Bla bla svaštara

[Kontam]

treba sve,lova odma. i radi cijelu godinu,kad prođe određena kultura ide na drugu itd. recimo lani se je desilo da je meni uzimao krastavac u 10 mj iako mu i nije baš trebao više jer je došlo grožđe pa se prebacio na to ali dogovor je takav bio i morao je uzeti,mislim morao,nije ali bio je fer i pošten i uzeo je sve. uglavnom fer i pošten kupac,za njega radim sada sve,i stalno pita gdje ima ovoga,gdje ima onoga,treba mu robe a nema je,a i većina ima svojeg nekog kupca pa se teško probiti,znaš kako to ide,kod njega je dobro što se možeš dogovoriti svakako i naravno KEŠ. uglavnom čujemo se oko toga.

Ne treba keš, jel može on i na račun?

 

[siki]

A joj Siki :-( A kad ti čovjek hoće poslati ljudski savjet na pp ti ih ne primaš. Ali nije to u redu...

Tko to kaže sve savjete poslušam ili pročitam pokušaj e-mailom.

 

[plevak]

Queen 250 sjemenki Nemo-Tami 100 sjemenki Nemo-Neta 250 sjemenki ako ti odgovara pošalji adresu na koju da ti pošaljem sjeme.

Predrag Levak
Štefanec, Zrinskih 63
40000 Čakovec


pozdrav Siki

PS. Zašto ne aktiviraš PP

 

[bobostar]

Ja je prodajem 2-3 kn komad, sumnjam da neće biti kvaligtetna i teška Meni je to nusproizvod od odbrane korova Nego da te pitam pošto si profesionalac u gnojidbi, da li je ovo crno na gornjoj etaži nedostatak nekog elementa?

Ovo je kao tarot na TV-u.
Ček' samo da uzmem visak pa da vidim što kaže...
A visak kaže: U prvoj kući križaju se Mjesec i Jupiter pa je to onda sigurno....

Šala mala, ali ovako na sliku samo puknuti dijagnozu nije puno različito od priče sa viskom.
Trebalo bi ipak malo više podataka za pravu dijagnozu (kada je to slikano, da li se javlja samo sporadično ili na cijelom nasadu paprike, kakvo je tlo, kakva je bila gnojidba (osnovna, prihrana), kako je rađena zaštita, jeli bilo vremenskih neprilika 1-5-10-15 dana prije; obilna kiša, niska temperatura, koja je sorta/hibrid...) i tek onda ide prava dijagnoza.

Ovako na prvu loptu slažem se sa Plevak-om, da je to vjerovatno posljedica pojave niske temperature (paprika je izuzetno termofilna, pa je i manje temperaturne oscilacije značajno smetaju), međutim ta niska temperatura dijeluje na metabolizam FOSFORA i dolazi do pojava navedenih tamno crvenih-smeđih-crni mrlja/traka po plodovima.
Međutim, ne mora biti isključivo samo ekstremno niska temperatura. Dovoljno je da je par dana prije bilo obilnih oborina (a prema slici radi se o nekakvim praškastim ilovačama) te da je u tlu došlo do pojave zastoja vode (još jedan od velikih problema u metabolizmu fosfora).
Osim vode, problem može izazvati i nepravilna gnojidba kalcijem (upotreba većih količina kalcij-nitrata).
I na kraju, slaba rasploživost fosfora u tlu (neprikladna gnojidba).
Kako to riješti?
Ovako interventno, trebalo je (ovo su slike iz prošle godine) intervenirati folijarnom gnojidbom fosofrom (ne može se otopiti superfosfat u vodi i to onda primjeniti) posebno formuliranim gnojivima na bazi fosfora. Koji to preparat?
Sada će ići malo reklame (iako me ne plaćaju za to), radi se o Hydrophosu. Ima još nekih posebno formuliranih gnojiva na bazi fosfora. Primjena vodotopivog gnojiva koje sadrži puno fosfora može malo pomoći, ali ne previše.
Imao sam informaciju da može pomoći i primjena Drina (to nisam osobno provjerio, pa ne dajem nikakvu garanciju, samo prenosim informaciju).
I kurativno nema više.
Preventivno.
Svakako u vrijeme pripreme tla za sadnju paprike dodati posebno formulirana gnojiva sa fosforom (Umostart Zn; opet reklama; sad ću im poslati račun, dosta mi je!!!!), jer zbog klimatskih karakteristika kontinetalnog dijela Hrvatske moguće je očekivati ovakve probleme u uzgoju paprike (tremofilna kultura).
Temeljna gnojidba superfosfatom u pripremi tla, može pomoći, ali u pojavi ekstremnih uvjeta neće biti od velike pomoći.
Znači čim meteorolozi najave oborine i zahlađenje, Hydrophos (3-5 lit./ha u min. 250-300 lit vode) i pravac paprika.
Jer najveći problem je u trženju takve paprike. Iako organoleptički nije degradirana, vizualno ne izgleda lijepo i teško je takvu papriku prodati.

Ali "visak" kaže da je ima još problema; na slici lijevo je neka kržljava paprika; slučajnost ili učestala pojava ?

p.s. Točna dijagnoza, tek nakon detaljnijih podataka.
p.s.s. Neka moderator ovo prebaci u papriku, šteta da je to ovdje u svaštari.

 

[Kontam]

Hvala Bobostar. Mislim da si preko 90% u pravu. Ono lijevo je zakon, samo kad nije u sezoni leda Na takvim izbojima se digne odlična tonaža

@siki budem poslao mail, ali eto i Plevak ti piše da ti ne rade PP.

 

[soony-69]

Šta je s onim Rusom?

 

[dane001]

evo malo dobrih i loših susjeda,imamo ih mi kao ljudi,imaju ih i biljke8)

Krastavci će dobro rasti uz mahune, grašak, poriluk, komorač, kupus, kukuruz, salatu, celer i luk. Ako uz krastavce uzgajate bosiljak, plodovi će biti kvalitetniji, dok kopar u blizini krastavaca poboljšava njihov okus. Krastavci ne podnose blizinu krumpira, rajčice i rotkvice.
Cikla dobro uspijeva uz krastavce, kupus, češnjak, luk i salatu. Kopar, kim i korijander popravljaju okus cikle. Cikla ne podnosi blizinu krumpira, mrkve, poriluka i špinata.
Rajčica dobro napreduje uz mahune, kupus, češnjak, poriluk, rotkvice, rotkve, celer i špinat. Ne odgovara joj blizina graška, komorača, krastavaca i krumpira.
Mrkvapodnosi blizinu mahuna, graška, blitve, rotkvice i rotkve. Kopar poboljšava okus mrkve, a luk tjera štetnike koji napadaju mrkvu.
Mahune će dobro rasti uz krastavce, kupus, mrkvu, rotkvice, rotkve, ciklu, salatu, celer, rajčice i kupus. Ne podnose blizinu češnjaka, luka, graška i komorača.
Celer bolje raste uz korabicu, mahune i rajčicu. Slabije uspijeva uz krumpir, kukuruz i salatu.
Rotkvice od susjeda dobro podnose mahune, grašak, kupus, blitvu, mrkvu, peršin, špinat i rajčice. Mrkva daje bolji okus rotkvicama. Ne podnose krastavce i luk.
Kupus u svojoj blizini podnosi mahune, grašak, krastavce, blitvu, mrkvu, poriluk, rotkvice i rotkvu. Celer i rajčica dobro utječu na rast kupusa jer sprječavaju napad štetnika. Kupus ne podnosi gorušicu i luk.
Grašak se slaže s komoračem, krastavcima, mrkvom, korabicom, salatom, kukuruzom, rotkvicama, rotkvom i tikvicama. Kopar će popraviti okus graška. Grašak ne podnosi blizinu poriluka, luka, krumpira i rajčica.
Poriluk dobro uspijeva uz endiviju, kupus, celer, rajčicu i luk. Ne podnosi mahune, grašak i ciklu.
Tikvice dobro podnose kukuruz, mahune, luk i bosiljak.

 

[JOHABI]

Arnova!

Eto ti ga a ja baš misli da nekog kokneš pa makar to bilo i prase. Ljetos sam pročitao da su Bosanci napravili novu sortu krumpira i nisam se više mogao sjetiti gdje sam to pročitao do danas. Radi se o vrlo ranom krumpiru koji ima prinos za 30% veći nego Adora i Jerla krumpir je pod nazivom ARNOVA i CARRERA pa bi te molio pošto često ideš preko da se malo raspitaš o tom krumpiru možda i tebi bude koristilo.
Pozdrav.

E,moj siki! Bosanci da naprave nove sorte ?Svašta.Pa ne mogu se sa sjemenarstvom nositi ni u Hrvatskoj izuzev nešto malo st. sušica. Arnovu sam sadio točno prije 3 god. da ne tražim po literaturi sad mislim ili je nizozemska ili njemačka sorta(ako te zanima potrudit ću se)Arnova ti je Žuta izvana i žuta iznutra, krupni gomolji,podnosi sušna razdoblja i prinos 30% veći od jerle , adore. Srednje rana je sorta, jedne godine(kišno razdoblje) neukusna za jelo, a u sušnom razdoblju vrlo ukusna. Ako te još što zanima, u vezi krompira slobodno pitaj.
POZDRAV!

STOJIM TI NA PUTU, ZAŠTO, PITAŠ ?

 

[siki]

O krumpiru me sve zanima ove sorte sam našao u Green Garden-u i nije mi važno čija je važno je da je dobra sorta ako si sadio onda ti najbolje znaš kakva je zato sam i zamolio da se asestik raspita malo o njima, ako si sadio Aranovu onda si sadio i adoru pa mi reci razlike sve koje znaš a ako ti je poznata Vineta usporedi i nju zato što ja sadim Vinetu i Marabelu.
Pozdrav.

 

[JOHABI]

Napisao sam ti da je arnova srednje rana sorta bla,bla,bla, dok je adora vrlo rana sorta, krupniji gomolji, žutu izvana, žuti iznutra,dobro podnosi navodnavanje , prinosi standardni, zbog kraće vegetacije manje zaštite,standardno ukusan.Marabel srednje kasnija sorta jako ukusan za jelo sve drugo standardnve sorte su lijepog izgleda iza pranje, dok vineta nije za pranje, ali je ukusna i može se sadit 2godine uz pravilnu zaštitu(najviše ju otkupljuje agrofruktus), srdnje je rana ,ajd ŽURI MI SE BOK!

 

[bobostar]

evo malo dobrih i loših susjeda,imamo ih mi kao ljudi,imaju ih i biljke8)

Krastavci će dobro rasti uz mahune, grašak, poriluk, komorač, kupus, kukuruz, salatu, celer i luk. Ako uz krastavce uzgajate bosiljak, plodovi će biti kvalitetniji, dok kopar u blizini krastavaca poboljšava njihov okus. Krastavci ne podnose blizinu krumpira, rajčice i rotkvice.
Cikla dobro uspijeva uz krastavce, kupus, češnjak, luk i salatu. Kopar, kim i korijander popravljaju okus cikle. Cikla ne podnosi blizinu krumpira, mrkve, poriluka i špinata.
Rajčica dobro napreduje uz mahune, kupus, češnjak, poriluk, rotkvice, rotkve, celer i špinat. Ne odgovara joj blizina graška, komorača, krastavaca i krumpira.
Mrkvapodnosi blizinu mahuna, graška, blitve, rotkvice i rotkve. Kopar poboljšava okus mrkve, a luk tjera štetnike koji napadaju mrkvu.
Mahune će dobro rasti uz krastavce, kupus, mrkvu, rotkvice, rotkve, ciklu, salatu, celer, rajčice i kupus. Ne podnose blizinu češnjaka, luka, graška i komorača.
Celer bolje raste uz korabicu, mahune i rajčicu. Slabije uspijeva uz krumpir, kukuruz i salatu.
Rotkvice od susjeda dobro podnose mahune, grašak, kupus, blitvu, mrkvu, peršin, špinat i rajčice. Mrkva daje bolji okus rotkvicama. Ne podnose krastavce i luk.
Kupus u svojoj blizini podnosi mahune, grašak, krastavce, blitvu, mrkvu, poriluk, rotkvice i rotkvu. Celer i rajčica dobro utječu na rast kupusa jer sprječavaju napad štetnika. Kupus ne podnosi gorušicu i luk.
Grašak se slaže s komoračem, krastavcima, mrkvom, korabicom, salatom, kukuruzom, rotkvicama, rotkvom i tikvicama. Kopar će popraviti okus graška. Grašak ne podnosi blizinu poriluka, luka, krumpira i rajčica.
Poriluk dobro uspijeva uz endiviju, kupus, celer, rajčicu i luk. Ne podnosi mahune, grašak i ciklu.
Tikvice dobro podnose kukuruz, mahune, luk i bosiljak.

U jeb.te; kaj je ovo EU zajednica; čehi su dobri sa mađarima, mađari su loši sa estoncima, estonci su dobi sa čehima, svi su loši sa grcima.... ha, ha...

