outlanderzg
Član
- Tu od
- 1 Sij 2011
- Poruka
- 401
Niti ja, ali do sad sam podijelio par pluseva, makar se to ne vidi
, kao ni minusi koje ja dobijem 
-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Bla bla svaštara
- Temu pokrenuo asestic
- Datum prvog posta
Niti ja, ali do sad sam podijelio par pluseva, makar se to ne vidi
, kao ni minusi koje ja dobijem outlanderzg
Član
- Tu od
- 1 Sij 2011
- Poruka
- 401
Do sad imo 10 bodova sad imam 19 :scratch. Ali nikakve obavjesti nisam dobio. Hvala za reputaciju
artyman:Sori kontam neda mi da ti dam reputaciju
"You must spread some Reputation around before giving it to Kontam again" valjda zato kaj sam ti prije ove dao + za one topove
dotty
Član
- Tu od
- 1 Stu 2010
- Poruka
- 96
Nemrem kockati za vrijeme radnog vremena
Žalim Kontam, Dane i ja smo već odigrali ...
dotty
Član
- Tu od
- 1 Stu 2010
- Poruka
- 96
Ja sam mislio da mi jedu presad kukci (vjerojatno skakavci), da bi na kraju ispalo da su puževi golači. Nije ih bilo puno, ali i jedan ovaj puž (čak i ovi bijeli tek izleženi) može napraviti veliku štetu , posebno dok je povrće u kotiledonima. Gadovi se tokom dana skrivaju ispod kontejnera, a naveče izlaze i svaki može obrstiti više od desetak presadnica, a svakim danom je sve veći i veći. Ja bi na tvom mjestu pokrio sve mogućnosti. Faciron i ljepilo za miševe, pitroid alfa za kukce ,iako mi se čini da je prerano za njih, ali ako griješ moguće da ih je toplina potaknula na razvoj. I pužomora za puževe, slična stvar kao i s kukcima, čini se prerano, ali nikad ne znaš. Meni miševi nikad nisu radili štete, a znam da je plastenik pun podzemnih hodnika.
Kaj je to "kotiledon" ?
outlanderzg
Član
- Tu od
- 1 Sij 2011
- Poruka
- 401
http://www.agr.hr/cro/nastava/bs/moduli/doc/ag1074_kotiledoni.pdf
Najjednostavnije je reći da su to prvi listovi koji je pojavljuju kad biljka iznikne.
Hehe moj stoti post
Posljednje uređivanje:
svaka čast jedan od rijetkih koji hoće a još važnije da zna pomoć zato ti dajem peticu.
outlanderzg
Član
- Tu od
- 1 Sij 2011
- Poruka
- 401
Hvala, samo da ne velim nekaj krivo :axe:
dane001
Aktivni član
- Tu od
- 7 Svi 2009
- Poruka
- 2,262
i ja sad imam 19 bodova a imao sam 10,piše mi da sam dobio bodove tri puta,dva puta na paprika i jednom bla bla svaštara,vidim za koji post,za kukuruz šećerac npr. ali nevidim tko je dao bodove. i nisam nikakvu obavijest dobio.
Ja vam pokušao ponovo dati ali neda mi, kaže da dam nekom drugo prvo
Zahvaljujem na bodovima ali moraš znati da kad jednom daš nekom bodove tom istom više ne možeš dati pokušaj na drugoj temi.
Posljednje uređivanje:
Jaro ako imaš volje trebam jednu uslugu od tebe koja nije hitna za rješavanje.
asestic
Član
- Tu od
- 12 Sij 2010
- Poruka
- 601
reci što treba pa ćemo probati riješiti ali molim bez ubistva .... ha ha ha može i u pp
Eto ti ga a ja baš misli da nekog kokneš pa makar to bilo i prase. Ljetos sam pročitao da su Bosanci napravili novu sortu krumpira i nisam se više mogao sjetiti gdje sam to pročitao do danas. Radi se o vrlo ranom krumpiru koji ima prinos za 30% veći nego Adora i Jerla krumpir je pod nazivom ARNOVA i CARRERA pa bi te molio pošto često ideš preko da se malo raspitaš o tom krumpiru možda i tebi bude koristilo.
Pozdrav.
Posljednje uređivanje:
asestic
Član
- Tu od
- 12 Sij 2010
- Poruka
- 601
Uspjeh poljoprivrede do nedavno se mjerio količinom proizvoda i forsirala se masovna
proizvodnja. Danas se na svjetskom tržištu, posebice EU-a nalazi previše proizvoda koji
nemaju kupca. U EU je svaka država-članica obvezna otkupiti osnovne poljoprivredne
proizvode po zagarantiranim cijenama. To dovodi do velikih izdataka i gomilanja zaliha
proizvoda. Kako je skladištenje vrlo skupo,često se hrana doslovce baca (primjer
belgijskih rajčica). Danas se u EU proizvodi oko 25 % viška poljoprivrednih proizvoda,
a oko 20 % se baca. To dovodi do snižavanja cijena i potrebe da se razlika u cijenama
nadoknadi (subvencije). Isti problem pokušava se riješiti uvođenjem kvota, odnosno
ograničenja proizvodnje određenih poljoprivrednih proizvoda. Od 1984. godine se u
zemljama EU svakom proizvođaču propisuju površine za pšenicu, krumpir, šećernu
repu itd. Ograničava se i broj goveda, kao i proizvodnja mlijeka. Sustav kvota se strogo
kontrolira na državnoj razini, gdje postoje posebne burze na kojima se kvote mogu
kupiti od proizvođača koji se nekom proizvodnjom prestao baviti, dakako uz visoku
cijenu. Kontrola poštivanja kvota obavlja se vrlo sofisticirano. Lokalni poljoprivredni
inspektori dobivaju satelitske snimke ili avionsku kartu snimljenu infra-crvenim
aparatom, te imaju uvid u proizvodnju svakog gospodarstva.
EU ima također i zakon o neproizvodnji, kojim se proizvođaču plaća prestanak
proizvodnje, obično na rok od 5 godina. Te površine mogu ostati neobrađene ili se
zasađuju grmljem i drvećem.
a) Financijski rezultati konvencionalne poljoprivrede
Zbog niskih cijena poljoprivrednih proizvoda (prema industrijskim), te sve manjeg
udjela u toj cijeni, proizvođači imaju sve više financijskih problema. Najveći dio cijene
odlazi trgovcima i prehrambenoj industriji (oko 60%). Istovremeno, agrokemikalijama
raste cijena, te se dobit proizvođača sve više smanjuje. U zemljama EU opstaju samo
velika gospodarstva, dok se broj malih drastično smanjuje.
proizvodnja. Danas se na svjetskom tržištu, posebice EU-a nalazi previše proizvoda koji
nemaju kupca. U EU je svaka država-članica obvezna otkupiti osnovne poljoprivredne
proizvode po zagarantiranim cijenama. To dovodi do velikih izdataka i gomilanja zaliha
proizvoda. Kako je skladištenje vrlo skupo,često se hrana doslovce baca (primjer
belgijskih rajčica). Danas se u EU proizvodi oko 25 % viška poljoprivrednih proizvoda,
a oko 20 % se baca. To dovodi do snižavanja cijena i potrebe da se razlika u cijenama
nadoknadi (subvencije). Isti problem pokušava se riješiti uvođenjem kvota, odnosno
ograničenja proizvodnje određenih poljoprivrednih proizvoda. Od 1984. godine se u
zemljama EU svakom proizvođaču propisuju površine za pšenicu, krumpir, šećernu
repu itd. Ograničava se i broj goveda, kao i proizvodnja mlijeka. Sustav kvota se strogo
kontrolira na državnoj razini, gdje postoje posebne burze na kojima se kvote mogu
kupiti od proizvođača koji se nekom proizvodnjom prestao baviti, dakako uz visoku
cijenu. Kontrola poštivanja kvota obavlja se vrlo sofisticirano. Lokalni poljoprivredni
inspektori dobivaju satelitske snimke ili avionsku kartu snimljenu infra-crvenim
aparatom, te imaju uvid u proizvodnju svakog gospodarstva.
EU ima također i zakon o neproizvodnji, kojim se proizvođaču plaća prestanak
proizvodnje, obično na rok od 5 godina. Te površine mogu ostati neobrađene ili se
zasađuju grmljem i drvećem.
a) Financijski rezultati konvencionalne poljoprivrede
Zbog niskih cijena poljoprivrednih proizvoda (prema industrijskim), te sve manjeg
udjela u toj cijeni, proizvođači imaju sve više financijskih problema. Najveći dio cijene
odlazi trgovcima i prehrambenoj industriji (oko 60%). Istovremeno, agrokemikalijama
raste cijena, te se dobit proizvođača sve više smanjuje. U zemljama EU opstaju samo
velika gospodarstva, dok se broj malih drastično smanjuje.
Ja sam imao problema sa miševima i jednostavno ih riješio posipao sam ono žito što djele oni što rade dezinsekciju i deratizaciju i mišići fino pokrepali ali moraš stavit tako da nemože proć pored toga već da se mora zaustavit i papat a što se tiče puške ništa i nikoga na svjetu ne mrzim osim oružja njega nemogu smislit.
