Ekološka proizvodnja

[itp]

ček, kako se koriste za ishranu stoke ako mi uvozimo toliko meso? suncokret, pšenica, dio ječma i soje, uljana i šećerna repica... govorim iz perspektive nekoga tko živi u izrazito ratarskom kraju, a opet na tom području obitava i većina muznih krava u hr. barem je tako bilo prije par godina. pašnjaci po meni imaju smisla isključivo na područjima gdje nije moguća intenzivna uporaba mehanizacije. ovo ljeto je iznimka, ali što će, npr. krava pasti u slavoniji preko ljeta i zime? znači, ostavlja se zemlja na milost i nemilost korovima poput ambrozije, a u tom periodu, npr. ljeta može sasvim lijepo rasti kukuruz ili heljda, ili zimi pšenica ili olaj. a mogućnosti postrne sjetve su ogromne i totalno ne iskorištene.
ni po tvom, a ni po ičijem drugom relevantnom mišljenju nije moguće dobiti više energije nego se uloži u tom slučaju. ali... ja nisam ni pričao o megapostrojenjima. niti bi nam to trebao biti cilji u budućnosti. ukupan udio u energetskom sustavu u ovom trenutku je svakako puno veći nego prije 20 g, jelda? bitna stvar kod bioplinskih postrojenja je konstantna proizvodnja energije (ako ima sirovine, naravno) za razliku od vjetroelektrana ili solara. tom logikom se može i reći da se u hr trenutno koristi samo 5% peleta koje proizvede, pa zaključiti da peleti nisu potrebni. a i tu se krije veliki potencijal, u peletiranju kukuruzovine.
nije poanta u trenutnom udjelu, nego u mogućnostima razvoja.
može se ekološki sustav održavati bez stajnjaka, ali je stajnjak najbolji humifikator i, pretpostavljam najbolja opcija.
oprosti, krampač? to misliš na kramp, motiku ili? za štrigl znam, to je tehnologija 19-og stoljeća, samo se kod nas prestala koristiti nakon drugog rata.

 

[Kamen]

Nisam mislio generalno na hrvatsku, već na zapadni svijet. Hrvatska je od 1990 izgubila gotovo 50% stočarske proizvodnje. U zapadnom svijetu i dalje velika većina jednogodišnjih usjeva ide direktno za prehranu stoke. U hrvatskoj je ta brojka sigurno veća od 50%.

Uz dobro gospodarenje pašnjacima u našoj klimi goveda mogu biti cijelu godinu na ispaši, dakle čak i prezimiti bez sijena ako se dobro gospodari. Ključ je vrijeme odmora pašnjaka u odnosu na vrijeme pašnje...

Da li energija potrebna da se kukuruznica transportira s polja do digestora, obradi, te nakon toga vrati na njivu opravdava dobivenu energiju iz bioplina? Također u tu računicu treba uvrstit energiju potrebnu za izradu strojeva i postrojenja potrebnih za tu operaciju. Niti jedna tehnologija trenutno ne može konkurirat fosilnim gorivima po pitanju pouzdanosti i cijene, čak niti nuklearna, a kamoli bioplin.

Također u Europi nema (komercijalnog) bioplinskog rješenja za male farme. Jedina rješenja su ta od nekoliko kilowata koja koštaju oko milijun eura.

Dakle zelena gnojidba sama po sebi daje iste rezultate kao stajnjak... Stajnjak nije ništa drugo nego probavljena organska materija, životinja usvoji 10%, 90% ide nazad zemlji. Ista stvar se događa kod zelene gnojidbe samo što traje malo duže.

Krampač = kultivator.

 

[itp]

ja sam govorio za hrvatsku. u hrvatskoj, tj. na istoku hrvatske (a to je glavnina obradivih površina, jel) prevladava intenzivno ratarstvo. postoji više razloga za to. osim kvalitete tla i zavidnih prinosa uz kvalitetnu agrotehniku, osnovni je problem u neisplativosti stočarstva. ako se i čovjek i bazira samo na stočarstvo, ovisan je isključivo o prihodu koji može ostvariti od životinje. u ratarstvu uvijek imaš nekoliko kultura i nikad se nije dogodilo da su sve podbacile i da im je svima bila loša cijena. a o cijeni mlijeka i mesa ne treba previše pričati.
nadalje, i da se odlučiš na proizvodnju, npr, sira i ostalih mlijčnih prerađevina, trebaš ogromna ulaganja u nešto za što nisi siguran hoćeš li i kome prodati. a ako se baziraš na uzgoj goveda za meso, nemaš ih u većini slučajeva gdje zaklati i obraditi. opet govorim o istoku hrvatske, a koliko znam, situacija je ista u ostatku zemlje. hrvatska nema ni k od klaonica.

o kukuružnjaku sam govorio kao o izvoru sirovine za pelete ili npr. kogeneracije. peltirka za slamu i biljne ostatke može isto tako i proizvoditi peletirano gnojivo, a investicija je smiješna.
utrošena energija u proizvodnju bioplinskih postrojenja je više nego korisno potrošena pod uvijetom kad bi se ta postrojenja gradila u hrvatskoj. svaki proizvod koji se može proizvesti i prodati je koristan. naravno da ništa ne može (u ovom trenutku) zamjeniti fosilna goriva, ali valjda postoji razlog zašto je eu uvela 20/20/20. danska već danas dobiva 40% el. energije iz obnoviljivh izvora energije. a gdje smo mi? nas jedino hidroelektrane izvlače u tom prosjeku.
nisu ni solari komercijalno isplativi, pa se svejedno ugrađuju.

dobro, krampač se kod nas zove vibro-kultivator. ali, kako uništiti travu između kukuruza? to me muči. a da se ne grbave leđa. jedino ostaje motika ili ova čuda http://www.glas-slavonije.hr/234662/4/Poljoprivrednik-iz-Jaksica-aroniju-ce-ponuditi-EU-trzistu ostaje jedino pitanje koliko se isplati uzet takav stroj. možda čak da se nabavi neko fleksi vratilo napraviti nešto. npr, iz zubarskih ordinacija...

 

[Hele]

a koliko znam, situacija je ista u ostatku zemlje. hrvatska nema ni k od klaonica.

Nebih se složio. Jedna klaonica u ZG županiji kolje dnevno i po 200 goveda, 500 svinja. Pa za mjesec dana pokolju cijelu Slavoniju. :icon_razz:

a o cijeni mlijeka i mesa ne treba previše pričati

Zašto je cijena mlijeka u dućanu u DE jednaka onoj otkupnoj kod nas?
Zašto se stoka k nama uvozi iz Belgije i Nizozemske, imaju puno veći standard (zarađuju bolje na toj stoci), jako su nam daleko?

Dalje o bioplinu, sama postrojenja nisu isplativa ili su isplativa na predugi rok da bi se koristila samo za struju. Zato ljudi/farmeri koji ih grade griju sela toplinom koja je nusproizvod. To pričamo o DE. Uostalom, veliki je problem i sirovina, pogledajte samo koliko drvene sječike i kukuruze ode od nas u Austriju jer nemaju dovoljno sirovine.

danska već danas dobiva 40% el. energije iz obnoviljivh izvora energije

Danska ima uvjete za to, govorimo o vjetrenjačama.

dobro, krampač se kod nas zove vibro-kultivator. ali, kako uništiti travu između kukuruza?

Ostavit razmak za traktor i kultivator uzduž i popreko?

 

[itp]

jeeeee, ta klaonica bi i nas mogla poklat. još da nas može i prodat nekome, ne sumnjam da to ne bi ni napravila. možda bi to i bilo humanije od ovoga što rade.

