LAni smo napravili brdo emisija sa primjenom zeolita u hortikulturi
za televizijski vrt.

www.mojvrt.com.hr

Kod travnjak je travnjak puno više ekonomičan (zelen je sa zalijevanjem manje voda) i kod ruža nikne puno više ruža. Za vlagu je zadužžen klinoptilolit ali rijetki elementi su najključniji za više klipova, više plodova i jače biljke.

Ja sam novi član ovdje i imam OPG. Jako sam zainteresirana za zeolit jer se želimo baviti ekološkom proizvodnjom. Imamo nasad aronije i ove godine ćemo saditi batat na jednom polju. Zato bih Vas molila da mi se javite, ako je moguće privatnom porukom, da porazgovaramo o mogućoj nabavci.