Ekološko voćarstvo

[karla]

Nisam ja više za ovu temu "ekološko voćarstvo". Mada bi mi proizvodnja mogla odmah sutra ući u to po 75% kriterija. Mislim tema je OK ali ne mogu komentirati nešto čime se ne bavim. Znam da Vas ima puno koji ste ušli u eko i da čitate ovu temu, ali samo čitate, komentirate za sebe, bez razmjene svojih dobrih ili loših iskustva.. to nije to.
Ja sam više za temu uzgoj ljeske, kao i dosada, ali pratim sa zanimanjem što se ovdje događa.
D i D morat ćeš uči u sadnju ako planiraš tako veliku plantažu pa ne mogu ti sadnice neznam koliko stajati u školi, sve ima svoja mjerila. U poljoprivredi je nešto lakši tempo ali sve vremenski traje i mora se godinu dana planirati unaprijed.
Veličina plantaže uopće nije uvjet za efikasnu proizvodnju. Ne mislim sada da posadi netko 100 stabala nečega i osigurat će egzistenciju. Ali sa puno manje može se nešto postiči-ne moraju biti u pitanju silni ha. Treba važne stvari dobro postaviti i to je to.

Za Krkija: moje mišljenje je da tvoj Zanon ne može odraditi izboje kao stroj na slici. Međuredni prostor da, ali ticalo sistem ne očeše po izbojima kao ovaj.

 

[D&D]

Nisam ja više za ovu temu "ekološko voćarstvo". Mada bi mi proizvodnja mogla odmah sutra ući u to po 75% kriterija. Mislim tema je OK ali ne mogu komentirati nešto čime se ne bavim. Znam da Vas ima puno koji ste ušli u eko i da čitate ovu temu, ali samo čitate, komentirate za sebe, bez razmjene svojih dobrih ili loših iskustva.. to nije to.
Ja sam više za temu uzgoj ljeske, kao i dosada, ali pratim sa zanimanjem što se ovdje događa.
D i D morat ćeš uči u sadnju ako planiraš tako veliku plantažu pa ne mogu ti sadnice neznam koliko stajati u školi, sve ima svoja mjerila. U poljoprivredi je nešto lakši tempo ali sve vremenski traje i mora se godinu dana planirati unaprijed.
Veličina plantaže uopće nije uvjet za efikasnu proizvodnju. Ne mislim sada da posadi netko 100 stabala nečega i osigurat će egzistenciju. Ali sa puno manje može se nešto postiči-ne moraju biti u pitanju silni ha. Treba važne stvari dobro postaviti i to je to.

Ne težim megalomanstvu, ali u zadnje vrijeme su se pojavile neke kombinacije da osim mene u to idu i još neki ljudi pa bi u toj verziji ukupna površina bila pravo velika.
Puno stvari se može podijeliti ,prvenstveno mehanizacija ali i navodnjavanje kao i ograđivanje, objekt(i) u nasadu itd uz uvjet da se točno zna koja je čija površina a ne udjeli u nekoj tvrtki i slično.
Vjerujem da ću kroz mjesec-dva znati više o tome.
Što se tiče efikasnosti vs površina to znam iz primjera posla kojim se bavim. Kada sam imao 3-4 radnika sve je bilo "po špagi" a u vijeme kad je bilo 25.... uf...bolje da se ne sjećam.
Što se tiče sadnica, mislim da je bolje godinu kasnije ih saditi jer koliko se mogu razviti u školi na njivi treba barem duplo ako ne i više.

 

[Milan1]

Moj posao je vezan za voce i povrce a unutar toga imam i ekološke proizvode.Radim za jednu njemacku holding firmu i na osnovu mojih saznanja koje imam i na osnovu svih kretanja vezano za ekolosku proizvodnju mogu vam dati par savjeta koje mozete i nemorate prihvatiti...A to su:
-da bi krneuli u neki biznis morate imati plan proizvodnje i ispitano trziste ako krecete u takav biznis onda morate znati sto se pod tim podrazumjeva...
-Od ekoloskih ili bio proizvoda najvise je trazena bio mrkva,jabuka,kruska,cikla i ti proizvodi koriste se u proizvodnji zdrave djecje hrane...
-Bio proizvodi jako slabo se prodjau po hypermarketima evrope i hypermarketi to imaju radi reda,na tim proizvodima nema skoro nikakvog profita,vise se baci nego sto se proda...
-Moj prijedlog je da se bavite integralnom proizvodnjom,manite se bio proizvoda ako nemate unaprijed osigurano trziste i ako vasi proizvodi nisu vezani za turizam i da ih direktno svakodnevno prodajete potencijalnim kupcima,samo cete prevrtati iz supljega u prazno,puno rada,muke a efekt slab...
-ako krecete u bio proizvodnju morate znati da ulaksom Hrvatske u EU,pojaviti puno jaci i organiziraniji bio proizvođaci koji ce vas sa cjenom i kvalitetom pojesti preko noci,njima nemate sanse da konkurirate a svi potencijalni kupci gledjau cjenu i onda uz sve to kvalitetu tih proizvoda...
-ako se ipak odlucite za tu proizvodnju,krenite planski,osigurajte i ispitajte dobro trziste,povezte se sa proizvođacima zdrave djecje hrane i budite njihov kooperant jer jedino tako mozete uspijeti...
Sve koje zanima taj vid proizvodnje neka se jave kod mene na facebooku,ima udruga vezano za to,pa cu mu pojasniti mnoge stvari direktnim,svakodnevnim kontaktom na chatu,jer svakodnevno radim na tim poslovima,znam evropska i svjetska kretanja na trzistu i imam informacije oko svega toga...

 

[D&D]

Moj posao je vezan za voce i povrce a unutar toga imam i ekološke proizvode.Radim za jednu njemacku holding firmu i na osnovu mojih saznanja koje imam i na osnovu svih kretanja vezano za ekolosku proizvodnju mogu vam dati par savjeta koje mozete i nemorate prihvatiti...A to su:
-da bi krneuli u neki biznis morate imati plan proizvodnje i ispitano trziste ako krecete u takav biznis onda morate znati sto se pod tim podrazumjeva...
-Od ekoloskih ili bio proizvoda najvise je trazena bio mrkva,jabuka,kruska,cikla i ti proizvodi koriste se u proizvodnji zdrave djecje hrane...
-Bio proizvodi jako slabo se prodjau po hypermarketima evrope i hypermarketi to imaju radi reda,na tim proizvodima nema skoro nikakvog profita,vise se baci nego sto se proda...
-Moj prijedlog je da se bavite integralnom proizvodnjom,manite se bio proizvoda ako nemate unaprijed osigurano trziste i ako vasi proizvodi nisu vezani za turizam i da ih direktno svakodnevno prodajete potencijalnim kupcima,samo cete prevrtati iz supljega u prazno,puno rada,muke a efekt slab...
-ako krecete u bio proizvodnju morate znati da ulaksom Hrvatske u EU,pojaviti puno jaci i organiziraniji bio proizvođaci koji ce vas sa cjenom i kvalitetom pojesti preko noci,njima nemate sanse da konkurirate a svi potencijalni kupci gledjau cjenu i onda uz sve to kvalitetu tih proizvoda...
-ako se ipak odlucite za tu proizvodnju,krenite planski,osigurajte i ispitajte dobro trziste,povezte se sa proizvođacima zdrave djecje hrane i budite njihov kooperant jer jedino tako mozete uspijeti...
Sve koje zanima taj vid proizvodnje neka se jave kod mene na facebooku,ima udruga vezano za to,pa cu mu pojasniti mnoge stvari direktnim,svakodnevnim kontaktom na chatu,jer svakodnevno radim na tim poslovima,znam evropska i svjetska kretanja na trzistu i imam informacije oko svega toga...

