• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, chatu, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Crna slavonska pasmina svinja

Dominik

Član
Pridružen(a)
11 Lis 2007
Poruka
518
Pozdrav!
Uzgajivač sam crne slavonske svinje (fajferice). Volio bih da se jave uzgajivači radi razmjene iskustava.
 

Dominik

Član
Pridružen(a)
11 Lis 2007
Poruka
518
Crna slavonska pasmina svinja kao i sve ostale europske pasmine svinja vuku podrijetlo od divlje europske svinje Sus scrofa ferus europaeus. Svrstavamo je u prijelazne ili kombinirane pasmine svinja.

Nastala je na području Slavonije, u okolici Osijeka. Zbog dobrih proizvodnih svojstava brzo se počela širiti najprije u okolicu Osijeka, a zatim na područje Slavonije i Srijema, te u manjem broju i u Vojvodinu. Nakon drugog svjetskog rata bila je najbrojnija pasmina svinja u Slavoniji. Danas se ova pasmina uzgaja na području Brodsko-posavske, Vukovarsko-srijemske i Osječko-baranjske županije. Najveći broj svinja ove pasmine uzgaja se na području općine Otok nedaleko od Vinkovaca.

Crna slavonska pasmina svinja nastala je u 19. stoljeću na imanju vlastelina Pfeifera u Orlovnjaku u okolici Osijeka. Njezin nastanak vezan je uz potrebu imanja Pfei? er da se stvori svinja koja će biti ranozrelija, plodnija i s većim prinosom mesa. Isto tako morala je zadržati svojstva otpornosti i prilagođenosti držanju na ispaši. Da bi dobio takvu pasminu svinja, Pfei? er je prema navodima upravitelja imanja Karla Svobode kupio deset krmača lasaste mangulice i križao ih s nerastima berkšir pasmine. Od 1870. godine svakih 10 godina uvozilo se po 10 mladih nerasta pasmine Poland Chine, od kojih se najbolji nerast upotrebljavao za oplodnju samo s 10 odabranih krmača. Od proizvedenog potomstva, sva ženska grla izlučena su iz rasploda, dok je 10 najboljih muških grla ostavljeno do godine dana i tada je odabran najbolji nerast koji je upotrebljavan za oplodnju najboljih 10 krmača. Od ovih potomaka ostavljeni su nerasti za daljnji rasplod. To se ponavljalo svakih deset godina do 1910. godine kada su uvezena posljednja grla Poland Chine pasmine. Ovi postupci provodili su se u cilju ustaljivanja proizvodnih svojstava crne slavonske svinje. Zbog dobrih proizvodnih svojstava ova je pasmina svinja dobila brojne nagrade u zemlji i u inozemstvu (Beč 1873. i 1905. godine). Poslije drugog svjetskog rata pokušalo se popraviti crnu slavonsku pasminu svinja križanjem s cornwall pasminom. Crna slavonska svinja uzgajala se u slobodnom držanju što podrazumijeva da životinja veći dio vremena provodi na otvorenom krećući se po pašnjacima, livadama ili šumama gdje nalazi dio potrebne hrane. Samo u nepovoljnim uvjetima, u vrijeme prašenja i u vrijeme tova zatvarane su u za to pripremljene objekte.

Crna slavonska svinja pripada u srednje velike pasmine svinja (60 - 75 cm visina do grebena). Glava je srednje duga, suha s ugnutim pro? lom, uši su srednje veličine i poluklopave. Vrat je srednje dug, dosta širok i dobre muskulature. Trup je dosta kratak s dubokim i širokim grudnim košem. Sapi su srednje široke i neznatno oborene. Šunke su srednje obrasle mišićjem. Noge su relativno kratke i tanke. Koža je pepeljaste boje, obrasla crnom srednje dugom i rijetkom ravnom čekinjom. Rilo i papci su crne boje. Krmače imaju najčešće 10, rjeđe 12 crno pigmetiranih sisa.