što je nagore, ljudima i kad se ponudi jeftino domaće mlijeko, ne žele ga. teško im ga je kuhat, nema rok trajanja ko tetrapak. kod mene u ulici je bio mljekomat u kauflandu i nedavno je maknut jer ljudi ne kupuju mlijeko. a mlijeko je bilo 4 kn + besplatna ambalaža. sad sam u napasti da kupim kravu :icon_evil: čudni su ljudi.

nama nije problem sirovina. nama je upravo problem izvoz. hebe se meni kako će se austrija grijat. jako andabak je od đakovačke nadbiskupije dobio u stogodišnji najam 13 000 ha šume i sječe na golo. mi imamo stotine mogućnosti, a ništa ne koristimo. ne bih se čudio i da nam nabiju neke penale iz eu zbog ne prilagođavanja. po procjenama ovo su nam mogućnosti samo iz ogranaka i šumskog otpada:


a u usporedbi s naftom:


vjetroelektrane nisu konstantni izvor, jbg, vjetra malo ima, malo nema. mada je u danskoj ili sjevernoj njemačkoj drugačije, i tamo ne možeš biti siguran hoće li ga bit ili neće. ugl, danski (ili belgijski, i oni su daleko dogurali, a nisu ni šveđani daleko) model se zasnvia na korištenju sve što se može koristiti : obrnuto od hrvatske, kupi sve što možeš. ako ne možeš, zaduži se, pa ćeš moći. ovo je korištenje obnovljivih izvora energije po gradovima eu:



ma ne mogu, onda bi se tek ne bi mogo otarasit trave. a osim toga, kukuruz sijemo na 25-30 cm, a razmak između redova je 70. gubio bi 50 % s time. a i njive su uske, sve bi se izgazilo. u vojvodini jedna firma radi 300 ha eko i kukuruz kopaju ručno : po tri puta.

 

[Hele]

što je nagore, ljudima i kad se ponudi jeftino domaće mlijeko, ne žele ga. teško im ga je kuhat, nema rok trajanja ko tetrapak. kod mene u ulici je bio mljekomat u kauflandu i nedavno je maknut jer ljudi ne kupuju mlijeko. a mlijeko je bilo 4 kn + besplatna ambalaža. sad sam u napasti da kupim kravu :icon_evil: čudni su ljudi.

Bio je i kod nas u Karlovcu na placu, maknuli ga isto. Ja sam tamo kupovao makar je koštalo kao u dućanu, a i ambalažu si plaćao.

vjetroelektrane nisu konstantni izvor, jbg, vjetra malo ima, malo nema. mada je u danskoj ili sjevernoj njemačkoj drugačije, i tamo ne možeš biti siguran hoće li ga bit

Zato se i rade tamo gdje su gotovo konstantni izvor, sjeverno more.
Pred par godina bio sa čovjekom iz Siemensa u Novom Vinodolskom i komentiram kako su konjine napravile vjetroelektrane gore u brdima gdje se slabo vrti, zašto nisu uz obalu pa kad odere bura ima da polete. Na to če on meni da se postavljaju tamo gdje ima konstantno vjetra i koji nije jak (iznad određene brzine vjetra ih zaustavljaju).

ma ne mogu, onda bi se tek ne bi mogo otarasit trave. a osim toga, kukuruz sijemo na 25-30 cm, a razmak između redova je 70. gubio bi 50 % s time. a i njive su uske, sve bi se izgazilo. u vojvodini jedna firma radi 300 ha eko i kukuruz kopaju ručno : po tri puta.

Normalno da bi izgubio pola njive al ne možeš ovce i novce, nije to tele2. happy):
Bome 2 parcele do mene je jedan stari 75+ ove godine na ruke okopao parcelu preko 2000m2. Došao na traktoru sa motikom.

 

[itp]

o tom ti i pričam. čovjek pakuje mlijeko, 4 kn/l i besplatna dostava. čistimo kod prijatelja češnjak, a njegova sestra kaže kako više neće uzimat to mlijeko, dosadilo im je kuhat, a i trgovina je pod nosom, lakše je uzet po pola litre. i onda očekuju da će netko njiho češnjak. po kojoj logici? a znaš i sam koliko bi taj proizvod imao prolaz da je još ekološki. i da je samo kunu skuplji od onog iz trgovine. ili čak da je u istom rangu.

kod nas su te vjetroelektrane sisanje para iz državnog budžeta. i većinom su ih instalirale strane firme. a mi ih plaćamo. nešto slično ko i u italiji. al ajd, nek se nešto radi :

imam i ja jednog takvog pacijenta matorog, samo što je ovaj više od jutra odradio. mislim da je 3 ili 4 tjedna svaki dan. polako. a što je najgore, prsko je kukuruz, nije ni bilo trave. sad, kad bi radio 2-3 jutra kukuruza, tu bi bilo jako puno posla. 20 kn je satnica kopanja u povrću, a vamo nema toliko saginjanja, išlo bi brže sigurno. al onda je tu još i trganje metlica ako bi bio osmoredac u pitanju... nisam siguran koliko se to isplati.

