Bademi u vukov.-srijemskoj

[WolfMan15]

Koliko se sječam, nama je pričao profesor na fakultetu, da se ne može zamisliti uzgoj badema u Slavoniji, ne zbog toga da ne bi uspjeli, nego zbog toga što je pre velika vlaga, zbog plodova koji nakupe previše vlage u sebi i onda prilikom skladištenja nastaju ogromni problemi. Vjerovatno se to da riješiti ako ima ko dobru tehnologiju za sušenje, al to su opet onda ulaganja. Ili ako se ide odmah u preradu ili prodaju. Tako da oprezno sa time, raspitati se prvo .

 

[ivanz]

ja sam razmišljao o bademima, al neznam kako bi uspjeli kod nas, kako kažeš.......sadnica u osijeku više u krašu nema, zvao sam prije par dana.........a jako rano cvjeta, kada su kod nas još uvijek minusi.......

jer dvoumio sam se između 2 vrste, al ću se ipak opredjeliti za onu drugu......iako ću još dobro razmisliti, da neuletim u nešto.........:drink:

 

[NEWHOLLAND]

U srijemskom dijelu vu-zupanije nebi trebalo biti takvih problema s vlagom. Pogotovo oko Iloka

 

[bobostar]

......iako ću još dobro razmisliti, da neuletim u nešto.........:drink:

Dobro razmisli.
Za ljuskasto voće, vrlo je važna tradicija, iako o tome gotovo nitko ne priča. O čemu se radi? Za manje nasade (do nekih 1 ha) kada dođu rod, potrebno je razmisliti kamo sa plodom. Ukoliko nema organizirane proizvodnje, većina ide na direktnu prodaju (kućni prag, tržnica i sl.), i tu je onda tradicija upotrebe plodova vrlo važna.
Kada govorimo o upotrebi badema u kulinarstvu, onda je to prvenstveno Dalmacija; lješnjak je Istra (kakve je kolače moja baka radila od lješnjaka, to nigdje nisam mogao više probati; a nikada nije radila kolače sa orasima ili bademima) i kontinent, svakako orah (i orehnjača). A sva ta priča nije bez razloga, jer su te vrste i klimatski tako nekako posložene.
Razmisli malo; jer na kraju taj badem trebaš nekome i prodati; a bakica koja radi dobre orehnjače, mislim da joj badem nije zanimljiv :s:

Naravno, kod organizirane proizvodnje, priča je sasvim drukčija (evo Orahovica ima najveću koncentraciju proizvodnje ljeske u EU), ali mislim da od organizirane proizvodnje badema u HRV još dugo neće biti ništa (iako je badem važan sastojak za Bajadere.

Nisam protiv badema u Srijemu (štoviše, zašto ne), ali po meni samo u nekoj maloj proizvodnji, 10-15-tak stabala za sebe i za malo podijeliti prijateljima.
angel):

 

[tatkodvd]

Koje bi se sorte mogle preporučiti za kontinentalni dio odnosno da kasno cvjetaju i otpornost na mrazeve?

 

[lojza]

bademi se trebaju uzgajati na nadmorskoj visini otprilike kao i vinova loza i onda se ne trebate bojati minusa u vrijeme cvatnje. Moj nasad badema je na 185 - 190 m n.m. i u ovih 4 godine nijednom nije bilo oštećenja cvijetova ili plodova od mraza. Čak ni u ekstremnoj pretprošloj zimi.
Čovjeku iz mog mjesta koji ima bademe 30-40 m niže su te ekstremne zime svi bademi u cvijetu izmrzli.
Kod nas ovdje u okolici Iloka nema vlage zraka koja bi mogla loše utjecati na bademe; zrak je ovdje veći dio godine umjereno suh ili sl. Ovo je Srijem, ne Slavonija, samo ljudi koji ovdje žive znaju specifičnosti naše klime
Sorte mogu biti Ferragnes, Rekord, Tuono, Aromatični ili sl. S Nonpareil-om ne znam, nemam ga kod sebe.
Tko voli nek izvoli, tko neće ne mora. Ja sam posadio 200 stabala badema kako bih sebi i drugima pokazao da li se mogu ili ne mogu u ovom kraju uzgajati bademe, pa evo zasad izgleda da se mogu komercijalno uspješno uzgajati. vidjeti ćemio i idućih godina. redovno ću vas izvještavati...

