Kad navečer prestaneš kuriti, ujutro mozes početi grijati bez kurenja.koliko dugo je voda topla u spremniku?
Deni na papir cijenu koštanja i uštedu goriva (drva), pa izračunaj sam.Ajd pojasni zašto se ne isplati, ja je imam 15 godina i mogu reći da se isplati
Sve ovisi o tome koliko te godišnje košta grijanje.... ako je grijanje na skupo gorivo (recimo zemni plin) onda se sigurno isplati, ako je gorivo jeftino (recimo vlastita drva, sam izradim, sam si dovezem, možda tri-četri dana posla da se iscjepa i složi) - onda je isplativost upitna. Sa dobro izoliranom kućom otvaraju se nove varijante grijanja pomoću dizalice topline i solarnih ćelija ali i u to treba investirati podosta love u startu. Svatko treba raditi računicu za sebe.Ajd pojasni zašto se ne isplati, ja je imam 15 godina i mogu reći da se isplati
To znam, ali da li se mogu grijati iz spremnika, recimo, i drugi, pa treći dan, barem u ovom prelaznom periodu? Kolika je temperatura vode 24/48/72 sata nakon prestanka loženja ako se nije trošila energija iz izoliranog spremnika a bila je zagrijana recimo na 90 C? Što kaže praksa?Kad navečer prestaneš kuriti, ujutro mozes početi grijati bez kurenja.
Nije sve u novcima nego i u komforu odnosno kvaliteti života. S izolacijom je ugodniji boravak jer je temperatura ujednačena, manje je potrebno ložiti kako bi ugrijao najudaljeniji dio prostorije, dosta se smanjuje mogućnost hvatanja plijesni po hladnim zidovima što opet povlači za sobom kvalitetniji zrak, poboljšava se zvučna izolacija,...Sve ovisi o tome koliko te godišnje košta grijanje.... ako je grijanje na skupo gorivo (recimo zemni plin) onda se sigurno isplati, ako je gorivo jeftino (recimo vlastita drva, sam izradim, sam si dovezem, možda tri-četri dana posla da se iscjepa i složi) - onda je isplativost upitna. Sa dobro izoliranom kućom otvaraju se nove varijante grijanja pomoću dizalice topline i solarnih ćelija ali i u to treba investirati podosta love u startu. Svatko treba raditi računicu za sebe.
Slažem se da je komfor daleko veći u kući koja ima ugrađenu propisanu termoizolaciju. Što se tiče plijesni po ćoškovima to ponajviše ovisi i o tome kako se sama kuća gradila i koliko je love i vremena bilo na raspolaganju kada se gradilo (a toga uvijek fali kada se gradi). Naravno kada već imaš problem plijesni po zidovima onda će to dodatna termoizolacija vjerovatno riješiti.Nije sve u novcima nego i u komforu odnosno kvaliteti života. S izolacijom je ugodniji boravak jer je temperatura ujednačena, manje je potrebno ložiti kako bi ugrijao najudaljeniji dio prostorije, dosta se smanjuje mogućnost hvatanja plijesni po hladnim zidovima što opet povlači za sobom kvalitetniji zrak, poboljšava se zvučna izolacija,...
Ovo mi je bitna informacija, da idem na varijantu grijanja sa spremnikom vjerovatno ne bih išao na spremnik manji od dva m3 - nema smisla sve to ugrađivati a nemaš kapacitet spremnika. Sa druge strane nema smisla niti neki preveliki spremnik, ako se voda nakon nekog vremena u njemu ionako ohladi. Zato je onaj moj (neodgovoreni) post gdje pitam koje je realno vrijeme u praksi u kojem se voda neće ohladiti u spremniku bitan. Imam podosta površine radijatora po kući tako da bi mogao iskoristiti i onu nešto hladniju vodu iz spremnika, barem u prelaznom periodu.Praksa kaže da je spremnik od kubik-dva samo da "izvuče" toplinu potpunim sagorijevanjem.
Ovo je neobično pitanje. Prvenstveno nisi napisao koliko imaš radijatora, koji griju, koje ne koristiš, koji volumen prostorija želiš imati zagrijanim i na koju tempetaturu. Koliki su ti gubici na stolariji itd.koliko dugo je voda topla u spremniku?
Misliš da nisam bacio na papir, gledaj dugoročno pa onda izračunaj kolika je ušteda, ali računaj na to koliko je ugodnije i ljeti, a ne samo zimi. Računaj koliko je metar drvi x 15 god. a trošim oko 10 metara manje od kad imam stiropor fasadu. Tako su mi neki pričali kad sam stavljao solarno za toplu vodu, pa kad baciš računicu koliko manje struje trošim, isplati se.😉Deni na papir cijenu koštanja i uštedu goriva (drva), pa izračunaj sam.
Ak imaš svoju šumu, pogotovo
Jasno mi je da kada jednom potrošim toplu vodu iz spremnika da neću više imati tople vode unutra, interesira me kada jednom pohranim energiju u spremnik i kada ju ne trošim iz spremnika (recimo par toplih dana kada se ne loži) koliki su gubitci energije iz spremnika i koliko brzo se ta pohranjena voda hladi? Jasno je da to ovisi o odnosu površine i volumena samog spremnika i o izolaciji..... ali interesira me iz iskustvo iz prakse. To nema veze sa količinom radijatora i potrošnjom energije.Ovo je neobično pitanje. Prvenstveno nisi napisao koliko imaš radijatora, koji griju, koje ne koristiš, koji volumen prostorija želiš imati zagrijanim i na koju tempetaturu. Koliki su ti gubici na stolariji itd.
Voda je u spremniku duže topla ako je spremnik veće zapremine i manje mu vrele vode trošiš.
Moj prijatelj u Novom ima volumen spremnika 3 kubika. Ja imam 1,3 kubika i oba dva smo zadovoljni.
Autonomiju spremnika definira puno uvjeta, neke sam ti spomenuo.
Gubitke spremnika uvjetuje i njegova izolacija. Tvornički imaju tanju, mi smo našeg omotali sa 24 cm debljine kamene vune.
Nema jednostavnih odgovora na tvoje pitanje.
Zato se uvijek na kraju loženja, kada ponestane vatre i goriva a ne planira se više ložiti - skida se lančić sa samsona, pa neka 'nalegne na Dalilu'. Nema propuha kroz peć i dimnjak, a kada se loži idući dan i dimnjak je par stupnjeva topliji.I jedno smiješno pitanje!
Što radi samson kad nestane vatre u kotlu, obićno "raširi noge i hladi mašinu"?
To treba sprijećiti!