 

[Kamen]

@itp

Ekstenzivna poljoprivreda bi baš riješila te probleme.

Niska cijena otkupa mesa - niska cijena mesa je proizvođaču, kada bi proizvođač dobio cijenu koju kupac plaća bio bi sasvim zadovoljan. U ekstenzvnoj poljoprivredi se dobiva zdravije i kvalitetnije meso stoga kupac ima razloga kupiti direktno od proizvođača po cijenu koju inače plača posrednika, maloprodaju, čak i mesara...

Ekstezivna proizvodnja ima manje troškove. Manji troškovi + veća cijena = veći profit.


Ovdje pričamo o ekološkoj poljoprivredi. Izvoziti kukuruzovinu iz njive kako bi se peletirala i palila za biomasu nije niti najmanje ekološki. To je gore od korištenja fosilnih goriva jer se izvozi organska tvar iz tla. Možda to zvuči profitabilno gledajući kratkoroćno 5-10 godina, ali dugoročno sigurno nije jer se izvozi plodnost iz tla, što će dugoročno uzrokovat slabiju otrpornost na sušu, bolesti, nametnike, slabiji prinos, teže obradivu zemlju, eroziju tla itd.


Okopavina se može uzgojiti bez ručnog okopavanja. Ide se na uništavanje korova dok je u stadiju nicanja i ide se na davanje prednosti kukuruzu na korovom. Iako treba dosta znati, imati iskustva da se pogodi kad treba ići, i dosta procjenjivati u grubo to ide ovako:

- sije se sa malo kasnijim datumom kako bi kukuruz izašao čim prije, obično to rade oko 10.5.

- njiva se 2 puta obrađuje za sjetvu, to zovu "false seedbed" kako bi korov nikao pa ga se ubije drugom obradom. Drugi puta se obrađuje neposredno prije sjetve kako bi korov i kukuruz imali isti start kod nicanja

- prva kultivacija štriglom se radi 3 dana nakon sjetve ili se gleda kada kukuruz proklije a još nije izašao iz zemlje tj nalazi se 2 cm ispod tla. Štrigl bi trebao biti postavljen da ulazi max 2 cm u zemlju kako ne bi oštetio kukuruz. Ova operacija uništava korov u stadiju nicanja i daje kukuruzu 3 dana prednosti nad korovom.

- druga kultivacija se radi međurednim kultivatorom kada je kuruz u fazi 4-5 listova. Ide se malo brže da zemlja napravi male brežuljke među kukuruzom i na taj način se zakopa mali korov među kukuruzom (u redu) koji umre bez sunca.
- treća kultivacija se radi tjedan-dva nakon prve ovisno o mogućnosti i rastu korova. Opet se ide brže da se zakopa korov među kukuruzom.
- korov koji nikne nakon 5 tjedna ne smanjuje prinos

To je jedan primjer koji funkcionira. Ima i drugih načina. Amerikanci imaju stroj (rotary hoe) s kojim se mogu vozit po kukuruzu u periodu od nicanja do 5. lista:

dva prolaza s tim, i dva prolaza sa kultivatorom i nema ništa korova...

To je većinom sva mudrost, uz to naravno treba paziti na plodored, oranje i ostale radnje za sprečavanje korova.

