• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, chatu, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Fertirigacija

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Kako u temi pod povrtlarstvo nema posebnog topica o fertirigaciji, evo prilike za pokretanje zanimljive teme. Radi se o agrotehničkoj mjeri koju primjenjuju gotovo svi proizvođači gnojiva, međutim kako to izgleda u praksi? Ima li problema? Što je sa izborom tehnologije? Izbor gnojiva? Praktična iskustva (i dobra i loša)?
Evo puno pitanja, za kvalitetnu raspravu u ovo zimsko doba; da bi u proljeće svi bolje krenuli u primjenu fertirigacije.

Za uvod, postati ću članak o kvaliteti gnojiva koje sam bio napisao na mini portalu gnojidba.info; ali isto tako očekujem i raspravu o drugim čimbenicima u fertirigaciji (oprema, voda i dr.).

Članak sa portala

Današnja tema su osnovni parametri kvalitete a radi se o:
  • pH vrijednosti otopine gnojiva
  • Elektroprovodljivosti
  • Topivosti gnojiva
pH vrijednost otopine gnojiva. Parametar se izražava kao pH vrijednost otopine koncentracije 1 %. Komponenta koja najače utječe na pH vrijednost otopine je količine fosfora, međutim modernizacijom tehnologije proizvodnje gnojiva, taj utjecaj je sve manje izražen. Gnojiva više cijene i više kvalitete sadrže različite aditive, koje smanjuju pH vrijednost otopine bez obzira na količinu odnosno koncentraciju hranivih elemenata. Optimalne vrijednosti bile bi u rangu 4,5-5,5 (kiselo do blago kiselo), no stanje na tržištu je vrlo raznoliko. Evo nekoliko primjera:

  • