Ekološko voćarstvo

[D&D]

Iako još nemam nasad nego samo sadnice a namjera mi je ekolološki nasad. Kako stvari stoje bio bi to orah i lješnjak.
Ima li koga sa više iskustva u tome da iznese svoja iskustva a da se to ne svede na razliku u poticajima pretpostavke cijene gotovih proizvoda.

 

[noviuposlu]

poli mene su svih 11 stabala oraha 1000% ekološka, al eto ja nemam ništa prijavljeno nit išta tako da ti neznan reć.sorta je ona staraaaa stara, jako su dobri i kad poželim prodat prodam bez problema po 50kn/kg u ljusci

 

[D&D]

poli mene su svih 11 stabala oraha 1000% ekološka, al eto ja nemam ništa prijavljeno nit išta tako da ti neznan reć.sorta je ona staraaaa stara, jako su dobri i kad poželim prodat prodam bez problema po 50kn/kg u ljusci

Ekološki uzgoj uključuje i primjenu dozvoljenih gnojiva ali i zaštitnih sredstava.
Neke stvari se preklapaju tj iste koje su dozvoljene u konvencionalnoj,dozvoljene su i ekološkoj.
Tih 11 stabala čak ako niti ne zaljevaš biti će ok,velika su već su se razvila a ako je još i sorta otporna na bolest,tim bolje.
No, kad dođe (ako već nije) orahova muha, šta ćeš onda ?
Ima tu još i crna pa i siva pjegavost i još ponešto...

 

[karla]

Ekološko voćastvo je budućnost!
To je prva rečenicu koju su mi u svim kontaktima rekle institucije i "stručni" ljudi. I ja vjerujem da jeste, ali ono u stvarnosti kod nas ne živi i to po ni jednoj opciji; od polja - voćnjaka do prodaje. To je moj osobni zaključak, donešen na osnovu istraživanja ali konkretnih činjenica. Došla sam do zaključka da je jedino razlika u poticaju na strani ekologije.
Znam konkretne ljude koji su ušli s lješnjakom u to i muče muku s uzgojem, a do prodaje nisu ni došli (nema još uroda).
Moja iskustva s prodajom pokazuju da formiranog tržišta za ekološki uzgoj nema. Tako da podatak da se ti proizvodi prodaju po većoj cijeni od naših nije točan u praksi,ali teoretski bi trebalo to biti tako. U EU to funkcionira, a kada uđemo u to vjerojatno će se i kod nas nešto promijeniti.
Smatram da je podizanje nasada, ovdje mislim na lješnjak s kojim imam nekakvog iskustva, puno bolja opcija na konvencionalni način.
Ako netko misli drugačije, u redu. Pa molim da mi kaže točan naziv sredstva iz ekološke proizvodnje s kojim će ubiti ljeskotoča, drugo ništa ne moramo da diskutiramo, ako se zna da kada se zavuče ljeskotoč u nasad dolazi do uništenja do 80% ploda.

 

[D&D]

Ekološko voćastvo je budućnost!
To je prva rečenicu koju su mi u svim kontaktima rekle institucije i "stručni" ljudi. I ja vjerujem da jeste, ali ono u stvarnosti kod nas ne živi i to po ni jednoj opciji; od polja - voćnjaka do prodaje. To je moj osobni zaključak, donešen na osnovu istraživanja ali konkretnih činjenica. Došla sam do zaključka da je jedino razlika u poticaju na strani ekologije.
Znam konkretne ljude koji su ušli s lješnjakom u to i muče muku s uzgojem, a do prodaje nisu ni došli (nema još uroda).
Moja iskustva s prodajom pokazuju da formiranog tržišta za ekološki uzgoj nema. Tako da podatak da se ti proizvodi prodaju po većoj cijeni od naših nije točan u praksi,ali teoretski bi trebalo to biti tako. U EU to funkcionira, a kada uđemo u to vjerojatno će se i kod nas nešto promijeniti.
Smatram da je podizanje nasada, ovdje mislim na lješnjak s kojim imam nekakvog iskustva, puno bolja opcija na konvencionalni način.
Ako netko misli drugačije, u redu. Pa molim da mi kaže točan naziv sredstva iz ekološke proizvodnje s kojim će ubiti ljeskotoča, drugo ništa ne moramo da diskutiramo, ako se zna da kada se zavuče ljeskotoč u nasad dolazi do uništenja do 80% ploda.