Ako nekog zanima više:
http://www.organicriskmanagement.umn.edu/acknowledgements.html
http://www.organicriskmanagement.umn.edu/weed_management.pdf
http://www.organicriskmanagement.umn.edu/corn_production.pdf

Mali osvrt na ovo sa mlijekomatima. Ljudi žive ubrzanim životima i kod hrane je bitna praktičnost. Nepasterizirano mlijeko iz mlijekomata se pokvari za 24 sata ako se ne prokuha, korisnik mora oprat ambalažu, mora otić na drugu lokaciju od one gdje je inače navikao kupovat itd. Dakle pasterizirano mlijeko ima niz prednosti.
Ali, nepasterizirano mlijeko je mnogo zdravije od pasterizirano i homogeniziranog. Čak se može svrstati u hranu - lijek ako se konzumira pravilno. Stoga da se išlo na marketing po strani zdravlja mlijekomat ima smisla. Ako netko kuha mlijeko iz mlijekomata to mlijeko nije ništa bolje od onog pasteriziranog ili homogenizirano i košta daleko više od onog iz dućana kad se ubroji rad potreban da se skuha, opere ambalaža, ode do mlijekomata itd.
Dakle mlijekomat ima jedino smisla ako se cilja na skupinu koja cijeni sirovo (neprokuhano, nepasterizirano) mlijeko.

 

[Njoko]

. čovjek pakuje mlijeko, 4 kn/l i besplatna dostava. čistimo kod prijatelja češnjak, a njegova sestra kaže kako više neće uzimat to mlijeko, dosadilo im je kuhat, a i trgovina je pod nosom, lakše je uzet po pola litre. i onda očekuju da će netko njiho češnjak. po kojoj logici? a znaš i sam koliko bi taj proizvod imao prolaz da je još ekološki. i da je samo kunu skuplji od onog iz trgovine. ili čak da je u istom rangu. .

To je danas najveća problematika,prokuhat mlijeko:icon_idea:,kada pojedinci budu shvatili da je trajno mlijeko jedna kašika sluzave mase + voda biti će kasno.
Dokle god budem mogao kupovat ću privatno ispod kravlje sise,hvala bogu imam takvu sreću a u velikim gradovima imaju to na automatu,ali još je uvijek tu taj naš narodni inat,neshvatljivo.
Danas je došlo da je X povrća,voća,mlijeka pristupačnije na kućnom pragu ili tržnici nego u trg.centru ili sa istom cijenom,ali opet ona stara u trgovaćkom centru je pristupačnije.
Kada bi pojedinci shvatili samo kako trgovački lanci ucjenjuju proizvođaće i kakve sramotne cijene dobiju za svoj proizvod i koliko ima pod "" otpišu kao da je propalo robe.
NEOPISIVO:icon_sad:

 

[itp]

nekako mi je prejednostavno ovo za kukuruz. osim što se ispusti jako puno co2 u atmosferu. : ali, ne košta ništa pokušati jedino sam malo skeptičan za ovu travu između biljaka. nabaci kultivator svakako zemlju između, ali uvijek se probije korov. a što misliš o nagrtaču za krumpir? osmoredcu je svakako preporučeno nagrtanje. još bi bilo najidealnije kad bi mogo osigurati navodnjavanje, pa ga sijati u strnište od ječma, ali to je već znanstvena fantastika.

što se tiče kukuruzovine, bolje je oplemeniti tlo zelenom gnojidbom (ili stajnjakom, recimo :icon_mrgreen: ) nego se maltretirati s tim niskokaloričnim otpadom koji se, bez obzira na uvijete, odbija razgraditi u tlu. i uz to je domaćin svim mogućim štetnicima. a i moraš orati do kine da ga zaoreš, ako nema sječke na kombajnu.

ako ništa drugo, razlika je u okusu, mirisu i boji. jedino mlijeko iz tetrapaka koje mogu popiti je ono od vindije. sve ostalo mi smrdi. a inače mi je nos slomljen. okus mu je puno sličniji pravom mlijeku. a i dalje se ne može usporediti sa svježim mlijekom. ono što se kod nas prodaje nije mlijeko. ko zna čime nas truju. odnosno, čime se dobrovoljno trujemo. dugoročno gledano, nije ekološki tolika potrošnja ambalaže ako se može ista koristiti više godina. npr. staklo. u odnosu na plastične boce ili sam tetrapak.
@njoko, ljude ne zanima kvaliteta, na prvom redu je komfor, a onda cijena. sve ostalo pada u drugi plan. i nek susjedu crkne krava, pa meni mogu i dvije

 

[adan]

