Breskva

[gec67]

Ja čopam u četvrtak s 30 ljudi 3 ha alaaa, pa sad Vi vidite trošak!!!!!

ode 2 t bresaka alaa :madmana: a još če i pobacat tona i tona :x

 

[RoyalMajestic]

Ma ima sada tih ...grinova na izvoz. A tek nebuloze koje pišu na stranicama...

U zadnje vrijeme dosta se diže voćnjaka( čitaj breskvika ) koje prati čitava infrastruktura, počevši od mreža za tuču ,preko sustava za navodnjavanje.
Imati sustav za navodnjavanje a ne primjenjivati fertirigaciju prava je šteta, ali pravog programa za fertirigaciju breskve dosad nisam vidio u Hrvatskoj ili griješim???
Svi su se bazirali uglavnom na jabuku i apsolvirali su je do krajnjih granica.
Što je sa Breskvom-Nektarinom???
Znaju se samo ovlaš informacije i to ili preko autora Medina ili preko nekih drugih autora koji su samo teoretičari.
Do dan danas, nisam upoznao ni jednog lika u Hrvatskoj, koji bi mi mogao razjasniti program gnjoidbe breskve, putem sustava za navodnjavanje.
Za deponatore nisam, jer u voćnjaku je trava, a i mislim da se sa dripovima može kompletno zamjeniti mehaničko unošenje gnojiva.
Drugo što me zanima jest: koje su to maksimalno dozvoljene količine makroelemenata po ha, naročito NK.
Jednostavno program prihrane po fenofazama al uz fertirigaciju.

 

[brle7]

Evo napokon sam našao onu sliku breskvika na vitkom vretenu o kojoj sam pričo proljetos, nadam se da ću dobro postaviti link http://www.messis.hr/slike/traktori/CC.jpg

 

[Kontam]

Ma ima sada tih ...grinova na izvoz. A tek nebuloze koje pišu na stranicama...

U zadnje vrijeme dosta se diže voćnjaka( čitaj breskvika ) koje prati čitava infrastruktura, počevši od mreža za tuču ,preko sustava za navodnjavanje.
Imati sustav za navodnjavanje a ne primjenjivati fertirigaciju prava je šteta, ali pravog programa za fertirigaciju breskve dosad nisam vidio u Hrvatskoj ili griješim???
Svi su se bazirali uglavnom na jabuku i apsolvirali su je do krajnjih granica.
Što je sa Breskvom-Nektarinom???
Znaju se samo ovlaš informacije i to ili preko autora Medina ili preko nekih drugih autora koji su samo teoretičari.
Do dan danas, nisam upoznao ni jednog lika u Hrvatskoj, koji bi mi mogao razjasniti program gnjoidbe breskve, putem sustava za navodnjavanje.
Za deponatore nisam, jer u voćnjaku je trava, a i mislim da se sa dripovima može kompletno zamjeniti mehaničko unošenje gnojiva.
Drugo što me zanima jest: koje su to maksimalno dozvoljene količine makroelemenata po ha, naročito NK.
Jednostavno program prihrane po fenofazama al uz fertirigaciju.

Znaš dvojicu ali ne vjeruješ u to što znaš. Svaki povrćar odlično barata sa fertigacijom, pogotvo ako još ima kalkulator od Izrealaca. Zar ne Dane?

Da bi prvoklasno navodnio i prihranio svoj breskvik trebao bi raspolagati sa podacima da odgovoriš na bar jedno 50 pitanja. Program ti dolazi na PP.
Sretno.

 

[dane001]

tako je prijatelju Kontam,laptop u ruke i u voćnjak,pa malo u plastenik,pa na njivu i onda u poljoapoteku haha.

 

[brle7]

tako je prijatelju Kontam,laptop u ruke i u voćnjak,pa malo u plastenik,pa na njivu i onda u poljoapoteku haha.

Evo ga napokon !!! Sutra berba !!! :gitarist: :gitarist: :gitarist:

 

[dane001]

Evo ga napokon !!! Sutra berba !!! :gitarist: :gitarist: :gitarist:

ja također,pripemam štand danas.

 

[bobostar]

Ma ima sada tih ...grinova na izvoz. A tek nebuloze koje pišu na stranicama...