 

[dane001]

U jeb.te; kaj je ovo EU zajednica; čehi su dobri sa mađarima, mađari su loši sa estoncima, estonci su dobi sa čehima, svi su loši sa grcima.... ha, ha...

haha da,dok ne dođemo mi,e onda će biti svega,a kad uđu bosanici bit će svako sa svakim:gitarist:

 

[cabage]

Kad dođu bosanci, njemačka odmah traži izlazak iz unije...

 

[siki]

JOHABI pošto si prešao na temu krumpir pretpostavljam da si pročitao poruku pa molim te reci mi šta kažeš na moju ideju kako doći do pouzganih informacija a da ne čitaš razgovore bakica sa tržnice.

 

[JOHABI]

JOHABI pošto si prešao na temu krumpir pretpostavljam da si pročitao poruku pa molim te reci mi šta kažeš na moju ideju kako doći do pouzganih informacija a da ne čitaš razgovore bakica sa tržnice.

Evo odgovorit ću ti i na to. Neki dan mi je pričao čovjek iz ZG, da veli u bosni ima neka debela knjiga( literatura ) u kojoj imaš napisano ama baš sve informacije o proizvodnji . Imam njegov mob. pa ako te zanima, mogu ga pitat gdje u bosni . Okani se bakica jer zatupljuju mozak(naučno dokazano).

Pozdrav!

STOJIM TI NA PUTU; ZAŠTO; PITAŠ ?

 

[dane001]

evo nešto zanimljivo
http://dnevnik.hr/vijesti/bolja_hrvatska/zbog-stjepana-seljaci-robu-prodaju-preko-interneta.html

 

[cabage]

Ma daj, lik mi ide na jetra. Ništa drugo nego muktarenje i vrcanje love na tuđi račun.

 

[dane001]

Ma daj, lik mi ide na jetra. Ništa drugo nego muktarenje i vrcanje love na tuđi račun.

ma čitao sam ja to i prije,čak dobio i ponudu na kućnu adresu ali nisam ništa plaćao,reko da vidim kako će to ići pa onda. a čuj,ideja je zanimljiva. vidjet ćemo.

 

[cabage]

Burza robe može i mora imati internet ponudu, no ovo je smiješno. Ja bih kao mogući kupac te robe, na ovo gledao sa stajališta sad te ima sad te nema. Bez same planske proizvodnje i točne slike proizvodnje ne može se napraviti ni ozbiljna ponuda a kamoli burza robe. Najbolje bi na tu burzu bilo uključiti i ribare pa da se upotpuni ponuda:rolfer:
Ne bih se čudio ni da je liku netko namjestio da razjedini proizvodnju. Ponudi ovdje, ponudi ondje, malo tamo i onda kupim jeftinije jer izgleda da baš nisi odlučan oko toga biti ozbiljan proizvođač.
Da se napravi burza robe, a to u hrvatskoj neće biti nikad, ja bih bio među prvima koji bi plasirali robu na taj način.

 

[bobostar]

Ma daj, lik mi ide na jetra. Ništa drugo nego muktarenje i vrcanje love na tuđi račun.

Ovo je objavljeno na: http://www.poduzetnistvo.org/news/burza-voca-i-povrca-pomaze-hrvatskim-poljoprivrednicima

Burza voća i povrća je internetska burza za proizvođače i velike kupce poljoprivrednih proizvoda poput Getroa, Kauflanda i Mercatora. Najčešći problem proizvođača voća i povrća, posebice malih, je plasiranje proizvoda. Burza voća i povrća želi pomoći onima kojima marketing ne leži i koji se najčešće njime ne žele ni baviti. Burzu voća i povrća osnovao je Stjepan Dumančić, autor zanimljivih projekata EduSex te iBaba. Dumančić se već nekoliko godina bavi proizvodnjom jabuka, koje je promovirao putem izvrsnog videa Volim Jabuke. Dok se na Plodovima zemlje poljoprivrednici žale na prodaju, hoće li im Burza voća i povrća pomoći?