Hm.hm
Mislim da bi prvih par godina u nasadu između redova trebalo saditi nešto.
Pali su mi na pamet ovi proizvođači dječje hrane ali opet je to pitanje matematike tj što može ostati.
Uostalom i oni imaju svoje dobavljače pa se opet reba tući sa kvalitetom i cijenom.
Bio opcija je prekomplicirana, možda neka klasična ekološka.
Dilema je jel bolje saditi npr mrkvu ili tako nešto oko čega ima čudno posla ili nešto tipa graha i slično gdje je posla daleko manje ali je i prosječna dobit po hektaru i više nego proporcionalno manja.
Problem je i radna snaga.
Da imaju 12 mjeeci posla, ljudi bi radili za znatno nižu cijenu a ovako za tih par mjeseci osim što su satnice više, svatko tko vrijedi traži si cjelogodišnji posao.
To jedan od razloga što što idem u orah i lješnjak.
Puno manje ljudskog rada,može se mehanizirati jako puno pa mi ne treba pun bus ljudi u sezoni (koje je gotovo nemoguće naći)

 

[dingo]

Pozdrav svima!
Pet godina sam u sustavu ekološkog voćarstva i bavim se time prvenstveno zbog svoje obitelji, kako bi proizveo za svoju djecu zdravu hranu, a što se financijske konstrukcije tiče, da nema poticaja bio bi to čisti gubitak- za sada mislim da se nemože živjeti od toga kod nas, jednog dana možda i tome se nadam.
Ako nekog zanima evo link.

http://bioekokozlinger.hr.


artyman:

 

[code]

Svaka čast za ovu online promociju(stranicu).

Sam teško da ćeš postići uspijeh sa time, al želim ti sve najbolje.

I sam idem u sličnom smjeru, samo u takvoj proizvodnji sporo se napreduje, al šta ćemo

 

[code]

Jel ide tko dana 29. studenog na Pustara Višnjica ?

Okrugli stol za eko proizvođače?

 

[bobostar]

Pozdrav svima!
Pet godina sam u sustavu ekološkog voćarstva i bavim se time prvenstveno zbog svoje obitelji, kako bi proizveo za svoju djecu zdravu hranu, a što se financijske konstrukcije tiče, da nema poticaja bio bi to čisti gubitak- za sada mislim da se nemože živjeti od toga kod nas, jednog dana možda i tome se nadam.
Ako nekog zanima evo link.

http://bioekokozlinger.hr.


artyman:

U svakom slučaju vrlo dobra stranica (naročito vizualno; pregledno i jasno).
Međutim, evo ukucao sam u Google "eko jabuka"; recimo da sam potencijalni kupac, i nema te niti među prvih 5, a tko nije na prvoj stranici Googla kao da nije niti na web-u (nažalost je tako).... ostatak ide u PM da ne bude OT, ali ovo sam napisao stoga što smatram da je marketing vrlo važan za prodaju EKO proizvoda, a danas sva priča potencjalnog kupca kreće od Google-a. :gitarist:

 

[zeleno zagorje]

U svakom slučaju vrlo dobra stranica (naročito vizualno; pregledno i jasno).
Međutim, evo ukucao sam u Google "eko jabuka"; recimo da sam potencijalni kupac, i nema te niti među prvih 5, a tko nije na prvoj stranici Googla kao da nije niti na web-u (nažalost je tako).... ostatak ide u PM da ne bude OT, ali ovo sam napisao stoga što smatram da je marketing vrlo važan za prodaju EKO proizvoda, a danas sva priča potencjalnog kupca kreće od Google-a. :gitarist:

pišete o eko vočarstvu pa bi Vam postavila pitanje ako mi možete odgovoriti, mislila sam u prolječe zasaditi nekoliko murvi ili duda isto je , čula sam da su dobre za ishranu životinja ,ja bi ih zasadila za hladovinu ovcama a odmah bi ih mogle i jesti , isto bi učinila i u gateru sa lopatarima, da li je ispravno ili ne , mislila sam sad ponovno na jesen posaditi ali ponovno kod nas nisam mogla kupiti sadnice

 

[dingo]