U zadnje vrijeme dosta se diže voćnjaka( čitaj breskvika ) koje prati čitava infrastruktura, počevši od mreža za tuču ,preko sustava za navodnjavanje.
Imati sustav za navodnjavanje a ne primjenjivati fertirigaciju prava je šteta, ali pravog programa za fertirigaciju breskve dosad nisam vidio u Hrvatskoj ili griješim???
Svi su se bazirali uglavnom na jabuku i apsolvirali su je do krajnjih granica.
Što je sa Breskvom-Nektarinom???
Znaju se samo ovlaš informacije i to ili preko autora Medina ili preko nekih drugih autora koji su samo teoretičari.
Do dan danas, nisam upoznao ni jednog lika u Hrvatskoj, koji bi mi mogao razjasniti program gnjoidbe breskve, putem sustava za navodnjavanje.
Za deponatore nisam, jer u voćnjaku je trava, a i mislim da se sa dripovima može kompletno zamjeniti mehaničko unošenje gnojiva.
Drugo što me zanima jest: koje su to maksimalno dozvoljene količine makroelemenata po ha, naročito NK.
Jednostavno program prihrane po fenofazama al uz fertirigaciju.

Iako je već bilo odgovora na upit (javno poslan na PP; osobno to ne volim, jer ako smo već tu na forumu, onda podatke izmjenjujemo javno, da i ostali imaju neku korist od toga), evo još podataka.
Samu priču o fertirigaciji uvijek počinjem od kraja, tj. od očekivanog/planiranog prinosa.
U slučaju breskve to je:
1. N (dušik).............. 0,5-0,8 kg/100 kg ploda
2. P2O5................... 0,10-0,16 kg/100 kg ploda
3. K2O.................... 0,50-0,75 kg/100 kg ploda
4. MgO.................... 0,11-0,15 kg/100 kg ploda
5. CaO.................... 0,25-0,30 kg/100 kg ploda

To su vrijednosti za rodni nasad. Ne ulazeći u ostalu agrotehniku (rezidba, prorrijeđivanje plodova, i dr.) svaki proizvođač treba znati (bar okvirno) koliki prinos očekuje.
Znači ne plan gnojidbe na jedinicu površine, već na očekivani urod (koji se kasnije, jasno prevodi na jedinicu površine).

Ostalo je luk i voda; sada kada znam koliki rod očekujem preračunam količinu hraniva, i to treba raspodijeliti u određenoj fazi rasta i razvoja. Ha, jednostavno?!?!?!

A stanje u tlu; antagonizam između elemenata, očekivana količina vode u natapanju (tu vidim najčešće greške u fertirigaciji otvorenih polja; padne kiša i jasno je da se preskoči ciklus natapanja; a što je sa gnojidbom? Pa dodati će se drugi puta; zar u dvostrukoj količini ?!?! Hm, ne ide to samo tako. Pa onda padne još jedna kiša.... i ode nam plan gnojidbe tj. fertirigacije), raspoloživost/dostupnost gnojiva, pa distirbucija vode (kapanje, rasprskivanje), pa razvojna fenofaza, pa ovo, pa ono... kako je već spomenuto bar 50 (važnih) pitanja.

Ono što je dobro, je to da čak i loše provedena fertirigacija daje neki učinak (jasno, jedino ako koncentracija otopina nije previsoka).

Kad smo već kod breskve i fenofaze, oko 20% ukupnog potrebnog dušika rane sorte usvajaju u fazi nakon cvatnje do faze prorijeđivanja plodova, dok kasne sorte tada usvajaju oko 10% ukupno potrebnog dušika.

 

[Smiljan]

Ovi podaci od 1 do 5 su vrlo zanimljivi. E sad, moze (da ja ko laik shvatim) objasnjenje sto ti podaci znace. Kolicinu koja treba biljci dati ili kolicina koja se berbom iznese (ili oboje)? Dali se stvari mijenjaju kod klasicnog gnojenja? Dali ima neki link sa podacima o drugim vrstama (mene zanima ljesnjak)?

 

[bobostar]

Ovi podaci od 1 do 5 su vrlo zanimljivi. E sad, moze (da ja ko laik shvatim) objasnjenje sto ti podaci znace. Kolicinu koja treba biljci dati ili kolicina koja se berbom iznese (ili oboje)? Dali se stvari mijenjaju kod klasicnog gnojenja? Dali ima neki link sa podacima o drugim vrstama (mene zanima ljesnjak)?

