Analiza zemlje

[siki]

Počeli smo od analize preko instrumenata do popravka kiselosti. Sa čim možemo popravit kiselost zemlje sad će netko reći već je sve napisano to i ja znam ali u međuvremenu se desilo dosta promjena da je smanjen izbor sredstava za popravak pH. Počeo bi od gnojiva koje ima u sebi određen dio kalcija Fertdolomit koje je proizvodila Kutina e toga više nema ne proizvodi se više jedno manje. Agrovapno sada ide samo po narudžbi a i cjena mu se promjenila nisam siguran koliko se isplati i ostaje agrodol e to je prava stvar kad bi mi plaćali da ga bacim na njivu fino bi se zahvalio i nebi ga bacao ali ni njega više nema iako ima manje od 2% kalcija u sebi ostaje građevinsko vapno koje je malo nezgodno za razbacivanje ali ispada da je i jedino koje se može koristit.
Toliko što je meni poznato ako netko zna druga sredstva za popravak pH nek napiše ja neznam sa čim bi mogao popravit pH.

 

[Miladin]

Ima jedno jednostavno riješenje za poravak pH zemljišta pogotovo kroz sistem KPK. Ja ću to malo objasniti a bobostar neka kaže koliko je to dobro. Ja sam to neki dan probao kod mene na dva mjesta u paprikama. Prije probe istrument je pokazao pH 4, zatim sam razmutio građevinskog kreča sa vodom i pustio da se kreč istaloži, sa tom vodom sam zalio kantom na ta dva mjesta papriku. Drugi dan sam ponovo izmjerio pH i on je bio pH 7. To znači da se na ovaj način veoma lako podiže pH zemljišta u sistemu KPK samo treba tačno odrediti koliko kreča treba na kojiko vode za određeno vovećanje pH. Ovo bi mogao bobostar malo da objasni koliko je to dobro da se radi direktno u proizvodnji zbog mogući šokova nagle promjene Ph.

 

[Miladin]

Zamolio bi bobostar da prokomentariše i ovo.
http://www.virginia.rs/html/Ekstraktori_ uputstvo.htm

 

[DARIJUS]

Počeli smo od analize preko instrumenata do popravka kiselosti. Sa čim možemo popravit kiselost zemlje sad će netko reći već je sve napisano to i ja znam ali u međuvremenu se desilo dosta promjena da je smanjen izbor sredstava za popravak pH. Počeo bi od gnojiva koje ima u sebi određen dio kalcija Fertdolomit koje je proizvodila Kutina e toga više nema ne proizvodi se više jedno manje. Agrovapno sada ide samo po narudžbi a i cjena mu se promjenila nisam siguran koliko se isplati i ostaje agrodol e to je prava stvar kad bi mi plaćali da ga bacim na njivu fino bi se zahvalio i nebi ga bacao ali ni njega više nema iako ima manje od 2% kalcija u sebi ostaje građevinsko vapno koje je malo nezgodno za razbacivanje ali ispada da je i jedino koje se može koristit.
Toliko što je meni poznato ako netko zna druga sredstva za popravak pH nek napiše ja neznam sa čim bi mogao popravit pH.