Ja sam bio na nekom predavanju na kojem se govorilo i o lješnjaku,čak se spominjao i lješkotoč. No kako sam daleko od ljeskotoča,nije me to zanimalo.
Ima još jedna stvar: prema propisima,ukoliko za neku bolest ili nametnika ne postoji adekvatno ekološko sredstvo,može se dozvoliti primjena sredstva koje na popisu ekoloških.
Ima tu još kojekavih nedorečenosti...npr...dođu u kontrolu...i traže popis sredsava koja su se koristila...a od mjerodavnih službi je gotovo nemoguće izvući taj popis. U tom slučaju,jedino što mi pada na pamet,kako god blesavo bilo nazroniku "oteti" šalabahtere.
Neka sredstva su registrirana za azštitu jabuke a ista ta sredstva se upotrijebljavaju kod lješnjaka,no nisu registrirana za lješnjaka i tu je problem. Registracija košta jako,jako puno a potražnja je mala.
Što se tiče razlike u poticajima koja jest zančajna, ona je jedva dostatna za razlike cijene repromaterijala. Ma što govorio to je tako i ne može me nitko ubijediti u suprotno. Da ne pričam npr o uklanjanju izdanaka/izboja koji u ekološkoj se ne smije raditi prskanjem bastom (mislm da to upotijrbeljavate) nego samo mehaničkim putem.
A ekološka gnjiva su priča za sebe...i po strukturi,doziranju ali i cijeni

 

[karla]

To su stvari koje ti se nameću u razmišljanjima sada dok ih još nisi susreo u praksi. A što je s pripremom tla prije berbe?! Gdje tu nači najbolje rješenje u ekološkoj proizvodnji.
Izboji? Njih režemo mehanički svake godine 2x u vegetaciji, pa znam da već posustajemo nekoliko godina i stalno ovo je zadnji put, ali dogodine će tako i biti, bit će Basta i basta s tim.
Lako se registrirati i misliti na veće poticaje, ali i ti poticaji nisu bez veze veći od naših, nitko ništa ne daje bez razloga.
Još samo da dođe neki propis da će se poticaji vezati na proizvedene količine onda će biti još malo ljuća priča oko ekologije.

 

[Kontam]

Da vas pitam ako do sada nema štete od ljeskotoča, jel ga može biti kasnije? Nikad ovako lješnjak nije rodio kao ove godine. Čak ni ne otpada, možda ima nešto u svezi što mi je prošle godine pod njega se otkačila alkaten spojinca, pa je dobio bar 25 m3 vode i ove godine isto tako bar 10 m3? Nikad ga nićim ne špricam, ali ga ni ne jedem Ove godine bi ga mogao probati

 

[D&D]

To su stvari koje ti se nameću u razmišljanjima sada dok ih još nisi susreo u praksi. A što je s pripremom tla prije berbe?! Gdje tu nači najbolje rješenje u ekološkoj proizvodnji.
Izboji? Njih režemo mehanički svake godine 2x u vegetaciji, pa znam da već posustajemo nekoliko godina i stalno ovo je zadnji put, ali dogodine će tako i biti, bit će Basta i basta s tim.
Lako se registrirati i misliti na veće poticaje, ali i ti poticaji nisu bez veze veći od naših, nitko ništa ne daje bez razloga.
Još samo da dođe neki propis da će se poticaji vezati na proizvedene količine onda će biti još malo ljuća priča oko ekologije.

Ja još uzgajam sadnice pa sam zasada daleko i od lješkotoča ali i od pripreme zemlje. Na ovom seminaru je bilo govora o ljeskotoču,ali iskreno kako je to daleko od mene nisam niti previše slušam.
Što se tiče izboja idem na kalemljeni,tako da će ako ih i bude biti puno,puno manje. Pokupio sam neku literaturu,ali isto tako ne znam gdje sam ju spremio. Vjerovatno sa hrpom nekih drugih reklamnih stvari koje mi dolaze.