Vrlo kratko.
Da bi breskva napravila 100 kg ploda treba usvojiti gore navedenu količinu hranivih elemenata (naravno kroz određeno vremensko razdoblje).
Ne mješati sa stanjem hraniva u tlu.
Usvojivi/raspoloživi hranivi elementi su samo dio od ukupnih hranivih elemenata u tlu (najčešći problem je antagonizam, naročito sa Ca, zatim prelazak u netopive oblike - fosfor (P), fiksacija na minerale gline - kalij (K), visoka topivost i laka pokretljivost - dušik, naročito nitratni, vrlo slaba mobilnost u tlu - ponovo fosfor (P) i ne manje važno je stanje vlažnosti/vode u tlu te uopće volumen/razvijenost korijena u tlu - biljka usvaja hranivo samo tamo gdje je korijen).

Stanje hraniva za ljesku ide u temu pod ljesku

 

[dane001]

Vrlo kratko.
Da bi breskva napravila 100 kg ploda treba usvojiti gore navedenu količinu hranivih elemenata (naravno kroz određeno vremensko razdoblje).
Ne mješati sa stanjem hraniva u tlu.
Usvojivi/raspoloživi hranivi elementi su samo dio od ukupnih hranivih elemenata u tlu (najčešći problem je antagonizam, naročito sa Ca, zatim prelazak u netopive oblike - fosfor (P), fiksacija na minerale gline - kalij (K), visoka topivost i laka pokretljivost - dušik, naročito nitratni, vrlo slaba mobilnost u tlu - ponovo fosfor (P) i ne manje važno je stanje vlažnosti/vode u tlu te uopće volumen/razvijenost korijena u tlu - biljka usvaja hranivo samo tamo gdje je korijen).

Stanje hraniva za ljesku ide u temu pod ljesku

jel nebi tamo pod jedan trebalo biti 0,05 a ne 0,5 dušika?

 

[bobostar]

jel nebi tamo pod jedan trebalo biti 0,05 a ne 0,5 dušika?

Premalo je 50 g N za 100 kg ploda.
Provjereno; ipak treba 500-800 g N za 100 kg ploda.

 

[RoyalMajestic]

Iako je već bilo odgovora na upit (javno poslan na PP; osobno to ne volim, jer ako smo već tu na forumu, onda podatke izmjenjujemo javno, da i ostali imaju neku korist od toga), evo još podataka.
Samu priču o fertirigaciji uvijek počinjem od kraja, tj. od očekivanog/planiranog prinosa.
U slučaju breskve to je:
1. N (dušik).............. 0,5-0,8 kg/100 kg ploda
2. P2O5................... 0,10-0,16 kg/100 kg ploda
3. K2O.................... 0,50-0,75 kg/100 kg ploda
4. MgO.................... 0,11-0,15 kg/100 kg ploda
5. CaO.................... 0,25-0,30 kg/100 kg ploda

To su vrijednosti za rodni nasad. Ne ulazeći u ostalu agrotehniku (rezidba, prorrijeđivanje plodova, i dr.) svaki proizvođač treba znati (bar okvirno) koliki prinos očekuje.
Znači ne plan gnojidbe na jedinicu površine, već na očekivani urod (koji se kasnije, jasno prevodi na jedinicu površine).

Ostalo je luk i voda; sada kada znam koliki rod očekujem preračunam količinu hraniva, i to treba raspodijeliti u određenoj fazi rasta i razvoja. Ha, jednostavno?!?!?!

A stanje u tlu; antagonizam između elemenata, očekivana količina vode u natapanju (tu vidim najčešće greške u fertirigaciji otvorenih polja; padne kiša i jasno je da se preskoči ciklus natapanja; a što je sa gnojidbom? Pa dodati će se drugi puta; zar u dvostrukoj količini ?!?! Hm, ne ide to samo tako. Pa onda padne još jedna kiša.... i ode nam plan gnojidbe tj. fertirigacije), raspoloživost/dostupnost gnojiva, pa distirbucija vode (kapanje, rasprskivanje), pa razvojna fenofaza, pa ovo, pa ono... kako je već spomenuto bar 50 (važnih) pitanja.

Ono što je dobro, je to da čak i loše provedena fertirigacija daje neki učinak (jasno, jedino ako koncentracija otopina nije previsoka).

Kad smo već kod breskve i fenofaze, oko 20% ukupnog potrebnog dušika rane sorte usvajaju u fazi nakon cvatnje do faze prorijeđivanja plodova, dok kasne sorte tada usvajaju oko 10% ukupno potrebnog dušika.

