Centralno i ostalo grijanje

[domo1984]

Nemam pufer a mislim i ako bi ga ugrađivo mislim da bi jedan od 2000 lit.bio dobar i automatika da mi pusti vodu iz pufera u 6h. pa dok idrži.

 

[Axial]

Imamo istu situaciju samo što ja trošim 10 metara manje, a kuća mi je na brdu.

Ako kuća ima dobru termoizolaciju onda je skoro svejedno gdje je kuća locirana jer su gubitci kroz zidove minimalni, najviše gubitaka onda ide kroz ventilaciju (otvaranje prozora i vrata). Ako nije termoizolirana onda lokacija možda igra malo veću ulogu ali nije onda problem u lokaciji..... Koliko sam čitao po forumima najveći problem grijanja na drva su loše (neadekvatne) peći i neiskustvo/neznanje pećokuraca kako se ispravno loži peć (temperatura u kotlu, suha drva itd.), pa onda korisnici koji često vole grijati dvorišta (njima niti najbolja peć ne može pomoći). Onda ima loše koncipiranih kuća, ljudi si ne odvoje objekt po etažama, pa im je dole stalno hladno i tu se stalno maksimalno 'kuri' (a opet je hladno) dok je u gornjim etažama prevruće pa se gore otvaraju prozori da se nekako izdrži (grije dvorište). Lijepo je imati velike voluminozne i spojene prostore.... ali to dobro prolazi samo u klimi gdje se ne mora grijati..... tako da nije uvijek problem u kotlu i sistemu grijanja, makar i tu ima svakojakih đakonija.

 

[MUHA]

Koliko sam čitao po forumima najveći problem grijanja na drva su loše (neadekvatne) peći i neiskustvo/neznanje pećokuraca kako se ispravno loži peć (temperatura u kotlu, suha drva itd.)

Ajde nek neko napiše kakvo bi to pravilno loženje peči bez pufera bilo?

 

[Axial]

Osnova je što prije postići i onda držati odgovarajuću temperaturu u kotlu. U suprotnom događa se kondenzacija ili pregrijavanje kotla što uništava kotao a kod niskih temepratura izgaranja je loše izgaranje i čađenje peći i dimnjaka. Ja svoj kotao u radu držim na 85-90 C.
Kod paljenja kotla - kada postigne temperaturu blisku radnoj puštati u pogon postepeno, jer u njega dolazi ogromna količina hladne voda koja pothlađuje kotao i dolazi do kondenzacije (zamisli situaciju da u vrući blok motora naliješ hladnu vodu..... i tako prilikom svakog paljenja kotla, nešto mora puknuti)
Moj kotao traje +30 godina, kolega u selu je sada na trećem kotlu u 15 ak godina. Njemu je viadrus trajao najduže (mislim oko 10ak godina). I nije on jedini u blizini koji je na drugom ili trećem kotlu u zadnjih desetak godina.

 

[MUHA]

Ja svoj kotao u radu držim na 85-90 C.

Kak bi ja živel u kuči da imam temperaturu u kotlu uvijek 90 stupnjeva a nemam pufer?

 

[lijeskakc]

Živel bi na dvorišču, a vu hižu bi išel samo naložiti.

 

[Axial]

Kak bi ja živel u kuči da imam temperaturu u kotlu uvijek 90 stupnjeva a nemam pufer?

Temperatura vode u kotlu nema baš puno veze sa puferom. Ja nemam pufer, pa sve funkcionira. Naravno da prilikom loženja treba malo voditi računa o tome koje su potrebe za toplinom, kod mene ne loži se isto ako je vani +5 ili -10. To iskustvo dolazi uz staž pećokurca ali imam osjećaj da ti to već znaš.
A i ta temperatura vode u kotlu - ne znači da u krug radijatora ide voda sa istom temperaturom (kod mene skoro nikada ne ide, to je jedino u slučaju da treba hladiti kotao ili da je nestalo struje, pa treba raditi termosifonika - izvanredno stanje).

 

[Deda Marek]

A kam onda ide tih 90 stupnjeva 🤔

 

[plus]

Osnova je što prije postići i onda držati odgovarajuću temperaturu u kotlu. U suprotnom događa se kondenzacija ili pregrijavanje kotla što uništava kotao a kod niskih temepratura izgaranja je loše izgaranje i čađenje peći i dimnjaka. Ja svoj kotao u radu držim na 85-90 C.
Kod paljenja kotla - kada postigne temperaturu blisku radnoj puštati u pogon postepeno, jer u njega dolazi ogromna količina hladne voda koja pothlađuje kotao i dolazi do kondenzacije (zamisli situaciju da u vrući blok motora naliješ hladnu vodu..... i tako prilikom svakog paljenja kotla, nešto mora puknuti)
Moj kotao traje +30 godina, kolega u selu je sada na trećem kotlu u 15 ak godina. Njemu je viadrus trajao najduže (mislim oko 10ak godina). I nije on jedini u blizini koji je na drugom ili trećem kotlu u zadnjih desetak godina.

Napisao si da si pročitao onaj "SSM, na FHR", pa napiši onda da danas postoje i praktična kupovna rješenja poput Laddomata, ili nekakve Termovar grupe za zaštitu kotla, ili čak i ono što smo si mi neki realizirali - u samogradnji.

Drago mi je da si spomenuo da postoje i odlične samogradnje.
Ovo, na slici ispod, je kotao iz samogradnje u fazi probnog rada i dotjerivanja, 3 godine prije službene prezentacije, ovo je moja tadašnja, privatna fotografija tog kotla, u kući kod tog prijatelja:



Želim ovdje ovom fotkom naglasiti potrebu, da svatko, tko je zainteresiran za vrhunske domete u centralnom grijanju na drva, obrati pažnju na boju unutrašnjosti peći, kotla. Nigdje smole, katrana, pepeo je bijele boje.

Ovako je taj kotao službeno pokazan nekolicini forumaša, tri godine kasnije, u pauzi korone.



Na fotki je dio prisutne skupine, s tog foruma, pozivnice je podijelio "samograditelj" tog kotla...

Kak bi ja živel u kuči da imam temperaturu u kotlu uvijek 90 stupnjeva a nemam pufer?

Poštovani g. @MUHA, dirnuo si ovim jednostavnim pitanjem u još uvijek nedovoljno u narodu dovoljno jasnu problematiku oko centralnog grijanja na drva.
Večina ljudi je na stanovištu:
- da su te peći, kotlovi svežderi, trpaj sve što gori,
- kupuju peći za CG na drva bez korištenja "prethodne pameti i stručnosti" (isto tako kupuju i solarne kolektore), s krilaticom u mislima, bolje da je peć jača - nego preslaba, a onda u večini vremena nemaju i ne znaju kamo bi s viškom proizvedene energije,
- tu stajem da ne nabrajam previše, mogu ja to, ali bi me opet špotali...

- Pufer ti kao takav malo koristi, ako nemaš viziju, što i kako s njim.
- Ljudi si kupuju prevelike peći, s minimumom potrebne opreme za regulaciju, ili bez nje. Krajnji domet za večinu je tzv. Samson regulator propuha.
- Natrpaju peć punu ogrjeva i dok je stan zagrijan, stegnu Samson, on zatvori usis zraka i počne muka po vlasniku. "Peć sprinta na 100m, sa mokrom gazom preko usta i nosa, ne može normalno disati. Cmolji, katranizira, zaštopava dimnjak, kondenzira vlagu, radi poplavu ispod sebe."
- Odštopavao sam ja u susjedstvu Schidel dimnjak za štadleticu, nakon njihovih neuspješnih pokušaja, ovim alatom, ima oko 7kg u njemu:



- Dan danas je gore žica, za koju sam mu tada vezao uže, i bacao ga s vrha u dimjak da ga probijem. Nakon puno bacanja probio sam im nakupine smole, a na dno dimnjaka su pale i velike rolcange, vodoinstalaterska kliješta, pa i onaj alat (hakelj, ne znam mu književni naziv) za čupanje sijena u štaglju, škednju. To su majstori prije mene ubaciji s namjerom da oni time probiju zaštopani dimnjak. Da li su domači izvukli pouku - nisu, niti za mm. Tužno, ali istinito, jer i dalje su radili s*anja.

@MUHA da ti barem djelomično odgovorim na pitanje, pametno je imati nekakvu malu peć u stambenom prostoru, za prijelazno grijanje prije ful zimske sezone, neki imaju Kraljicu peći, neki nekakvu tzv. Kaljavu peć, neki si kuhaju u štednjaku na drva u kuhinji i svašta slično.
Ako se nema takvo nešto, bilo bi pametno imati dvije slabije peći po snazi, pa prvo kuriti jednu, a dok je fajer zakuriti i drugu, to naravno nema nitko, ali moguće je i tako.

Ili dolazi opet u prvi plan ona moja zločesta rečenica "i kuriti u centralnom na drva treba znati", hebiga, ne vrijeđam nikoga. Imati više opreme za kontrolu i automatizaciju je trošak i opet, centralno nije jeftino i nije za svakoga...

PS
tipkam suviše dugo, pa su između uletjela još dva odgovora od forumaša, nema veze, ovo su moji osobni stavovi.

Lp,

 

[Axial]

Kotao i radijatori povezani su preko četveroputnog miš ventila koji se nalazi odmah iza kotla. Pumpe su na strani radijatora. Znači u položaju 0 (skala je 0-10) četveroputni ventil je zatvoren i voda je spojena iz polaza kotla u povrat kotla a radijatori su spojeni povrat iz radijatora u polaz radijatora. To je položaj u kojem ventil nije skoro nikada. Obično je u srednjem položaju 5 (ili malo više 6), to jest oko pola vode iz kotla ide u radijatore a pola ide natrag na ulaz kotla a samim time pola vode iz dolaza radijatora ulazi u kotao a pola vode se miješa sa polovicom koja dolazi iz kotla i to ide u radijatore. Kod mene grijanje kreće na termosifoniku kada se voda ugrije u kotlu ona polako počinje cirkulirati sistemom, ali miš ventil može dobro poslužiti i za lagano zagrijavanje kotla prilikom kretanja sistema grijanja. Problem kretanja kod 'bosanskog grijanja' (bez miš ventila) je u tome da u vrući kotao naglo dolazi velika količina hladne vode iz radijatora.

 

[Axial]

@plus: Ja znam da postoji ladomat (ventil) i čemu on služi, ali nemam ga ugrađenog tako da ne bih pisao o onome sa čime nemam iskustva. Ja glumim funkciju ladomata, bez ugrađenog ladomata. Inače dok sam ja instalirao grijanja mislim (a to je drek znati) da ladomata nije bilo za kupit kod nas. Ali mogao bi se tu i prevariti. Znam da sam devedesetih jedva jedvice nabavio onaj sigurnosni ventil, a izmjenjivač za njega u kotlu su majstori sami radili.

 

[plus]

@Axial ne znam što bih ti ja još dodatno, trenutno napisao, zato bolje da šutim.
lp

 

[Deda Marek]

pola ide natrag na ulaz kotla

Ve tek razmem da ništ ne razmem. Imaš 90 stupnjeva na izlazu iz kotla i vrneš ih na ulaz v kotel. Pa izgleda da je bitno da se kreće 🤔

 

[goran1985]

Miješa se povrat u kotao sa onim i radijatora.

@Axial nije bilo originalnog Ladomata 21 kod nas ali bio je ESBE ltc141, taj je imao sličnu funkciju. Osim što je termopatrona s kojom je dolazio kod nas bila 60°C pa mi je ramzay odnekud nabavio onu od 75°C. A na zapadu je taj uređaj dolazio sa termostatom dimnih plinova što je puno bolja opcija nego samo cijevni, zbog gašenja pumpe. Jer kad nestane drva a pufer je "pun" onda pumpa kotla vrti dok god ne dođe hladna voda do njega. Mene je to živciralo jer bi uvijek gledao nagoditi da prije spavanja imam pun pufer za ujutro.