Krmače ove pasmine prase prosječno po leglu 7 - 8 žive prasadi, teške pri rođenju od 0,760 do 1,920 kg. Prasad je kod rođenja jednobojno sivkasta, gotovo bez dlake. Krmače odbiju 6 - 7 prasadi prosječne mase od 8,0 - 12,3 kg. Tijekom dojenja plotkinja proizvede tri kg mlijeka dnevno, odnosno mliječnost krmača u dojnom razdoblju varira između 116 i 211 kg. Gubici od prašenja do odbića kreću se od 10,00 do 19,95 %. U intenzivnom tovu postižu dnevni prirast od 500 - 550 grama, a za kilogram prirasta troše 4,5 do 5 kg kukuruza. Na liniji klanja polovice su imale od 32,59 do 42,59% mišićnog tkiva. Kakvoća mesa crne slavonske svinje procijenjena bojom mesa, Ph mesa i sposobnošću vezanja vode je dobra. Postotak intramuskularne masti je visok (6 do 8 %). U Hrvatskoj je 31. 12. 2001. bilo pod kontrolom 237 krmača i 26 nerasta. Prema broju svinja ova pasmina pripada skupini "ugroženo za opstanak", te će biti potrebno dosta truda, ali i novčanih sredstava da se ona očuva odnosno da se u nadolazećem razdoblju poveća njezin broj.

Program očuvanja crne slavonske pasmine započeo je 1996. godine. Tada je ustanovljeno da je preostalo još samo 46 krmača i 5 nerasta. Veličina efektivne populacije bila je manja od 20. Tada se pasmina nalazila u fazi kritično za opstanak.

U cilju očuvanja i zaštite ove pasmine osnovana je "Udruga uzgajivača crne slavonske svinje". Uz ovu udrugu očuvanju ove pasmine svinja značajan doprinos daje i država kroz osiguranje novčanih sredstava za poticaje uzgajivačima. Isto tako u očuvanje i povećanje broja svinja uključene su znanstvene i stručne ustanove u Hrvatskoj.
 

abrkili

Aktivni član
Pridružen(a)
26 Ožu 2007
Poruka
2,953
Tako treba...Nek se uči od malena.. ;)

Dominik:kakav ti je plasman svinja?
 

Dominik

Član
Pridružen(a)
11 Lis 2007
Poruka
518
Čuj, još je to uvijek kako se kaže za vlastite potrebe. Ja sam ti još uvijek početnik u tome svemu i zato bi baš volio da se jave ljudi koji imaju više iskustva sa fajfericom iako je sam uzgoj vrlo jednostavan. To ti je svinja malih prohtjeva a daje puno. Ne možeš vjerovati šta djetelina i malo kukuruza sa ječmom daje ovoj svinji. Jednostavno totalno iskorištava bilo kakvu ishranu ( osim intenzivne ishrane premiksi i to ne daje velik efekat). Trenutno posjedujem dvije krmače od kojih sam ostavio pet ženskih prasaca za nazimice dakle povečavat ću lagano na plan mi je pet krmača za početak. Zatim imam deset debelih za ovu zimu ( ne moš vjerovat to sve familija pojede) i petnaest muških prasaca za iduću zimu. Dakle nisam se zaletio prije godinu i pol pa kupio odmah deset krmača i nerasta nego idem polako, ispipavam tržište. Mislim ionako sam držao svinje pa si kužim zašto nebi držo Crnu!? Jednostavnije je . Nema tu smjesa, premikasa, cjelonočnih bdjenja kod prašenja, sijalica-grijalica...
Još dva dečka u selu (Viljevo, Donji Miholjac) drže Crne. I oni imaju po dvije krmače s tim da jedan ima i nerasta. Mogu ti reći da smo pokrenuli nešto u selu. Sve više ljudi se interesira i razmišlja o nabavci. Mislim da je to budučnost svinjogojstva na slavonskom selu.
Vratimo se korjenima. Hibride na farme a fajfericu, turopoljsku i mangulicu na seoska gospodarstva.
 

abrkili

Aktivni član
Pridružen(a)
26 Ožu 2007
Poruka
2,953
Pa naravno..Slažem se s tobom,treba vratiti naše pasmine i pustiti ih da koriste pašu...Bio sam ovaj vikend u lonjskom polju,tamo su turopoljke i crne svinje dominatne,cijelu godinu su na paši,nisam ni jednu vidio mršavu niti slabu,a samo pasu travu i žir!!!
 