E, pa baš mi drago da sam se prevario. Ovi podaci za početak ipak govore o nečemu, okvirno. Interesantan je ovaj drugi dio gdje spominješ padaline i nemogućnost fertirigacije ( jasno ).Da li smatraš da ciklus nesmije da se preskače, pa makar radili i sa zakasnjenjem ( ne mislim na period od 10-15 dana)?
Da li i folijarno nešto znači u tom periodu preskakanja fertirigacije , mada znamo da je folijarno ipak jedan vid "kozmetike" prvenstveno za list ???

 

[bobostar]

E, pa baš mi drago da sam se prevario. Ovi podaci za početak ipak govore o nečemu, okvirno. Interesantan je ovaj drugi dio gdje spominješ padaline i nemogućnost fertirigacije ( jasno ).Da li smatraš da ciklus nesmije da se preskače, pa makar radili i sa zakasnjenjem ( ne mislim na period od 10-15 dana)?
Da li i folijarno nešto znači u tom periodu preskakanja fertirigacije , mada znamo da je folijarno ipak jedan vid "kozmetike" prvenstveno za list ???

Upravo je to preskakanje problem, pogotovo u našim uvjetima. Lako je u suhim, aridnim uvjetima gdje nema kiše.
Taj se problem pogotvo odnosi na dušik.
Biljka ga svakako treba, ali se vrlo slabo veže u tlu (nitratni), dok je situacija sa amidnim i UREA oblikom malo povoljnija, tako da svako prekomjerno vlaženje tla rezultira ispiranjem nitrata iz tla.
Pa sada u vlažno tlo izvršiti i fertirigaciju... i samo potaknuti ispiranje dušika.
(lako je to odraditi u plasteniku, gdje nema prirodnih oborina; al' kada izađeš na polje... onda je to neka druga, složenija priča).
Ostali elementi nisu toliko kritični.

Riješenje?
Pa kako je već spomenuto, moguće je problem amortizirati primjenom folijarne gnojidbe, koja će uspješno premostiti jedan ciklus dodavanja hraniva.
Isto tako, za polusuha/poluvlažna tla treba obaviti i osnovnu gnojidbu u tlo (ako je moguće, ukoliko nije zatravljeno), te fertirigaciju koristiti kao dopunu + još neku folijarnu gnojidbu.
Koji će se zahvat i u kolikoj mjeri primjeniti zavisi o svakoj lokaciji posebno; ali za potpuni uspjeh potrebno je "zaokružiti" cijelu priču.

 

[RoyalMajestic]

Upravo je to preskakanje problem, pogotovo u našim uvjetima. Lako je u suhim, aridnim uvjetima gdje nema kiše.
Taj se problem pogotvo odnosi na dušik.
Biljka ga svakako treba, ali se vrlo slabo veže u tlu (nitratni), dok je situacija sa amidnim i UREA oblikom malo povoljnija, tako da svako prekomjerno vlaženje tla rezultira ispiranjem nitrata iz tla.
Pa sada u vlažno tlo izvršiti i fertirigaciju... i samo potaknuti ispiranje dušika.
(lako je to odraditi u plasteniku, gdje nema prirodnih oborina; al' kada izađeš na polje... onda je to neka druga, složenija priča).
Ostali elementi nisu toliko kritični.

Riješenje?
Pa kako je već spomenuto, moguće je problem amortizirati primjenom folijarne gnojidbe, koja će uspješno premostiti jedan ciklus dodavanja hraniva.
Isto tako, za polusuha/poluvlažna tla treba obaviti i osnovnu gnojidbu u tlo (ako je moguće, ukoliko nije zatravljeno), te fertirigaciju koristiti kao dopunu + još neku folijarnu gnojidbu.
Koji će se zahvat i u kolikoj mjeri primjeniti zavisi o svakoj lokaciji posebno; ali za potpuni uspjeh potrebno je "zaokružiti" cijelu priču.

E baš tako, nalazim se u aridnom dijelu Baranje gdje je godišnja količina padalina u prosjeku 700mm kiše, tip zemljišta je jedna vrsta černozema koja više vuče ka tamnom zemljištu, automorfno je, a propusnost zemljišta izrazito dobra, te može da apsorbira veliku količinu vode bez zadržavanja.
Osnovna gnojidba odrađena prije 3 godine a sad postoje uvjeti jedino fertirigacije, koja "mora" da zamjeni osnovnu gnojidbu.
Danas, sutra, u modernom voćarenju moraće se zamjeniti granulirana gnojiva sa vodotopivim gnojivima produženog djelovanja.
Sad tu treba biti "pop" pa odrediti pravilne količine gnojiva uzeći u obzir sve parametre koje si naveo....bogami nije lako, al vredi truda, znajući da Grci i Španci pumpaju svoje breskve upravo preko fertirigacije, ( ubijaju breskvu sa vodotopivim gnojivima !!!!).