Iako bi bilo najbolje kada bi se svi proizvođači bavili promocijom svojim proizvodima i izravno ih prodavali, to se nikad neće dogoditi. Iako postoje svijetli primjeri marketinga i brendiranja među mladim proizvođačima, Burza voća i povrća ima veliko potencijalno tržište osoba koje trebaju pomoć. Proizvođači i kupci unutar servisa vide ponude te potražnju za raznim poljoprivrednim proizvodima uz cijene. Dostupne informacije o potražnji poslužit će proizvođačima i za planiranje sezone, dok će kupci imati pristup proizvodima poljoprivrednika do kojih inače ne bi došli. Kaufland, Mercator, Agrofructus i Getro neki su od kupaca koji su se već uključili u Burzu voća i povrća. Korisnici mogu primati obavijesti o upitima i ponudama putem SMS-a, čime se olakšava pristup i onima koji nisu puno na Internetu. Ukoliko uopće ne žele koristiti web stranicu, korisnici mogu Burzu voća i povrća nazvati radnim danom od 10 do 16 sati i ostaviti ponudu, potražnju ili pitati što se događa na burzi.

Poljoprivreda… na Internetu?
Mnogi će se na ideju internetske burze voća i povrća grohotom nasmijati, tvrdeći kako ciljana publika jednostavno nije na Internetu. Društvene mreže, kontekstualno oglašavanje i druge metode internetskog marketinga i poslovanje najvjerojatnije ne odgovaraju poljoprivrednicima. To nisu jedine metode. Kako bi poljoprivrednici ili bilo tko drugi koristio Internet u poslovanju, trebaju primjerene alate i metode, kao što navodi i Dumančić poznavajući svoje kolege: "Jako puno ljudi se u početku čudilo pojmu poljoprivreda na Internetu. Uopće ne vidim problem u tome. Zašto bi običan poljoprivrednik koristio Internet? YouTube? Facebook? MSN? Nema razloga. Dajte mu razlog da koristi Internet, koristit će ga. Burza je razlog zašto je jedan od članova kupio računalo kako bi se mogao njome koristiti. Osim toga, pošto je to ipak bio među prvim članovima, često se čujemo telefonom te pomažemo oko korištenja računala u svakodnevnim stvarima."

Kako prodati 100 tona jabuka
Upravo je nedostatak informacija i znanja najveći problem hrvatske poljoprivrede. Nejednake otkupne cijene samo su jedan od problema koji doživljavaju proizvođači, a koje je kao proizvođač jabuka Dumančić iskusio: "Prije nego što je bilo konkretne platforme, razgovarao sam sa jako puno ljudi o Burzi, koji su bili opčinjeni samom idejom. To mi je dalo motivaciju za daljnji rad. Odlazio sam na sastanke sa raznim firmama i ljudima koji su odmah ušli u Burzu voća i povrća. Najveću potporu sam dobio od članova klastera “Slavonska Jabuka” iz Osijeka, čiji sam član. Njima se moram zahvaliti jer radi njih je sve i krenulo."

Burza voća i povrća kao internetski servis
Klasičan poslovni model burze bio bi posrednički uz naplatu postotka pri prodaji i kupnji. Dumančić nam je pojasnio zašto su se ipak odlučili za godišnju naplatu pristupa: "Poslovni model je u početku bio nezgodan za odrediti… Naime, nikako nismo uspjeli raditi kao posrednik za klijente uz proviziju. U tom modelu, klijenti ne znaju jedan za drugoga, te bi mi trebali garantirati svaku prodaju, što je vrlo nezgodno. Primjerice: Imate klijenta koji želi kupiti 100 tona kruške, određene sorte, 1. klase. Druga strana to ima i nudi. Po modelu posredništva, kupac bi trebao uplatiti proviziju nama kako bi dobio informacije od proizvođača. Uplati proviziju, dobije informacije, ode kod proizvođača, te na kraju robe nema 100 tona, već 97 tona i nije sve u 1. klasi. Što se događa? Problem. Naime, da bi garantirali proizvode u takvim stvarima, trebali bi imati hladnjaču, skladište i poprilično veliki kapital kako bi osigurali kupca od možebitnih problema. Ovdje već govorimo o burzi roba koja kod nas još uvijek ne postoji radi raznih zakona koji ulaze u koliziju s radom burze roba."

Na Internetu su svi jednaki
Za razliku od mnogih isključivo internetskih servisa, Burza voća i povrća zna što treba njihovim korisnicima. Poljoprivrednici ne žele samo surfati, već prodati svoje proizvode. Kupci pak žele brzo doći do robe. Komunikacijom putem Burze voća i povrća svi proizvođači dobivaju jednaku šansu za pristup velikim kupcima. S obzirom da su mladi poljoprivrednici informatički pismeni i obrazovani, Burza voća i povrća krenula je u pravi trenutak. Dumančić trenutno traži strateške partnere za projekt pa ako vam je zanimljiv – javite mu se (http://www.bvp.hr/Kontakt).