Dominik

Član
Pridružen(a)
11 Lis 2007
Poruka
518
Cilj mi je da jednoga dana dođem do kakvih pašnjačkih površina. I neka šuma uz taj pašnjak ne bi bila loša. Pogotovo ako ima hrasta. Ako povečam proizvodnju obavezno. Prvo zbog toga što mislim da veći broj stoke nema šta raditi u selu a drugo što je ipak onda to to. Ekološka proizvodnja i ekonomski najisplativija. Svinja se cijele godine hrani na ispaši dok ju u zimu zatvaraš i dotovljavaš kukuruzom i ječmom. S tim da takvi bravci moraju biti najmanje godinu i pol dana stari. Onda je to zrelo meso za preradu ili svježe meso od fajferice koje isto planiram promovirati.
Baš jučer je bio kirvaj i jedno prase je završilo na ražnju. Fantazija. Sočnijeg mesa nema.
 

abrkili

Aktivni član
Pridružen(a)
26 Ožu 2007
Poruka
2,953
Baš bi volio kušat crnu svinju na ražnju..Mora biti ukusnija od bilo kojeg hibrida... Ljudi su masovno krenuli sa hibridnim pasminama i zapostavili naše autohtone pasmine.. To je naravno bilo i u nečijem interesu,jer se ne isplati kupiti vreću kostiju i masti... Ali kvaliteta mesa je daleko bolja..Profesor na faxu nam je pričao da je zagrebačka industrija mesa ''Sljeme'' otkupljivalo autohtone pasmine(turopoljku i crnu) i da su od njih dobivali zimsku kobasicu extra kvalitete koja je bila brand poznat čak i u Americi u svoje vrijeme...
 
S

seljaček

Guest
Nemam iskustva sa tom svinjom ja uzgajam "plemenite" pasmine ali koliko sam imao ćuti crna slavonska je izrazito zahvalna za držanje zahtjevi za hranom su minimalni sto kažu "raste na kruhu i vodi" navodno se čak može pariti razmnožavati i u srodstvu. :?:
 

Dominik

Član
Pridružen(a)
11 Lis 2007
Poruka
518
Ja sam ti hranio većinom sa djetelinom, nekih 60% zatim davao sam bundeve te kukuruz sa malo ječma i zobi. Bravci su sada godišnjaci i u prosjeku imaju 110-120 kg. Moram naglasiti da su bili na otvorenom ( kaljuža obavezna) od kad su bili nekih 20ak kila do prije 2 tjedna kad sam ih zatvorio u svinjac na duboku stelju da ih malo dotovim do klanja. I u svinjcu dobivaju kukuruz u kopanj sa malo ječma i zobi te suhu djetelinu.
 

Dominik

Član
Pridružen(a)
11 Lis 2007
Poruka
518
A što se tiče uzgoja u srodstvu evo jedan citat iz istraživanja:

Tema istraživanja: Držanje svinja na otvorenom na obiteljskim gospodarstvima
Glavni istraživač: prof. dr. sc. Marija Uremović


Radnje na očuvanju ugrožene autohtone crne slavonske pasmine svinja započele su godine 1996. Tada je veličina efektivne populacije iznosila 18,46.Poduzetim mjerama u cilju povećavanja broja svinja veličina efektivne populacije porasla je na 56,4 na kraju 2000. godine.

U očuvanju neke pasmine važno je održavanje koeficijenta uzgoja u srodstvu na niskoj razini. Rast koeficijenta u srodstvu po generaciji izračunat po formuli i iznosio je 2,71 i 0,90% u 1996. i 2000. Iz povećanja Ne i smanjenja DF proizlazi da je učinjeno mnogo u očuvanju crne slavonske pasmine.


Dakle pjesnik je želio reći da kod tako male populacije koja je bila 1996. godine ( 46 krmača i 5 nerastova ) moralo doći do uzgoja u srodstvu. Kako se populacija povečavala koeficjent uzgoja u srodstvu se smanjivao što je ustvari i cilj.
iako mogu reči da sa rezervom se odlučujem na nabavku novih jedinki. Sada sam u fazi nabavka mladog nerasta i iskreno se bojim. Npr. iako papiri kažu da moje krmače i buduči nerast nisu u srodstvu to ne mora biti tako. Nažalost ima tu dosta nepravilnosti. Bavim se i uzgojem pasa i ne smijem ni pričati kako se tu mulja sa papirima a kamoli kod svinja.
Dogodilo mi se to npr. da mi je crna krmača pod selekcijom parena isto tako sa crnim nerastom bacila šarene prasce. Kaos. Poludio sam. Šta više da pričam.