 

[RoyalMajestic]

Još jedna veoma interesantna stvar, koju neznam, a smatram i da mnogi od naših "uvaženih" forumaša nezna, je pitanje folijarne prihrane.Dosta voćara ( a i sam sam među njima ....) preferira vodotopiva gnojiva poznatih proizvođača ( da ne reklamiram::.) prilikom redovite zaštite.
Moje pitanje je: ako se ide tim vodotopivim gnojivima u količini npr. nečega od 1-2%, koliko dugo vremena se to gnojivo zadržava u listu, plodu?

 

[brle7]

Još jedna veoma interesantna stvar, koju neznam, a smatram i da mnogi od naših "uvaženih" forumaša nezna, je pitanje folijarne prihrane.Dosta voćara ( a i sam sam među njima ....) preferira vodotopiva gnojiva poznatih proizvođača ( da ne reklamiram::.) prilikom redovite zaštite.
Moje pitanje je: ako se ide tim vodotopivim gnojivima u količini npr. nečega od 1-2%, koliko dugo vremena se to gnojivo zadržava u listu, plodu?

Gnojivo se zadrži dok ga breskva ne potroši, znači ovisi o količini. Folijarna prihrana je jednako važna kao i fertirigacija, a ako je dušik u pitanju prednost dajem folijarnoj prihrani. ovih 1-2% ti je malo da bi nešto napravio ( ne znam koliko često ideš i u kojim fenofazama ) poz

 

[breskvar]

Gnojivo se zadrži dok ga breskva ne potroši, znači ovisi o količini. Folijarna prihrana je jednako važna kao i fertirigacija, a ako je dušik u pitanju prednost dajem folijarnoj prihrani. ovih 1-2% ti je malo da bi nešto napravio ( ne znam koliko često ideš i u kojim fenofazama ) poz

...4 x sa po 20 l "Fertine V" na atomizer od 440 l/ha...s tim da "Fertinu V" nabavljam u "Inakemu" Kutina po cijeni od 5,95 kn/l, tako da jedno prihranjivanje košta cca 120 kn
...razmak između 2 tretiranja 15 dana, ovih dana radim posljednju folijarnu prihranu

 

[bobostar]

...4 x sa po 20 l "Fertine V" na atomizer od 440 l/ha...s tim da "Fertinu V" nabavljam u "Inakemu" Kutina po cijeni od 5,95 kn/l, tako da jedno prihranjivanje košta cca 120 kn
...razmak između 2 tretiranja 15 dana, ovih dana radim posljednju folijarnu prihranu

Ma ono što mi se ne sviđa kod te Fertine V je visok sadržaj fosfora (više od dušika; skoro kao kalij) koji najviše utječe na cijenu.
Ostalo je OK.
Računica jednostavna: 20 lit/ha Fertina V daje u jednom tretmanu 0,8 kg N, 1,4 kg P2O5 i 1,8 kg/ha K2O.
Da li je dovoljno? Ovisi o tome kako je provedena jesenska gnojidba, te prihrana i stanje hraniva u tlu (njihova raspoloživost). Malo kalkulator u ruke, papir, olovka i to je to; nema tu velike matematike.
Kod voćaka je folijarna gnojidba važna, upravo radi održavanja pravilnog balansa/opskrbe voćke hranivima (jer kod voćaka je jedan rod godišnje i nema mjesta pogreškama; samo maksimalni prinos; i po kvaliteti i po prinosu).
Ali kod folijarne gnojidbe uvijek birati gnojivo koje za jedinicu hraniva ima najnižu cijenu; oprez kod jeftinih gnojiva, jer znaju biti vrlo, vrlo razrijeđena.

 

[dane001]

E, pa baš mi drago da sam se prevario. Ovi podaci za početak ipak govore o nečemu, okvirno. Interesantan je ovaj drugi dio gdje spominješ padaline i nemogućnost fertirigacije ( jasno ).Da li smatraš da ciklus nesmije da se preskače, pa makar radili i sa zakasnjenjem ( ne mislim na period od 10-15 dana)?
Da li i folijarno nešto znači u tom periodu preskakanja fertirigacije , mada znamo da je folijarno ipak jedan vid "kozmetike" prvenstveno za list ???

nevidim zašto bi bio problem padalina i fertigacije,pa nećeš navodnjavati koliko netreba,tek toliko da obaviš prihrranu.