itp
Aktivni član
- Tu od
- 12 Svi 2008
- Poruka
- 1,902
ček, kako se koriste za ishranu stoke ako mi uvozimo toliko meso? suncokret, pšenica, dio ječma i soje, uljana i šećerna repica... govorim iz perspektive nekoga tko živi u izrazito ratarskom kraju, a opet na tom području obitava i većina muznih krava u hr. barem je tako bilo prije par godina. pašnjaci po meni imaju smisla isključivo na područjima gdje nije moguća intenzivna uporaba mehanizacije. ovo ljeto je iznimka, ali što će, npr. krava pasti u slavoniji preko ljeta i zime? znači, ostavlja se zemlja na milost i nemilost korovima poput ambrozije, a u tom periodu, npr. ljeta može sasvim lijepo rasti kukuruz ili heljda, ili zimi pšenica ili olaj. a mogućnosti postrne sjetve su ogromne i totalno ne iskorištene.
ni po tvom, a ni po ičijem drugom relevantnom mišljenju nije moguće dobiti više energije nego se uloži u tom slučaju. ali... ja nisam ni pričao o megapostrojenjima. niti bi nam to trebao biti cilji u budućnosti. ukupan udio u energetskom sustavu u ovom trenutku je svakako puno veći nego prije 20 g, jelda? bitna stvar kod bioplinskih postrojenja je konstantna proizvodnja energije (ako ima sirovine, naravno) za razliku od vjetroelektrana ili solara. tom logikom se može i reći da se u hr trenutno koristi samo 5% peleta koje proizvede, pa zaključiti da peleti nisu potrebni. a i tu se krije veliki potencijal, u peletiranju kukuruzovine.
nije poanta u trenutnom udjelu, nego u mogućnostima razvoja.
može se ekološki sustav održavati bez stajnjaka, ali je stajnjak najbolji humifikator i, pretpostavljam najbolja opcija.
oprosti, krampač? to misliš na kramp, motiku ili? za štrigl znam, to je tehnologija 19-og stoljeća, samo se kod nas prestala koristiti nakon drugog rata.
ni po tvom, a ni po ičijem drugom relevantnom mišljenju nije moguće dobiti više energije nego se uloži u tom slučaju. ali... ja nisam ni pričao o megapostrojenjima. niti bi nam to trebao biti cilji u budućnosti. ukupan udio u energetskom sustavu u ovom trenutku je svakako puno veći nego prije 20 g, jelda? bitna stvar kod bioplinskih postrojenja je konstantna proizvodnja energije (ako ima sirovine, naravno) za razliku od vjetroelektrana ili solara. tom logikom se može i reći da se u hr trenutno koristi samo 5% peleta koje proizvede, pa zaključiti da peleti nisu potrebni. a i tu se krije veliki potencijal, u peletiranju kukuruzovine.
nije poanta u trenutnom udjelu, nego u mogućnostima razvoja.
može se ekološki sustav održavati bez stajnjaka, ali je stajnjak najbolji humifikator i, pretpostavljam najbolja opcija.
oprosti, krampač? to misliš na kramp, motiku ili? za štrigl znam, to je tehnologija 19-og stoljeća, samo se kod nas prestala koristiti nakon drugog rata.