Jedna od stvari koja kod nas nikako da zaživi je to nužno partnerstvo.
Daleko lakše bi to branje bilo sa samohodnim usisavačem. On košta,da ali nasad od 10h pobere za 3 dana.
Da se ljudi mogu dogovoriti pa kupiti jedan takav,pravi a ne neki vučeni koji je opet polurješenje bilo bi lakše i jeftinije. Nekakav kamionić i vozi od nasada do nasada.

Što se tiče ekološke proizvodnje, ako EU opstane, i kad uđemo u EU bit će bitnih promjena u odnosu na konvencionalnu. Osim uvjetovanja da "gazdinstvo" ako želi poticaje mora imati određeni dio ekološke proizvodnje i poštivati još neke stvari višestruke suglasnosti, bitno će povećati iznosi poticaja ali i kontrole.

Sutra idem u Njemačku i ako bude vrmena svratim kod čovjak koji ima ekološke nasade,makar po slikama koje sam vidio impozantno je. Ima dosta različitih voćki i sve je eko. Navodno da na godinu prelazi na biodinamičko što je daleko kompliciranije od ekološke.

Ono što mene za sada dosta "muči" je to da ekološka gnojiva nisu vodotopiva,barem ne u mjeri koja je potrebna. Neću ulaziti u iskoristivost,ali da je slab efekt ako se rastapaju-jest. Probao sam.

 

[D&D]

Da vas pitam ako do sada nema štete od ljeskotoča, jel ga može biti kasnije? Nikad ovako lješnjak nije rodio kao ove godine. Čak ni ne otpada, možda ima nešto u svezi što mi je prošle godine pod njega se otkačila alkaten spojinca, pa je dobio bar 25 m3 vode i ove godine isto tako bar 10 m3? Nikad ga nićim ne špricam, ali ga ni ne jedem Ove godine bi ga mogao probati

netko je već pisao da je u par navrata ima nakratko poplavljen nasad lješnjaka i da onda nije bilo ljeskotoča. Mislim da je taj forumaš negdje oko Zaprešića.
Voda je potrebna svemu. Ja samradio dosta malih eksperimenata sa sadnicama u raznim kombinacijama sa raznima dozama gnojiva. Razlika je jako velika.

 

[Milan1]

Ekološka proizvodnja je u nekim držvama EU dosta razvijena,posebno u Italiji i Francuskoj i te dvije zemlje pokrivaju preko 90% svih potreba bio proizvoda...Njaveći problem eko proizvođača u Hrvatskoj sto se neznaju organizirati i svoje proizvode kvalitetno plasirati na trziste.Da bi u tome uspijeli moraju se udruziti i zajedno na trzistu djelovati da si smanje troskove poslovanja...Mnogi od eko proizvođača krenuli su u taj vid proizvodnje a nisu napravili POSLOVNI PLAN niti su ISPITALI TRŽISTE i onda mnogi kukaju,plaču što svoje proizvode nemogu prodati i nemaju od svega toga nikakve zarade...Općenito,u biznisu tko ne napravi poslovni plan i neispita trziste taj je u startu vec pokopan....Koga zanima ekološka proizvodnja ima tu link pa neka pogleda sve rasprave oko toga i korisne informacije koje se vode na facebooku...

 

[karla]

Kalemljeni lješnjak nema veze s ekološkim načinom proizvodnje što se izboja tiče, u Italiji to drugačije rješavaju, bili smo na plantaži 100 ha eko uzgoja. Oni nemaju kalemljeni nego kao i većina nas, a u poslu su od prije 100 godina u tome.
Ovaj link od Milana 1 ne mogu otvoriti jer se treba registrirati pa će biti drugom prilikom, iako me zanima.
Orahovica sadi 100 ha ali isto ništa od kalemljenog, tako da ne vjerujem u tu priču. Kod nas je točno što je Milan 1 napisao od prve do zadnje riječi, slažem se. I baš zbog toga nisam u ekološkoj proizvodnji, iako podržavam ali u drugačinim uvjetima poslovanja nego su ovi naši, ima vrlo vrlo puno okolnosti koje nisu nikako rješene, ali jedno je raspravljati o tome a drugo se susretati u praksi s time. Lješnjak od uzgoja do prodaje je vrlo složena materija. Ne ulazim u nešto što mi nije od početka do kraja potpuno jasno jer i da je uvijek se pojavi još nešto. Moj stav oko ekološkog uzgoja-proizvodnje je takav da kada se poslože važne stvari da to može u praksi funkcionirati evo mene u eko uzgoju, za to se uvijek ima vremena; lakše je uči nego izaći.