ima jedna stvar koja se dogodi s hidratiziranim vapnom (pričam iz vlastitog iskustva) koja mi se jako zamjerila...naime, nakon što sam po preporuci agronomskog fakulteta inkorporirao 230 kg te stvari na površinu od 4600 kvadrata lijepo mi je na moje oči njiva potonula barem 5 cm u odnosu na okolno zemljište, te se je nakon prve jače kiše napravila takva pokorica da moja mrkva i peršin nisu imali nikakve šanse da izbiju kroz to... trebale su mi dvije godine i preko 50 tona stajskog gnoja da stvar ispravim...
zemlja je aluvij, 2 % humusa i slabo opskrbljena svim elementima...
popravljali smo s 5.8 na ciljanih 6.7...
onda sam sasvim slučajno naletio kod šogora koji živi u blizini kamenoloma i vidio da se ono fino mljeveno brašno koje ispadne ispod mlina gdje melju kamen vozi badave po svim jamama i dragama koje tamo postoje...
brzo zbrojeći dva i dva ćopio sam vrećicu tog materijala i dal ga na analizu...
rezultat: dolomitna stjena, slabo topiva ali povoljna za kalcifikaciju...
po preporuci sve količine do 10 tona po hektaru su prihvatljive, jer taj vrag se topi samo koliko ph-u treba da dođe do neutralnog....i stvarno, nakon primjene tog materijala u količini od 4-5 tona po hektaru, analizom nakon 4 godine imam ph na svim površinama u rasponu od 6.9 - 7.2
cijena: 0 kuna po jedinici mjere, ostaje samo prijevoz u mom slučaju 600 kuna za četveroosovinca...:mrgreen:
kako se rasipava: ako se namoči - nikako
ako je suh, može običnim rasipačem za umjetni gnoj (naravno samo za one s dobrim živcima) ili lagano lopatanje...
eto, i naravno, pošto je prirodni materijal ne ubija mikroorganizme u tlu, ne stvara pokoricu i ne košta niš...:supz:

 

[siki]

Ima jedno jednostavno riješenje za poravak pH zemljišta pogotovo kroz sistem KPK. Ja ću to malo objasniti a bobostar neka kaže koliko je to dobro. Ja sam to neki dan probao kod mene na dva mjesta u paprikama. Prije probe istrument je pokazao pH 4, zatim sam razmutio građevinskog kreča sa vodom i pustio da se kreč istaloži, sa tom vodom sam zalio kantom na ta dva mjesta papriku. Drugi dan sam ponovo izmjerio pH i on je bio pH 7. To znači da se na ovaj način veoma lako podiže pH zemljišta u sistemu KPK samo treba tačno odrediti koliko kreča treba na kojiko vode za određeno vovećanje pH. Ovo bi mogao bobostar malo da objasni koliko je to dobro da se radi direktno u proizvodnji zbog mogući šokova nagle promjene Ph.

Za ovo znam već duže vreme rekao mi je deda sad samo moram pronać koju količinu kreča je spominjao pa ti javim. A možda i doktor zna koliko treba rastopit kreča da bi se dobilo ono najbolje.

@ Darijus mi ovdje u mom selu i oko njega imamo samo jedan mali problem što se tiče tog mljevenog kamena ali nije nerešiv naime nema nigdje u blizini kamenoloma pa bi prvo trebali napravit kamenolom.

 

[bobostar]

Zamolio bi bobostar da prokomentariše i ovo.
http://www.virginia.rs/html/Ekstraktori_ uputstvo.htm

Evo i komentara; probat ću to objasniti što jednostavnije.
Krećemo od sustava tlo-vodena otopina-korijen biljke.
To je osnova.
Neki element je vezan za česticu tla (može biti mineral gline ili organska tvar). Da bi biljka usvojila element, on se mora "otpustiti" sa čestice tla i prijeći u otopinu tla. Tek tada ga biljka može usvojiti. Ne može ga usvojiti direktno.
E sada analiza tla.
Najjednostanije je uzeti uzorak (suhog) tla. Zatim se uzima određena otopina za ekstrakciju (ima i desetak vrsta; kod nas je najčešća amonij-laktat) koja bi trebala simulirati uvjete u tlu. Te se potom u ekstratku mjeri količina elemenata.
E sada nastaje problem; koliko određena otopina može "simulirati" biljku i da li će se dosita u prirodnim uvjetima otpustiti upravo ta količina elementa.
Zato i svaka metoda ima svoje posebne tablice za ocjenu opskrbljenosti (te bi bilo korektno kod analize navoditi i sredstvo za ekstrakciju).