Kamen, što se tiče korova u kukuruzu, mislim da ovo funkcionira. ALI zaboravio si na vremenske uvjete koji ne dozvoljavaju zadnjih nekoliko godina ni jednom pošteno obraditi zemlju. Sve se radi na silu, ili je suho ko barut ili je mokro čitaj blato, ili kao ovo proljeće mokro i tvrdo ko kamen. Godinama uzgajam povrće (od ove godine eko). Nikad nisam koristila herbicide - samo motikano, nekad veću, nekad manju, ali uvjek naoštrenu. U normalna vremena kad smo imali godišnja doba i vrijeme primjereno tim dobima koristila sam metodu sličnu ovoj koju opisuješ. Oranje, frezanje, pa pauza 3-5 dana dok korovi dobiju klicu, ponovo frezanje i sjetva ili sadnja. Nekoliko dana iza samo prođeš motikom između redova, onako samo povučeš za sobom usput i uništiš ako se nešto ukorjenilo i tako dva puta, jedno okapanje i to je bilo to. A ove godine, sađeno na foliju ali vrijeme neda ni staze između folija oguliti. Ne možeš ni kosilicom proći zbog blata, nešto na silu ubiješ flaksericom i eto ti eko pa uživaj. Ja se držim one junačke - pametniji popušta- a to nisam ja, pa će opet biti normalnog vremena i nas s motikanom. Koliko se to isplati, vidjet ćemo. Dok smo na forumu znači da plaćamo režije što će reći da smo ipak u plusu.

 

[Kamen]

@itp

Na taj način nije jednostavno uzgojiti kukuruz, ali se može, stoga valja ustrajat. Zasigurno treba 3-5 sezona iskustva da bi se steklo potrebno iskustvo da se napravi kako spada.
Da bi se zakopao korov ide se kultivatorom čim se može unutra dok je kukuruz u sdaiju 4-5 listova. Tada bi korov treba biti sasvim mali, tipa par milimetara visok.

Stabiljka ima 40-60% kalorija u odnosu na plod žitarice, stoga kukuruznicu nazivati niskokalorijskom baš i nije opravdano.

@adan
Teško je, ali se opet napravi. Barem sad za razliku od prije imamo koliko toliko pouzdane dugoročne prognoze pa se može planirati par dana unaprijed.

 

[adan]

Ma mogli smo mi planirati koliko smo htjeli i slušati prognoze, kod mene je padalo svaki dan bar jedanput i to onako za pravo. Godinama sam sadila salatu jesensku 7-8 mjesec, veće količine. Ove godine sam mogla posaditi samo rižu. Ne možeš u polje ni u gumenim čizmama, a kamoli s nekim strojem. Eto stoji cijelo jutro u komadu s navodnjavanjem kap po kap, izorano na silu, a iza svake brazde jezerce. Dobra strana prognoze je to što nisam ni posijala salatu, bar sam izbjegla taj trošak.

 

[gigausupi]

Bilo ekološka prozitvodnja ili konvencionalna, bilo neki drugi vid proizvodnje ili poduzetništva nema smisla pokretati ako nema zarade.

Mnogi ljudi žive od ekološke poljoprivrede.

Mnogi ljudi ekološku poljoprivredu vide kao proizvodnju voća i povrća. To je krivi pogled.

Da bi ekološka poljoprivreda bila isplativa mora biti integrirana. Proizvodnja iskljucivo povrca ili voca je krivi put. Put prema propasti.

Zamisao ekološke poljoprivrede su mala obiteljska gospodarstva čija se proizvodnja temelji na mnogo proizvoda:

Primarno: Biljojedi - meso, mlijeko, prerađevine, nusproizvodi. Svinje, kokoši, patke, guske i sl.

Uzgoj životinja mora biti vezan uz pašnjake da bi se što više smanjili troškovi.

Nakon toga dolaze sekundarni proizvodi farme za čiju prozivodnju se koristi gnoj životinja i zelena gonojidba. Žitarice, povrće, voće i sl.

Potrebno je razmišljati izvan okvira konvencionalne poljoprivrede, smanjiti troškove na minimum, integrirati sve vidove proizvodnje i što više prodavati direktno kupcu. nod):

Kasnim godinu dana, ali sam nov i onako, pregledavam postove i ovaj i onaj iznad od Mrxona su najtočniji i najiskreniji postovi koje sam do sada uopće pročitao na cijelom forumu, a pročitao sam ih mnogo.