A o parenju u srodstvu negdje sam pročitao da se Turopoljska i održala samo zato što se mže pariti u srodstvu bez posljedica. Dobro ona spada u primitivne pasmine a Fajferica je prelazna pasmina pa možda ima i tu nešto.
 

zvona

Aktivni član
Pridružen(a)
17 Pro 2006
Poruka
1,299
Parenjem u srodstvu ne mora biti štetno,naprotiv time možeš dobiti osobine potomaka kao što je jedan od roditelja otac ili mati.Osobno iskustvo kod golubova koje sam pario u sistemu otac-kčer majka-sin od toga njbolje od njih otac-unuka majka-unuk i sada da ne nabrajam više
 

Dominik

Član
Pridružen(a)
11 Lis 2007
Poruka
518
Metode uzgoja u srodstvu poznate su kod svih vrsta životinja ali ovdje se radi o vrlo maloj populaciji gdje nema velikog broja gena i to je problem. To se dogodilo sa mađarskim psom Mudijem. Mudi je ustvari pas nastao od hrvatskog ovčara. Do 1918. godine sve je bila jedna država Austro-ugarska. Nakon 1918. granice se zatvaraju, mala populacija pasa ja ću ih nazvati PULINA ostaje preko i nastaje nova pasmina-MUDI. Zbog male populacije i parenja u srodstvu rađaju se boležljive i jako osjetljive jedinke što pulin nimalo nije. Dobro danas je to stabilna pasmina jel se križala sa domicilnim psima i tako proširila genetsku strukturu.
 
J

jim3010

Guest
Ima li poticaja za takav uzgoj, koliki su i o čemu ovise i dal OPG mora biti u sustavu poreza? Volio bi da mi odgovori netko tko zna odgovore. :scratch
 

Dominik

Član
Pridružen(a)
11 Lis 2007
Poruka
518
Za krmače je 700 kn a nerastove 750 ako se ne varam. S time da ima neka fora da bi bio i poticaj i za nazimice tako da bi ako sam dobro shvatio mlada krmača prve godine dobila dva poticaja - za nazimicu i za krmaču.
S time da ti je dopušteno od dva pripusta u godini jednom pripustiti bilo kojeg nerasta a jednom crnog naravno.
 
J

jim3010

Guest
Hvala na informacijama Dominik.
Ja bih možda započeo s dvije krmače,ali nemam kontakte s ljudima kod kojih bi mogao nabaviti krmače s papirima i to odgovarajućim bez nekih muljeva. Znaš li nekog iz mog kraja ili negdje u blizini tko se tim bavi ili se bavio? Jel bi bilo dobro kontaktirat udrugu? Jesi ti u njoj i šta misliš o tome?
 

Dominik

Član
Pridružen(a)
11 Lis 2007
Poruka
518
Mislim da ima jedan dečko iz Novske ako se ne varam. Najbolje ti je provjeriti u Stočarskoj službi. Oni ti imaju u kompu sve to.
A što se tiće muljanja sa papirima tu ti ja ne mogu pomoć. Kolko sam ja shvatio do sada da ima tu svega. Najbolje ti je nabaviti dva ženska praseta i dalje je na tebi da vodiš svoj uzgoj savjesno. Ne možeš ti tu ništa. Zašto kažem praseta a ne krmače. Manja ti je naknada ta prepis i papire. Izađe te oko 200 kn po prasetu.
Vidit ćeš kada jednog dana budeš napario krmaće sa izabranim nerastom i kada ti se budu oprasile. Ako prasci budu ujednačeni i bez mana to je to. Ako budeš u jednom leglu imao svakakvih prasaca onda postoji mogučnost da su u srodstvu, bližem ili daljem. Čuj doći će vrijeme kada će broj Crnih jako narasti. Puno ljudi se počinje baviti sa tim. Onda će i index uzgoja u srodstvu se smanjiti.
Obrati se Udruzi.
Ja nisam u Udruzi.Još. Mislim da oću u Udrugu u dogledno vrijeme. Nije loše biti organiziran. Ima to svojih prednosti.
Čuj po dva praseta ti nije teško skočit bilo di u Slavoniji. Strpaš ih u gepek.
Ja sam ti jednom prilikom dovezao 8 komada u gepeku. Muških za bravce. Iz Tomašanaca kod Đakova. CCa 60-70 km.
Ako voliš svinje nabavi si. To ti je super svinja. Malo traži a puno daje. Ogradiš im komad bašće i nek pasu. Malo kukuruza i ječma malo bundeve i to ti je to.
 

Dominik

Član
Pridružen(a)
11 Lis 2007
Poruka
518
Imaš onog lika kod Siska u Sjeverovcu ili tako nekako. Rodoljub Đakula mu je ime. On ti ima oko 50 krmača. Da se njemu obratiš.
 
Na vrh