Poštovana, nemogu Vam sa sigurnošću reći kako bi vaše životinje prihvatile dud, ali ono što mogu je podijeliti svoja sjećanja iz djetinjstva iz jednog podravskog sela gdje sam provodio ferja i gdje je glavno okupljalište u selu biolo ispod dva velika duda na selskom pašnjaku. Tamo smo dolazili i mi, djeca i perad i krdo krava koje se napasalo svakodnevno na tom pašnjaku, dakle, vrlo šaroliko društvo i svi su se koristili tim dudovima, što za ishranu, što za hladovinu (i ako netko iza toga nije pretjerao s pivom-nije bilo problema).
Meni se ideja čini dobra.:supz:

 

[code]

Netrebaš nikakve sadnice...
Odreži granu od duda , stavi u zemlju i to je to 8)

evo:
Reznice se uzimaju od starijih odrvenjelih izboja. Režu se na 20 do 30 cm (3 pupa) i odmah stavljaju na ukorjenjivanje. Reznice se mogu povezati i u snopiće i posaditi na 6 do 9 cm dubine na ukorjenjivanje. Kad se iz pupova razviju izboji oko 5 cm, reznice se otkopavaju i sade zasebno.

 

[dingo]

Neposredno prije ovog snijega stavljeno oko 50 reznica bijelog i 50 sadnica crnog duda (murve) na ukorjenjivanje, pa ako netko bude trebao-neka se javi.

http://bioekokozlinger.hr.


artyman:

 

[Ivan01]

Iako još nemam nasad nego samo sadnice a namjera mi je ekolološki nasad. Kako stvari stoje bio bi to orah i lješnjak.
Ima li koga sa više iskustva u tome da iznese svoja iskustva a da se to ne svede na razliku u poticajima pretpostavke cijene gotovih proizvoda.

I ja planiram saditi ekološki lješnjak ko da si mi uzeo misao iz glave baš sam to pitanje htio postaviti i ja
moje mišljenje je netreba se oslanjati na poticaje -(to ide svima)- treba se sam izboriti a država neka pusti proizvođače da rade a ne da gledamo tužne plodove zemlje itd da ne nabrajam...pozdrav puno uspjeha u 2013.

Ekološki organski uzgoj bi trebao značiti da se tako i razmišlja a ne u stilu jojj što ću ja kada me napadne to i to..postoje razni biljni pripravci protiv štetočina i dr. a ali ako se ide samo na zaradu i profit ne mareći za prirodu i zagađivanje okoliša vode tla itd pa na kraju sebe i druge truješ onda nemoj ni proizvoditi ništa ne samo lješnjak

 

[D&D]

Ekološki organski uzgoj bi trebao značiti da se tako i razmišlja a ne u stilu jojj što ću ja kada me napadne to i to..postoje razni biljni pripravci protiv štetočina i dr. a ali ako se ide samo na zaradu i profit ne mareći za prirodu i zagađivanje okoliša vode tla itd pa na kraju sebe i druge truješ onda nemoj ni proizvoditi ništa ne samo lješnjak

O kojoj površini razmišljaš ? Jel imaš nešto od toga riješeno ili si još daleko od toga ?

 

[Ivan01]

O kojoj površini razmišljaš ? Jel imaš nešto od toga riješeno ili si još daleko od toga ?

Ne. Ove godine krećem na proljeće tj već sada pripremam, išao bih prvo na manje a onda na hektar jedino dvoumim gdje koju lokaciju da uzmem teren a što se tiče ljeskotoča i nametnika po meni bi to ako već treba prskati svesti na najmanju moguću mjeru. Recimo postoje biljni pripravci koji tjeraju nametnike kažem neznam al treba probati jer ja sam pobornik eko organskog uzgoja bez zagađenja bilo čega za sada je problem tržište al treba se nekako sam izborit osnivati zadruge itd. Drago mi je da ima još takvih koji tako razmišljaju a ima ih.

 

[D&D]

Ne. Ove godine krećem na proljeće tj već sada pripremam, išao bih prvo na manje a onda na hektar jedino dvoumim gdje koju lokaciju da uzmem teren a što se tiče ljeskotoča i nametnika po meni bi to ako već treba prskati svesti na najmanju moguću mjeru. Recimo postoje biljni pripravci koji tjeraju nametnike kažem neznam al treba probati jer ja sam pobornik eko organskog uzgoja bez zagađenja bilo čega za sada je problem tržište al treba se nekako sam izborit osnivati zadruge itd. Drago mi je da ima još takvih koji tako razmišljaju a ima ih.

KAko god to zvučalo....ali 1ha je samo briga...osim ako ti nije baš uz kuću i ako nemaš strojeve koje si naslijedio.
Ako plaćaš druge, pojede i dosta zarade: 3-4x godišnje frezanje ili košnja trave pa 3-6 x špricanje, pa navodnjavanje...itd...a osim što pojede dosta zarwade,uvijek ovisi o nekome,jel će on doći ili neće doći doći kad se dogovorite itd...
A ako imaš svoju mehanizaciju opet ti treba traktor+freza i/ili malčer,atomizer....
Ako ti je to dodatni posao a u poslu koji radiš imaš fleksibilnost da možeš izostati koji dan kad ti treba,ok...ali ovako...ne znam.
Puno je tu istih stvari i problm bio 1 ili 10 ha.
Cijena ekoloških proizvodnja ,konkretno lješnjaak i oraha bi trebala biti barem 30% veća. Jel jest...ne znam...
Što se tiče poticaja....koliko se dobije više, skoro sve se potroši na skuplja gnojiva i više rada.
Uzmimo npr gnojiva: nešto sam računao za meliorativnu gnojidbu...po nekim prosjecima.... zemljište pripremati sa ekološkim gnojiva je samoubojstvo. Totalno.
I kasnije.... "jesenska" gnojiva....uzmimo npr 7-20-30.... koje košta oko 5500,00 kn/tona....Da bi dobio to....moraš kombinirati više ekoloških a cijena tone te izađe oko 16000,00 kn.
Mene najviše odbija,kad smo kod gnojiva što u ekološkoje ne možeš sožiti kombinacije vodotopivih kao u konvencionalnoj.
Npr ako trebam 20-20-20 ili 5-20-30 ili 10-30-10....sve to u konvencionalnoj nađeš....a da ne pričam o nekim gonivima gdje je samo npr fosor...To u ekološkoj nema...imaju nee kombinacije sa nešto malo dušika i manje više to je to.
Većina ekoloških gnojiva su peleti koji nisu vodotopivi. U konvencionalnoj možeš na jesen baciti određenu količinu 7-20-30 + još malo isog u veljači ii ožujku a onda u ožujku i još kasnije u svibnju ili lipnju dati KAN ili UREEU a ako trebaš intervenirati, uvijek možeš uzeti neko odotopivo sa vleikim udjelom kalija ili fosfora.
Mislim da je ljeskotoč puno manja briga od nekih drugih bolesti...Ono što se vidi okom da se puno lakše ubiti....

 

[krki]

KAko god to zvučalo....ali 1ha je samo briga...osim ako ti nije baš uz kuću i ako nemaš strojeve koje si naslijedio.
Ako plaćaš druge, pojede i dosta zarade: 3-4x godišnje frezanje ili košnja trave pa 3-6 x špricanje, pa navodnjavanje...itd...a osim što pojede dosta zarwade,uvijek ovisi o nekome,jel će on doći ili neće doći doći kad se dogovorite itd...
A ako imaš svoju mehanizaciju opet ti treba traktor+freza i/ili malčer,atomizer....
Ako ti je to dodatni posao a u poslu koji radiš imaš fleksibilnost da možeš izostati koji dan kad ti treba,ok...ali ovako...ne znam.
Puno je tu istih stvari i problm bio 1 ili 10 ha.
Cijena ekoloških proizvodnja ,konkretno lješnjaak i oraha bi trebala biti barem 30% veća. Jel jest...ne znam...
Što se tiče poticaja....koliko se dobije više, skoro sve se potroši na skuplja gnojiva i više rada.
Uzmimo npr gnojiva: nešto sam računao za meliorativnu gnojidbu...po nekim prosjecima.... zemljište pripremati sa ekološkim gnojiva je samoubojstvo. Totalno.
I kasnije.... "jesenska" gnojiva....uzmimo npr 7-20-30.... koje košta oko 5500,00 kn/tona....Da bi dobio to....moraš kombinirati više ekoloških a cijena tone te izađe oko 16000,00 kn.
Mene najviše odbija,kad smo kod gnojiva što u ekološkoje ne možeš sožiti kombinacije vodotopivih kao u konvencionalnoj.
Npr ako trebam 20-20-20 ili 5-20-30 ili 10-30-10....sve to u konvencionalnoj nađeš....a da ne pričam o nekim gonivima gdje je samo npr fosor...To u ekološkoj nema...imaju nee kombinacije sa nešto malo dušika i manje više to je to.
Većina ekoloških gnojiva su peleti koji nisu vodotopivi. U konvencionalnoj možeš na jesen baciti određenu količinu 7-20-30 + još malo isog u veljači ii ožujku a onda u ožujku i još kasnije u svibnju ili lipnju dati KAN ili UREEU a ako trebaš intervenirati, uvijek možeš uzeti neko odotopivo sa vleikim udjelom kalija ili fosfora.
Mislim da je ljeskotoč puno manja briga od nekih drugih bolesti...Ono što se vidi okom da se puno lakše ubiti....

potpisujem gore navedeno ,,dvoumim e izmedu yare mile i kutinskog npk 7 20 30

 

[bobostar]

potpisujem gore navedeno ,,dvoumim e izmedu yare mile i kutinskog npk 7 20 30

Kratko smo spomenuli gnojiva kad smo se vidjeli u Poreču partyman. Razlika je samo u punilu granule; yara koristi vodotopiva punila (skuplja, ali si to mogu priuštiti jer su veliki proizvođači) dok petrokemijna gnojiva imaju slabije topiva punila (jeftinija; pa se sama granula sporije razgrađuje). U tehnološkom smislu je to vrlo mala razlika, više je to marketinška priča.
Tako da je po meni prvi faktor cijena (i usporedba ukupne količine aktivne tvari).
Ako je cijena vrlo slična, onda prednost yari, ali ako je yara već 10% i više skuplja, onda prednost petrokemiji.
:gitarist:

 

[D&D]

Kratko smo spomenuli gnojiva kad smo se vidjeli u Poreču partyman. Razlika je samo u punilu granule; yara koristi vodotopiva punila (skuplja, ali si to mogu priuštiti jer su veliki proizvođači) dok petrokemijna gnojiva imaju slabije topiva punila (jeftinija; pa se sama granula sporije razgrađuje). U tehnološkom smislu je to vrlo mala razlika, više je to marketinška priča.
Tako da je po meni prvi faktor cijena (i usporedba ukupne količine aktivne tvari).
Ako je cijena vrlo slična, onda prednost yari, ali ako je yara već 10% i više skuplja, onda prednost petrokemiji.
:gitarist:

Kad sam tražio 7-20-30, osim što ga nisu imali svi na nekoliko mjesta Yarin 7-20-28 je bio po cijeni vrlo malo jeftiniji (doslovno kunu ili dvije) od Kutinskog.
Ovi koji kupuju na veliko vjrovato imaju bolje cijen tj niže rabate,a kad je količina do 1 palete, mislim da se tu ne može baš nešto iskamčiti.
Kako će biti kad uđemo u EU ? Jel ću moći otići npr u Sloveniju i dovesti si 1,3 tone koliko kombi smije povesti ?
Po onome što pričaju vani je jeftinje.
Poznanik dobio iz Njemačke neko gnojivo 5-20-30 sa nekim mikrolementima. Doduše samo vreću i računali smo....jeftinije je po kg 30%.
Marka gnojiva je meni nepoznata,ali nije šrort klasa jer to upotrijebljavaju u voćnjacima tamo.

 

[krki]

da yara je po kili nest sitno jeftinija ali daju je samo za kes, a sad bas i nisam s kesom a u merkatoru mogu dobit na 12 rata bes kamata npk 7 20 30


mislio sam da je yara znatnije kvalitetnija pa bi onda pricekao poticaje i kupio je ovak mislim da cu uzeti kutinu ko i dosad