http://imagizer.imageshack.us/v2/800x600q90/845/q62v.jpg

http://imagizer.imageshack.us/v2/800x600q90/845/q62v.jpg

 

[Hana1]

nakon koliko godina bademi daju prve plodove i za koliko godina daju nekakav max prinos????

koliko se može dobiti po stablu, badema, u kilogramima????

kolika je cjena sadnice? našao sam po 40kn, MPC.....a 25kn VPC

da li je potrebno prskanje badema, zaštita od nekakvih bolesti......????

pozdrav, gdje ste našli bademe po toj cijeni? ja ne mogu naći ispod 150 ništa. Hvala puno

 

[ivanz]

u osijeku, firma karolina, od kraša....:icon_pidu:

 

[lojza]

Bademima se također nisu svidjele velike količine oborina ove vegetacije, pa su neki izgubili 99 % lišća (sorte "Fra giuglio Grande",), većina njih tj. sorta "Rekord Tetenji" oko 70 % a najbolje sorte su se pokazale "Feragnes" i "Aromatični" kod kojih je otpalo 30-40 % lišća.
2 put sam u 8.mj. folijarno prihranjivao dušikom i kalcijem, pa je vjerojatno i to malo usporilo opadanje lišća, ali mislim da sam zakasnio mjesec dana s prihranom!
Eto, za one kojima su bademi zanimljivi! Pozdrav svima...
Možda koju sliku kasnije postavim.

 

[fcinter2003]

prodaje li itko bademe u ljusci

 

[lojza]

Da malo rezimiram svoja dosadašnja iskustva s bademima u Srijemu:
- bademe redovito napada bolest Šupljikavost lista protiv koje bi se, po mome mišljenje i u mom ekološkom nasadu, moglo učinkovito boriti primjenom bakarnih sredstava (naravno u puno nižim koncentracijama) u 3 - 4 navrata u vegetaciji.
- ukoliko je proljeće "normalno" (što je na žalost rijetko) onda se bademi vrlo dobro oplode i odlično rode. 2016. i 2015.g. su bile loše i za bademe a i za ostalo voće jer su više temperature izmamile cvatnju badema; nakon toga je zahladilo i zakišilo i naravno od oplodnje cvijetova gotovo ništa
- što se tiče problema s prodajom tj. plasmanom badema - to nije uopće problem. Ove godine sam imao dosta dobar urod (nećemo brojeve spominjati!) ću sve prodati po maloprodajnoj cijeni a vjerujem kad bih imao i duplo više badema da bih isto sve prodao.
Molim kolege na forumu da manje pretpostavljaju u svojim postovima a da više poslušaju iskustva ljudi koji se nekom proizvodnjom bave. Hvala!

 

[vizy]

Ove jeseni sam nabavio 4 sadnice badema (Rekord i Aromatični) i posadio ih na vinogradarskom području (bivši vinograd) u Karlovačkoj županiji - okolica Ozlja.
Tamo imam breskve (većinom vinogradarske) koje dosta napada šupljikavost (uz Moniliju).
Mislio sam bademe prskati sa bakrom u fazi bubrenja pupova kao i breskve, a potom u cvatnji i kasnije prije najave kiše sa organskim fungicidima (Delan, Signum, kaptan...). U biti samo je Signum registriran za badem - link tj. za Taphrinu, Stigminu i Moniliju. Bakreni fungicidi imaju preporuku samo do faze mirovanja vegetacije...
Pitanje je da li ste tretirali bademe sa bakrenim fungicidom u vegetaciji ili samo pretpostavljate da bi to bilo dobro?
Znam da je bakar ekološki, no s druge strane čuo sam i za trovanje bakrom kod prskanja... A opet badem mi izgleda kao i breskva - ne bih ga htio spaliti odmah 1. godine po nabavci...