Ovo što je gore prikazano je ekstraktor, koji izvlači otopinu tla (i ono što je u njoj).
Znači još jedan drugačiji pristup u analizi tla.
I onda se takav ekstrakt analizira.

Načelno je čak jednostavnija od prve metode, ali mora se raditi "in situ" - direktno na lokaciji. Nije moguće kasnije to raditi u laboratoriju. I to joj je najveće ograničenje.
Kod ove prve "suhe" metode, uzorak tla se može uzeti i poslati na analizu.

Kod ovih ekstraktora je važno napomenuti da se može regulirati i negativan tlak usisa, pa se onda dobivaju i različiti sastavi otopine; neki elementi su čvrsto vezani pa je potreban veći negativan tlak, dok su drugi "slobodniji" te je potreban manji usisni tlak.

Jedna i druga metoda su prihvatljve, imaju stanovita ograničenja, i ovisno o tome ovisi i njihova primjena.
8)

 

[Miladin]

Kako god ništa nije tako jednostavno, ali čini mi se da je to dosta dobra stvar, jer koliko sam ja razumio ekstraktor, pH mjerač i EC mjerač dođe nešto kao volan, kočnica i gas na autu, pa ako toga nemaš završavamo u šancu pa je i ovo naše đubrenje bez ova tri uređaja nešto kao naćoravo, a u stvari i jeste naćoravo. Naj lakše je đubriti ratarske kulture jer se tu uvijek đubri malo pa zato i nemamo probleme osim malo manjeg prinosa, dok se u plasteničkoj proizvodnji uvijek nastoji izvući maksimum a za maksimum treba dosta đubriva ali vrlo često ovo dosta zna biti i višak pa onda eto i problema. Naj jednostavniji primjer moguće greške kod đubrenja u sistemu KPK se lako može vidjeti ako neko ima tenziometar za vlagu zemljišta, i na njemu može da vidi kako se vlaga u zemljištu može poremetiti samo za dva dana jer se to meni dešavalo kada vlagomjer prebacim na drugu kulturu na dva tri dana. Tako je i sa đubrenjem ako nema kontrole stalno je ili višak ili manjak. Ja nemam ova tri pomenuta uređaja ali sam u namjeri u skoro vrijeme da ih nabavim dok malo čujem i ostala iskustva kod drugi proizvođača.

 

[PetullaRZ]

Počeli smo od analize preko instrumenata do popravka kiselosti. Sa čim možemo popravit kiselost zemlje sad će netko reći već je sve napisano to i ja znam ali u međuvremenu se desilo dosta promjena da je smanjen izbor sredstava za popravak pH. Počeo bi od gnojiva koje ima u sebi određen dio kalcija Fertdolomit koje je proizvodila Kutina e toga više nema ne proizvodi se više jedno manje. Agrovapno sada ide samo po narudžbi a i cjena mu se promjenila nisam siguran koliko se isplati i ostaje agrodol e to je prava stvar kad bi mi plaćali da ga bacim na njivu fino bi se zahvalio i nebi ga bacao ali ni njega više nema iako ima manje od 2% kalcija u sebi ostaje građevinsko vapno koje je malo nezgodno za razbacivanje ali ispada da je i jedino koje se može koristit.
Toliko što je meni poznato ako netko zna druga sredstva za popravak pH nek napiše ja neznam sa čim bi mogao popravit pH.

Izbaci kloridna mineralna gnojiva i koristi sulfatna, i umjesto dušičnih gnojiva(KAN i UREA) upotrebljavaj TropiCote(CalcijevNitrat) i ph će se postepeno popravljati. Dug proces ali koristan(bolji prinosi) i funkcionalan.

 

[Arian.staklenici]

Izbaci kloridna mineralna gnojiva i koristi sulfatna, i umjesto dušičnih gnojiva(KAN i UREA) upotrebljavaj TropiCote(CalcijevNitrat) i ph će se postepeno popravljati. Dug proces ali koristan(bolji prinosi) i funkcionalan.

Zašto sulfatna?

 

[denisv]

Izbaci kloridna mineralna gnojiva i koristi sulfatna, i umjesto dušičnih gnojiva(KAN i UREA) upotrebljavaj TropiCote(CalcijevNitrat) i ph će se postepeno popravljati. Dug proces ali koristan(bolji prinosi) i funkcionalan.

Vidim, Hydrocomplex Partner je sulfatno gnojivo. Nisam još radio sa njim. Kako se ponaša na Ph 5,5?

Koja je razlika između Yarinih TropiCote i Calcinit-a?
Kol'ko ja vidim calcinit je ista stvar samo što calcinit ide kroz sistem ( vodotopiv ) a TropiCote u osnovnoj gnojidbi.

 

[Arian.staklenici]

Vidim, Hydrocomplex Partner je sulfatno gnojivo. Nisam još radio sa njim. Kako se ponaša na Ph 5,5?

Koja je razlika između Yarinih TropiCote i Calcinit-a?
Kol'ko ja vidim calcinit je ista stvar samo što calcinit ide kroz sistem ( vodotopiv ) a TropiCote u osnovnoj gnojidbi.

Puno bolje od kloridnih, ali nedostatak sulfatnih što se sporije otapaju i snižavaju pH tla!

Calcinit je namjenjen za primjenu kroz sustav za navodnjavanje, a u tom rangu imaš i CN AGRIGRADE granulirani kalcijev-nitrat slično kao i Trropicote!

 

[bobostar]

ima jedna stvar koja se dogodi s hidratiziranim vapnom (pričam iz vlastitog iskustva) koja mi se jako zamjerila...naime, nakon što sam po preporuci agronomskog fakulteta inkorporirao 230 kg te stvari na površinu od 4600 kvadrata lijepo mi je na moje oči njiva potonula barem 5 cm u odnosu na okolno zemljište, te se je nakon prve jače kiše napravila takva pokorica da moja mrkva i peršin nisu imali nikakve šanse da izbiju kroz to...

Imaš li još uvijek negdje tu preporuku. Možeš javiti na PP koji je to zavod radio (nekoliko zavoda na Agronomskom fakultetu radi analize tla) jer je to doista veliki propust.
I ja osobno preporučam primjenu hidratiziranog vapna (Ca-hidroksid) ali radi se o vrlo reaktivnom materijalu (brzo stupa u reakciju u tlu), i naravno, da u većim količinama dolazi do zbijanja tla (zbog toga se i korsiti u građevinarstvu za pripemu maltera - koristi se kao vezivo).
Tako da za upotrebu u tlu treba biti vrlo oprezan.
S druge strane, mjeveni vapnenac/ili dolomit je Ca-karbonat, koji se sporije otapa i manje je reaktivan, te su sa njime ovakvi porblemi puno rijeđi.

 

[bobostar]

Ima jedno jednostavno riješenje za poravak pH zemljišta pogotovo kroz sistem KPK. Ja ću to malo objasniti a bobostar neka kaže koliko je to dobro. Ja sam to neki dan probao kod mene na dva mjesta u paprikama. Prije probe istrument je pokazao pH 4, zatim sam razmutio građevinskog kreča sa vodom i pustio da se kreč istaloži, sa tom vodom sam zalio kantom na ta dva mjesta papriku. Drugi dan sam ponovo izmjerio pH i on je bio pH 7. To znači da se na ovaj način veoma lako podiže pH zemljišta u sistemu KPK samo treba tačno odrediti koliko kreča treba na kojiko vode za određeno vovećanje pH. Ovo bi mogao bobostar malo da objasni koliko je to dobro da se radi direktno u proizvodnji zbog mogući šokova nagle promjene Ph.

U kemijskom smislu to funkcionira. Dodaje se alkalna otopina (u ovom slučaju vapno i voda) i dodatkom u tlo, mjenja se pH tla. Međutim, sa stanovišta biljke, to je izraziti stres, i teško da bi biljka preživila nekoliko takvih tretmana.
Tehnološki bi se to dalo izvesti, ali uz stalnu kontrolu (pH, EC, količina vlage u tlu i dr.) tako da je to teško isplativo.
U tom slučaju je dobra, stara, jednostavna kalcifikacija jedino tehnološki i ekonomski opravdano riješenje, pogotovo u proizvodnji povrća, gdje se praktički kalcificira samo površinski sloj tla (do 25-30 cm) koji se vrlo lako može izmješati.
Jednostavno, prije sadnje dobro pripremiti tlo i to će biti dovoljno dobro.

Inače, ovo sa dodavanjem različitih otopina funkcionira i na karbonatnim tlima. Tamo se je radilo sa dodavanjem sumporne kiseline (niže koncentracije; tamo pak nedostaje kiselosti).
Ali, isto tako, isti problemi. Za sada je to na razini strogo kontroliranih uvjeta, ali za širu praksu još uvjek neisplativo.

 

[Miladin]

@ Bobostar.
I ja sam mislio da ovo nije baš dobro direktno u korijen biljke ili eventualno kada bi se to dodavalo u manjim količinama možda onda nebi bilo stresa.

 

[Kićo]

Ove jeseni nema za kupit vapna za kalcizaciju i sta sad? Stroj za posipanje smo sami napravili a ovi u Siracu nemaju. Trebam 50 tona vapna ako znate gdje ima javite.

Doduse ima skuplje varijante koja mi ne odgovara.

 

[siki]

Ove jeseni nema za kupit vapna za kalcizaciju i sta sad? Stroj za posipanje smo sami napravili a ovi u Siracu nemaju. Trebam 50 tona vapna ako znate gdje ima javite.

Doduse ima skuplje varijante koja mi ne odgovara.

u brazdi vtc oko 1400 kn tona i pol morase naručit iz sirača.

 

[gec67]

Bobo mollim te dal bi bilo dobro miješani mulj od rezanja vapnenca i granita u tekučem stanju polit po vočnjaku?

 

[bobostar]

Bobo mollim te dal bi bilo dobro miješani mulj od rezanja vapnenca i granita u tekučem stanju polit po vočnjaku?

Mulj od rezanja granita možeš dodati koliko hočeš - granit je potpuno netopiv (točnije, otopiti će se za cca. 10.000 godina, ali mislim da od toga nećeš imati koristi).
Što se tiče mulja od rezanja vapnenca, druga je priča. Isto je što i mljeveni vapnenac.
E sada, koje količine?
Teško reći napamet, kreni od toga koliko je tlo uopće kiselo, pa bi onda mogli vidjeti ostalo.
:fball:

 

[gec67]

Mulj od rezanja granita možeš dodati koliko hočeš - granit je potpuno netopiv (točnije, otopiti će se za cca. 10.000 godina, ali mislim da od toga nećeš imati koristi).
Što se tiče mulja od rezanja vapnenca, druga je priča. Isto je što i mljeveni vapnenac.
E sada, koje količine?
Teško reći napamet, kreni od toga koliko je tlo uopće kiselo, pa bi onda mogli vidjeti ostalo.
:fball:

Ma palo mi napamet, inače to nam je nus proizvod (klesarija) neki imaju problema sa tim muljem pa bi ga rado poklonili da ga ko oče.Omjer bar kod mene je 2:1 u korist granita a inače tako sitne čestice da se nedaju recimo vezat sa cementom zato i mora se rasipavat,ako i bi posipavao po polju, u tekučem stanju .

 

[ludimilojko]

u brazdi vtc oko 1400 kn tona i pol morase naručit iz sirača.

Izvini, jel znaš možda dali se može kupiti manje od cijele palete od 1500 kg? Jel imaju oni toga na skladištu trenutno?
prosle godine je bilo nekog materijala na vreće se prodavalo, čini mi se agrodol?