 

[Milan1]

otvorio sam ekolosku grupu na fejsu,sadaje dostupna svima da citaju... ima zanimljivih stvari,informaicja od direktnih eko ili bio proizvođaca....

 

[Jonathan]

pozdrav,
ja planiram ove godine posaditi u velike čaše sjemenke džanarike, a sadnja bi bila slijedeće jeseni, kad porastu.
imam slobodno oko 75 ari zemljišta u komadu pa bih probao s tom šljivom, ova stabla koja imam kod kuće su se pokazala kao jako tolerantna spram bolesti i niskih temperatura.
U cvatnji je izvrstna medonosna kultura jer se ne prska, intenzivno cvate i jedna je od najranijih koje cvatu poslije zime.
čuo sam od mnogih ljudi da se dobije dobra rakija, malo manje daje od selekcioniranih šljiva, ali se to kompenzira većim urodom koji iznosi od 50-80 kg po sadnici.
što vi mislite o tome?

 

[noviuposlu]

Ekološki uzgoj uključuje i primjenu dozvoljenih gnojiva ali i zaštitnih sredstava.
Neke stvari se preklapaju tj iste koje su dozvoljene u konvencionalnoj,dozvoljene su i ekološkoj.
Tih 11 stabala čak ako niti ne zaljevaš biti će ok,velika su već su se razvila a ako je još i sorta otporna na bolest,tim bolje.
No, kad dođe (ako već nije) orahova muha, šta ćeš onda ?
Ima tu još i crna pa i siva pjegavost i još ponešto...

mi sve nase vocke samo poberemo ono šta bog da, znači nikad se ničim ne spriča ništa dodaje i ništa se niti ne zalijeva....

nikad za nic nemoren rec da se to nece desit nikad al za moje vocke ja sam siguran da NIKADA nece nijedna bolest na njih, osim bolesti zvana starost
imam sve, kivi, marelice, breskve, jabuke, ljesnjak, orah, grojze, kruske, dunje, smokve, sljive, visnje... mozda sam nesto zaboravio... maline... i to je moj djed posadia prije min 32godine, nazalost jer toliko ga vec nema i ostalo nama on i mi moremo samo psa natjerat na onog ko dođe pa nudi neka ta sranja za spricanje, to je zivi otrov, eto mi se jakooo ca se tice ekologije, rijec ekološka ne volimo jer kako mama kaze glupa rijec, ona i djed su svaki dan sijali, sadili krave cuvali i neznam sta i tako radi ona jos dan danas samo sada ima pomoc sinova i na nasoj zzemlji ka nikada nista sta nije doslo od boga sta nije priroda dala nije za zemlja vidjela tu kako ona kaze, koliko ce sta rodit i dali ce rodit svake godine to nemoze znati al jedno zna da bolesti tu ne bude nikada.

svaka cast svima drugima koji tako ne rade jer od neceg treba zivjeti, da se mi bavimo samo stime propali bi odavno jer tu nema zarade to je sigurno, al sreca pa nas ima s rodbinom pa sve sami stignemo pojesti jer drugo ne jedemo :=)

 

[D&D]

Kalemljeni lješnjak nema veze s ekološkim načinom proizvodnje što se izboja tiče, u Italiji to drugačije rješavaju, bili smo na plantaži 100 ha eko uzgoja. Oni nemaju kalemljeni nego kao i većina nas, a u poslu su od prije 100 godina u tome.

Kalemljeni lješnjak je puno skuplja verzija ali osim što je medveđa lijeska šumsko drvo a i to ima neke prdnosti radi bolesti i otpornosti, njeovu veliku prednost vidim u tome što nema (a ako i ima ima ih malo) izbojaka.
Ako je u ekološkoj proizvodnji zabranjeno tretiranje ovim preparatima kao Basta ili što već upotrebljava ?
Mislim da to uklanjanje izboja uzima dosta vremena a i košta. Kako ga "modernizirati" i kako to Talijani rade.
Nakon toliko godina, da sada sadiš išla bi grm ili stablo ?
Čini mi se da si negdje napisala da nešto u vezi visine prve grane (da bi išla drugačije visinu prve grane). Pojasni to

 

[karla]

Za izboje, talijani koriste malčer koji ima disk za međurednu obradu tla i taj "tanjur" ide tik do stabla koje onda "počeše" temeljito tj. sasiječe sve izboje ali prema mojem iskustvu ostavi izboje koji su odrvenjeli.
Najbolje rezultate mi je napravio kada smo išli s obradom na zelene izboje. Na taj način malčiraš nasad i rješavaš se izboja. 2 u 1. Idealno će biti kada bude 5u1 i to u jednom prohodu = smanjenje ulaznih troškova.
Nažalost nemam slike da pokažem kako izgleda ta obrada kod nas u nasadu.

 

[bobostar]

Nažalost nemam slike da pokažem kako izgleda ta obrada kod nas u nasadu.

Evo jedne slike takvog stroja u radu:



A tu ima i video:

[YT]http://www.youtube.com/watch?feature=player_embedded&v=dVgL77I0RMQ[/YT]

 

[krki]

imam ja zanona sa diskom na hidro ticalo

 

[D&D]

Za izboje, talijani koriste malčer koji ima disk za međurednu obradu tla i taj "tanjur" ide tik do stabla koje onda "počeše" temeljito tj. sasiječe sve izboje ali prema mojem iskustvu ostavi izboje koji su odrvenjeli.
Najbolje rezultate mi je napravio kada smo išli s obradom na zelene izboje. Na taj način malčiraš nasad i rješavaš se izboja. 2 u 1. Idealno će biti kada bude 5u1 i to u jednom prohodu = smanjenje ulaznih troškova.
Nažalost nemam slike da pokažem kako izgleda ta obrada kod nas u nasadu.

Kako sam još fajn daleko od sadnje neke stvari nisam ozbiljno niti razmatrao.
Većina će mi biti kalemljeni. Doduše, ovisi kolika bude površina zamlje,ako će biti velika onda ću kombinirati a za sada je otvoreno par kombinacija.
Karla, sjećam se nekih stvari koje si pisala, radio sam si neku tablicu u kojoj sam unio podatke vas 10-15 koji su sadržavali godinu sadnje,mjesto kupnje sadnica,način obrade itd. Ne mogu se sad točno sjetiti,ali znam da si mislim 4-e godine imala prinos puno veći nego većina (mislim da je bilo 1,20 kg/stablu) a to pripisujem načinu obrade i uloženom trudu (koliko se sjećam sadnice ti i nisu bile baš nešto). Ono s vrećama za kavu mi isto jako doba ideja. Samo treba puno vreća.

Sada kad sam bio vani gledao sam kako "Hans" radi...sve traktori Fendt sa priključima naprijed i nazad. Naprijed usitnjava zemlju a nazad vuče stoj koji odmah pravi gredice i postavlja folije te cijevi za navodnjave. ITO ODJEDNOM 4 komada. Na tom stroju koji je iza traktora postoje šprice koje odmah špricaju zemlju izmešu folija (valjda protiv korova-tko će ga znati).
Impozantno. Produktivnost ne znam da može biti veća. Žao mi što nisam slikao.
Makar nije tema...ali...ispadne da se kod nas gotovo ništa ne isplati proizvoditi a i puno zapuštene zemlje.
"Hans" svaki kutak uredio,ne možeš kilometrima vidjeti nešto da nije obrađeno.
Jedan švabo ima 650 breskvi ili marelica ne znam točno i od toga živi. Ne mogu vjerovati,ali da,od toga...a mislim da kod nas treba imati 6500 komada da bi se živjelo. Gdje mi griješimo ?

 

[D&D]

Evo jedne slike takvog stroja u radu:



A tu ima i video:

Bilo kuda BOBOSTAR svuda