Što se tiče kontrola i eko-certificiranja, bio sam svjedokom kako se to radi i to je, ajde da budem jako blag - šarlatanstvo, mito i korupcija. Imam dosta saznanja kako se to radi(ne kažem da svi to rade).

Konkretno, jednom sam bio sam prisutan kod jednog srednje velikog eko proizvođača svega pomalo, a najviše jabuka, kada su m u jednoj ekološkoj stanici javili jedno dva dana unaprijed da će za dva dana doći u nenajavljenu kontrolu, izuzimanje uzoraka, pa da "pripremi sve što treba".

Dakle, primjerke netretiranog voća i povrća i malo šuške jelte. Dobro, to je još bilo dok nismo bili u EU, ali kladim se u sve da je tako i danas, samo je šuška malo veća, a eko proizvođača sve manje.

I da, ako nema zatvorenog kruga, nema eko proizvodnje. Ja ima ajmo reći 80 posto zatvoreni krug - povrće, nešto voćki, par koza i dosta pataka i kokoši.
Sve je to samo za obitelj, a ako je dobra godina i za rodbinu, prijatelje...

Nema baš nikakvog prskanja ničega, čak niti na bazi bakra. Isključivo, kopriva, preslica, maslačak, mlijeko, češnjak itd....

Osim gnojiva kojega imam od živina, sam radim i kompost od ostataka jela iz kuhinje, pa do taloga kave, papira, trave, gnojiva....

Nemam puno zemlje, ali bi za kokoši i patke bilo dosta da uzgajam nešto kukuruza i probao jedne godine, ali ne ide bez kemikalija ! Zaboravite, jedino ako nađete neku staru sortu ili osmoredca i ajmo motikom između redova za što jednostavno nemam vremena niti živaca.

I eto pucanja lanca ! Dakle, ja u biti nemam (ako ćemo biti perfekcionisti) nikavu eko proizvodnju, jer mi osim velikih količina trave, glisti, kukakaca, puževa, kruha(???), živina jede kupljeni tretirani kukuruz !

A gdje da kupim eko kukuruz? Ima svega, ali za eko kukuruz kod nas još nisam čuo. Možda netko ima za svoje potrebe ili ima neki muljator koji je dobar s kontrolorom i labosom. A znam kak se to sređuje. Ne iz prve ruke, ali znam ljude koji znju ljude.

Drugo, već duže vrijeme pokušavam nabavljati ekološko sjeme u razmjenama ili kupnjama preko foruma ili oglasnika ali pitanje je da li je baš sve to sjeme eko, jer kod nas se to ne gleda. Jednostavno, ideš na riječ?!

Tako da sam počeo raditi vlastitu bazu sjemena, ali...

Što se tiče voćaka, ne kužim kako je moguće eko- voćarstvo bet isključivo starih sorti voćaka. A to tek nabaviti...je umijeće.

Evo jedno metafizičko pitanje: Da li je stara sorta voćke ona koja je nakalemljena na novu ili nešto drugo tretirano ili obrnuto, neki hibrid nakalemljen na stablo(korjen) stare sorte koja se nemora ničime prskati ?

Po mome mišljenju je prije ovo prvo, ali...opet to nije to.

Kao primjerice moje dvije prastare jabuke koje nikada nitko nije prskao ničime, a svake godine plodova na izvoz.

Ja sam znao bukvalno hodati po šumi gdje su nekada davno bili voćnjaci(sada sve obraslo) i tražiti reznice, mladice...

Djelomično sam uspio, a neke sadnice kupio u obližnjem rasadniku da su eko (na riječ).

Nadalje, čak i da sve to imam, pola kilometra dalje susjed s traktorom šprica kukuruz ili vinograd. Po zakonu se to ne smije raditi kada puše vjetar ili pada kiša. Ali, neki rade, jebe im se, iako sami sebi rade trošak.

I zato sam sve odlučio ograditi živom ogradom, što obična živica, što bagrem, vrba i bambus, ali baš pravi crni bambus koji naraste u našim uvijetima do pet šest metara.