 

[lojza]

Po mome iskustvu u prvih 3 4 godine ne treba prskati bademe protiv bolesti jer su oni ispocetka vrlo snazni i ne napadaju ih bolesti.
Tako je ovdje u zapadnom srijemu ne znaci da ce tako biti i kod vas.
Vec sam koristio ove godine bakarna sredstva u vegetaciji (Modro ulje i Fitolabicuper) i nikakvih problema nije bilo s fitotoksicnosti.
Koncentracija je bila otprilike 5 6 puta niza od one pri proljetnom prskanju bakrom.
I ja jos uvijek eksperimentiram s ovim jer u literaturi nitko ne govori o upotrebi bakra u vegetaciji.

 

[Hele]

Fitolabicuper ti nije fungicid već gnojivo koje sadrži bakar koji biljka apsorbira pa se kao sama bori protiv bolesti. Kako se modro ulje ponaša preko ljeta ne bih htio znat, zbog ulja, bojim se da bi bilo puno spaljenog lišća. Špricao si uljem preko ljeta i sve je bilo ok?
Ja inače u raznim kulturama koristim bakar tijekom vegetacije ( Nordox, CuprablauZ...) jer sam isto ekološka proizvodnja. Smanjim koncentraciju 10 puta i nema problema. Inače idem kalij-bikarbonatom ( mora se rano špricat dok nema sunca jer spali lišće), svježim mlijekom ( ili skuta, bioaktiv...) a kada vidim probleme onda bakrom u tim smanjenim koncentracijama.

Fitomil, Fitolabicuper, Myco Syn, Equisetum... sve je to sveta vodica. Sa tim kombinacijama bi trebalo kupat voćke barem svakih 8 dana ako nema kiše, poslije svake kiše i kraće od 8 dana ako je velika vlaga ili rosa. Možda ne kod lijeske, oraha, ne znam kako badem ali kod ostalih voćnih kultura je tako.

 

[lojza]

Da, znam da je Fitolabicuper gnojivo po definiciji ali ipak suzbija bolest pa je onda i fungicid, zar ne!? Osim toga navodno je bakar u tom sredstvu sistemik, dakle biljka/voćka ga upija i drži u svojim organima (lišću i sl.) pa je uvijek na raspolaganju u borbi protiv bolesti.
Prošle godine sam imao s njim samo 2 primjene početkom 5.mjeseca ali ove godine ću ići 3 - 4 puta u vegetaciji pa ćemo vidjeti da li će se bademi dobro obraniti od šupljikavosti.
Ova druga sredstva koje Helle spominje nisam dosad koristio.
Nije stvarno bilo nikakvih problema na lišću badema nakon prskanja s modrim uljem.

 

[Knez]

Pozdrav!
Molio bi ako netko ima za prodati 2, 3 jednogodišnje grančice, plemke ( 20,30 cm duge i oko 6-8 mm u promjeru) badema Feraduel za cijepljenje.

 

[vizy]

Karolina rasadnik u Osjeku ima sadnice te sorte Ferraduel za prodati, pa se može pitati i za plemke.

 

[Knez]

Jučer sam bio kupit sadnicu pa sam planirao narezat u plemke jer to je za jednog kolegu iz druge države međutim u Karolini su sve sadnice badema prodali još početkom 12 mj.

 

[Zagi007]

Pozzz...posadio sam 350 sadnica badema sorti fra giulio grande...feragnez...i tuono...razmak između redova je 5.5m.....a između vocaka u redu 4 metra...zanima me je li dovoljno prikratiti sadnice na 100cm visine...hvala....

 

[lojza]

To bi bilo u redu za pocetak. Ja sam uvijek mazao rane od rezidbe, pogotovo ako su vece, vocarskim voskom.
U rezidbama iducih godina ostavljas grane koje su pravilno rasporedjene u prostoru i koje stvaraju suplju krosnju (slicno kao kod bresaka, sljiva ili kajsija).