Centralno i ostalo grijanje

[lijeskakc]

Izradu i upotrebu centralnog grijanja bi trebalo uvesti u srednje škole kao obvezni predmet kao što je nekada bila ONO i DSZ.

 

[Axial]

To ne možeš naučiti iz udžbenika ili u školi.... to jedino možeš naučiti da sam ložiš peć i sam si odgovoran da ti je u kući toplo, a djeca mala.... pa čistiš zasmoljen dimnjak po noći - a vani pada snijeg i samo čekaš da nestane struje a peć neće, pa neće gorit kako treba, dimi i dimi.... i nemaš kog pitati zašto se to događa. Pa onda nakon godina raznih savjeta (tipa sruši schiedel dimnjak u sred kuće i radi novi) naiđeš na ljude koji znaju znanje.... to je kao prosvjetljenje.
Ista peć, isti dimnjak, jednaka drva, isti pećikurac - a dimnjak čistiš možda dvaput godišnje, tek toliko da se podsjetiš kako je nekad bilo.... a pepeo od crnog grubog karboniziranog - postao svijetlo siv, fini prah.....

 

[plus]

Izradu i upotrebu centralnog grijanja bi trebalo uvesti u srednje škole kao obvezni predmet kao što je nekada bila ONO i DSZ.

Slažem se u potpunosti, iako to nisi sad očekivao.

Večina centralaša na drva se prave jako pametni "oko toga", a praf za praf ne znaju normalno peć zakuriti, a da pritom ne bi zas*ali sve okolne susjede itd.

Kroz dimnjak im ne vidiš nebo, peći su im pune "cvrtnica", katrana i smole, a kondenzata imaju za tanjur dva...

Potrošnja drva im je nepotrebno velika.

Sve napisano je rezultat njihovog elementarnog neznanja. I ne daju se takvi "educirati", a sami oko toga ništa ne istražuju, ne čitaju, valjda su uvjereni da su rođeni pametni i da sve znaju.

 

[Axial]

@plus: zapravo prosječni pećikurac i nema gdje pročitati, nema kvalitetne informacije specifinčo za loženje na drva (o oni koji lože na plin i naftu znaju samo podesiti termostat i stisnuti gumb, a ako ne radi - zove se servis). Vjerovatno ima akademskih knjiga napisanih o tome ali za mene prosječnog pećikurca to je overkill u kojem na kraju neću znati pronaći ono bitno za sebe. Stvari su zapravo krajnje jednostavne ali tek kada ti to objasni netko tko zna. Do FHR jednostavno nisam imao pojma što i kako riješiti svoj problem, tek nešto malo sam uspio ispravno samostalno dokučiti do tada - nakon godina mučenja. A igrom slučaja privatno sam dobro poznavao centralaša koji je bio tata-mata za plamenike, ali se nije htio mješati u loženju na drva (dobro je znao zašto se ne treba miješati, samo mi je jednom rekao: preći ćeš ti na naftu, na kraju...)
Prilično sam siguran da velika većina pećokuraca uopće ne zna da imaju problem koji se može riješiti, nego razmišljaju da sve to normalno, i tako mora biti - jer je uvijek bilo tako....

 

[MUHA]

Da pitam još jednom?
Veliš da ne mogu naučiti iz uđbenika, veliš da nemam gdje pročitati, sam očito ne mogu shvatiti gdje grešim pošto nema teoretske šanse da imam u kotlu 90 stupnjeva, a u radijatorima 40-50.
Onaj čića stavlja po tri tanka drveta, ja to mogu uspjeti jedino ako stavljam po dva, ono treče bi bilo previše.

Ja te koš jednom molim da mi objasniš kak da ja budem solidan pečikurac.

Ja sam pital koji je pravilan način loženja peči na kaj mi nisi dal odgovor?

Evo objašnjavam ti da temepratura u kotlu i temperatura vode u radijatorima ne mora biti ista (to jest pomoću miš ventila ako ga imaš ugrađenog jednostavno možeš smanjiti temperaturu polaznog voda u radijatore). Veća temperatura u kotlu znači bolje izgaranje, manje kondenzacije i manje štopanje kotla i dimnjaka, a znak dobrog izgaranja je pepeo bijele boje - kao na slikama koje je stavio plus. Doduše nećeš postići toliko bijeli pepeo (kao sa slika) sa običnim kotlom (tamo ima ventilatora, šamota i još koječeg), ali ako postane postane svjetliji - to je znak da se izgaranje popravilo.
Na kraju u dobro reguliranom grijanju sama temperatura polaznog voda ne bi trebala diktirati temperaturu u kući, ali u praksi najčešće to nije tako. Ja imam termostatske ventile na radijatorima po kući i oni zapravo reguliraju temperaturu po prostorijama - ali sve daleko bolje radi i ugodnije je u kući kada temperatura polaznog voda približno odgovara vanjskim uvijetima, tako da i ja pomoću četveroputnog ventila smanjim temperaturu polaznog voda kada je toplo vani a povećavam kada je hladnije vani. To je prije termofasade bilo osjetnije (bili su veći gubici kroz zidove) na vanjsku temepraturu a sada se više osjeti ako su zidovi hladni (na primjer početak loženja kada se nije ložilo par dana u prelaznom periodu) i onda se kroz neko vrijeme zidovi ugriju - sada oni djeluju kao akumulator topline (29 cm šuplje cigle u stambenom dijelu plus 12 cm stiropora).

To ne možeš naučiti iz udžbenika ili u školi.... to jedino možeš naučiti da sam ložiš peć i sam si odgovoran da ti je u kući toplo, a djeca mala.... pa čistiš zasmoljen dimnjak po noći - a vani pada snijeg i samo čekaš da nestane struje a peć neće, pa neće gorit kako treba, dimi i dimi.... i nemaš kog pitati zašto se to događa. Pa onda nakon godina raznih savjeta (tipa sruši schiedel dimnjak u sred kuće i radi novi) naiđeš na ljude koji znaju znanje.... to je kao prosvjetljenje.
Ista peć, isti dimnjak, jednaka drva, isti pećikurac - a dimnjak čistiš možda dvaput godišnje, tek toliko da se podsjetiš kako je nekad bilo.... a pepeo od crnog grubog karboniziranog - postao svijetlo siv, fini prah.....

@plus: zapravo prosječni pećikurac i nema gdje pročitati, nema kvalitetne informacije specifinčo za loženje na drva (o oni koji lože na plin i naftu znaju samo podesiti termostat i stisnuti gumb, a ako ne radi - zove se servis). Vjerovatno ima akademskih knjiga napisanih o tome ali za mene prosječnog pećikurca to je overkill u kojem na kraju neću znati pronaći ono bitno za sebe. Stvari su zapravo krajnje jednostavne ali tek kada ti to objasni netko tko zna. Do FHR jednostavno nisam imao pojma što i kako riješiti svoj problem, tek nešto malo sam uspio ispravno samostalno dokučiti do tada - nakon godina mučenja. A igrom slučaja privatno sam dobro poznavao centralaša koji je bio tata-mata za plamenike, ali se nije htio mješati u loženju na drva (dobro je znao zašto se ne treba miješati, samo mi je jednom rekao: preći ćeš ti na naftu, na kraju...)
Prilično sam siguran da velika većina pećokuraca uopće ne zna da imaju problem koji se može riješiti, nego razmišljaju da sve to normalno, i tako mora biti - jer je uvijek bilo tako....

 

[lijeskakc]

Nekada je bila emisija na tv-u koja se zvala Male tajne velikih majstora. Glavni lik bio je Stevo Karapanđa. Ni on nije odavao sve tajne do kraja. Uvijek je ono najbitnije ostalo prešućeno. Inače bi veliki majstor mogao postati svatko. Isto tako, da bi postao veliki majstor pećokurenja treba se jako potruditi, a to traje i traje. Možda jedan ljudski život nije ni dovoljan za one koji nemaju sreće, koja je bitna kao i kod svega u životu. Želim ti da uspiješ u tome. Još si mlad. Za mene je prekasno.

 

[Axial]

@MUHA: ja vidim da si ti već sada sasvim solidan pećikurac i da daljnje usavršavanje ne bi imalo smisla
@lijeska: iz Stevinih emisija ja sam zaključio da je tajna velikih kuhara u tome da u svako jelo uvijek dodaju jednu malu žličicu vegete....

 

[smilan]

Koliko polemiko oko vatre. Proces gorenja je od dve stavke, gorive tvari i kiseonika. Povećanjem unosa kiseonika povećava se temparatura gorenja. Pliinski rezač metala sagorijeva acetilen ili butan al8 sto se dodaje vise kiseonika dobija se visa temparatura do 3600c., na toj temparaturi odnos potrosnje je 1:5, butan i kisik čak do 1:10. Iz ovog se moze vidjeti da kolicina sagorjelog kiseonika daje visu temparaturu nego samo goriva tvar.
JEdan drugi podata, kotlovske peći industrijsko ili gradskog grijanja koje sam posjetio radilo je na ugalj, ugalj se predgrijavao mljeo u mikrone pod pritiskom kroz dize ubacuje i rasprsuje, takode u tom procesu se kiseonik pod pritiskom ubacuje, u ovom sagorijevanju iskorištenost ugljena ide do 97%,
Slicno je o sa kotlovima sa tecnim gorivom. Takode i neki ozbiljni plinski kotlovi imaju doziranje kiseonika prinudnim putem.
Najbolje riješen proces za kućnu upotrebu je kod pelet peći.
Koliko neko blizu tog ima nek se vidi.
Najboolji podatak vidim koji je postavio " Plus" gdje je u procedu sagorijevanja potroseno mnogo kiseonika, nema crnila niti pepela ili ga ima jako malo.

 

[DARIJUS]

@smilan , možemo dodavati kisika iz boce...onda bi to bilo idealno..jer dodavanjem kisika preko veće količine zraka ode veliki dio topline u dimnjak...a onda dobijemo sivi pepeo u peći, ali i ogroman gubitak kroz dimnjak. Treba balansirati.

 

[Axial]

Moderni kotlovi na kruta goriva imaju ventilatore koji dodaju zrak u kotao da dođe do potpunijeg sagorjevanja a proces gorenja se regulira sondama i automatikom da dođe do potpunog sagorjevanja a previše zraka ne pothladi kotao (pojednostavljeno). Kada dodaješ sonde, automatiku i ventilatore na kotao - cijena kotla raste, a raste i mogućnost kvara. Onda mi polako pada u vodu jeftino grijanje na drva. Drugi je par rukava kada si ekipa sama zna napraviti odličan kotao i svu pripadajuću automatiku i to instalirati i pustiti u pogon i naravno održavati - njima to možda i nije toliko skupo, ali to treba znati.