Ali i to se može probiti. Ali da ne idem sada u detalje i čačkam mečku - da.

Kod nas nema eko proizvodnje osim kod ljudi koji uzgajaju za sebe i svoj gušt i ako se dobro naoružaju znanjem i naprave zaštitnu kupolu oko imanja:biggrin:

 

[Hele]

Šta imaš od toga da smuljaš eko kontrolu sa nadzornom stanicom a kupac ti napravi testiranje?

Stare sorte voćaka:

http://www.stare-hrvatske-vocke.com/

 

[gigausupi]

Hvala na prvom linku, ali goji mi molim te nemoj spominjati(imam razloge). Radije aroniju.

A što se tiče znanja o pravima potrošača (nedavno usvojen novi stroži zakon), a pogotovo samopoštovanja i volje, čast izuzecima, da netko nosi to na kontrolu i općenito da postoji institucija da narod općenito kontrolira rad političara, a kamoli hranu koju jede, što nije nemoguće - zaboravi.

Nije bitno sada čime se bavim, odnosno gdje radim, ali znam naše ljude.

I znam koji je postotak raznih proizvoda koji su lani građani nosili na kontrole u lokalne Zavode za javno zdravstvo (privatni labosi su malo skupi), a koliko je inspekcija tzv. nasumičnom kontrolom izuzela i koji su rezultati, a idućeg tjedna to mogu brzo doznati i za prvu polovicu ove godine.

Uglavnom jaaako mali postotak građanske kontrole.

Svako kod nas bavi tzv. eko proizvodnjom(opet napominjem da ima poštenih i ne želim generalizirati) živi u idealnoj državi.

Nisam siguran kako je vani, ali mislim da uz strože kontrole i samog mentaliteta eko proizvođača, kao i znanja građana o svojim pravima i dužnostima( a to je i dužnost), eko proizvodnja stvarno eko proizvodnja.

Osim naravno, ono što izvoze i proizvode za zemlje istiočne i JI Europe, odnosno zemlje u razvoju. Jebiga, znaju da se nema para, pa kupujemo jeftino.

E ali vani se to fino subvencionira, potiče na sve moguće načine, reklamira, a ljudi imaju mnogo veće plaće, a cijene hrane iste. To znam jer sam proputovao dobar dio Europe i šire.

 

[dingo]

Apsolutna ćistoća pitanje je dali je moguća i u laboratorijskim uvjetima, naj bliže u realnim uvjetima su oni koji prakticiraju tzv. "šumske vrtove", no i odgovarajuća prirodna ili umjetna barijera između konvencionalne i eko parcele dovoljna je.
Ne kažem da ne treba težiti postizanju maximuma, ali apsolutna čistoća i apsolutna istina su više filozofski nego stvarni pojmovi.:icon_pidu:

 

[gigausupi]

Ma naravno. Glupo je govoriti o apsolutnoj čistoći, nego da ne jedeš baš 37 pua prskanu jabuku, nego ajmo reći 7 puta i slično.

Za četveročlanu obitelj, uz puno znanja i nešto truda može imati dovoljno voća, povrća, jaja, mlijeka i mesa od pataka ili kokoši, mesa (dvije ovce, koze - isplativije od svinja) jer ih možeš odvest u šumu da brste ili nabrat brdo agacije i lijeske, žireva, kestena, šipka... za jesti) sa 2000 m2.

Toliko imam i u to sam se uvjerio.

Naravn govorim sezoni i ako je godina dobra, a ne kao ova. Preko zime baš i ne ide.

 

[gigausupi]

Inače, kako tebi ide? Jel se može živjeti od toga?

 

[dingo]

Inače, kako tebi ide? Jel se može živjeti od toga?

Više puta sam na forumu naglašavao, da je sreća što ne živim od toga, jer da nema poticaja bio bi to čisti gubitak, ovako uspjevam održati pozitivnu 0.
Ovo pzitivno smatram da je to što ipak mic po mic unaprjeđujem proizvodnju, a od "zarade" u ovih desetak godina nisam si uspio kupiti ni jedan pošteni mobitel, ali mene to i dalje veseli.happy)::icon_pidu: