Pošto sam završio hortikulturu na šumarskom fakultetu, mogao bih vam pomoći i napisati koju riječ o živim ogradama.
Prilikom podizanja živih ograda, prije svega, morate znati da li želite slobodnorastuću živu ogradu koju ćete povremeno orezati ili stalno orezujuću.
Još važna stvar pri izboru jeste cilj, odnosno svrha podizanja žive ograde, tj. kakve zahtjeve-očekivanja ona treba da ispuni. Uzeti u obzir treba i vrstu, odnosno veličinu i dimenzije vrta-bašte, kao i bližu i dalju okolinu i pored ovoga treba znati vrijeme egzistiranja žive ograde.
Da vas puno ne zamaram sa ovim, navest ću vam vrste koje se najčešće koriste u živim ogradama i neke njihove karakteristike
Obični grab (Carpinus betulus)
-sadnjom biljaka na razmaku od 30-45 cm
-uspijeva prije svega na glinovitom i karbonatnom zemljištu.
-nakon prve dvije godine, redovno se vrši orezivanje na kraju ljeta.
Obična bukva (Fagus sylvatica)
- sadnja isto kao kod graba
Meni najdraža vrsta
(Buxus sempervirens) - Šimšir
-sade na rastojanju od 45 cm
-najbolje uspjeva na krečnjačkom zemljištu
-zimzelena vrsta
samo treba naglasiti da jako sporo raste, ali na duži period najljepša je, najzahvalnija i najotpornija vrsta, naravno zato što je autohtona!
Lovor višnja (Prunus laurocerasus)
-raste na svakom zemljištu
-sadi se na razmaku od 45-60 cm.
-Orezuje oštrim makazama u proljeće, da bi se izbjeglo oštećivanje krupnijih listova koji se formiraju kasnije.
-zimzelena vrsta
Cupressocyparis leylandii
-četinarska vrsta koja najbrže raste, I ima lijepe tamnozelene izbojke.
-Sadi se na razmaku od 45-60 cm
- jesen se orezuje
Hameciparis (
Chamecyparis lawsoniana) je slična, ali ne raste tako brzo kao prethodna.
O thujama neću uopšte da pišem, jer su mi skroz antipatične, a ima mnogo toga na netu o njima.
Da vas dalje ne zamaram, ako vas šta bude zanimalo, samo napišite, oko detalja sadnje, mjere održavanja i njege, tu sam...
Moj 1. post, pa se nadam da vas nisam smorio!
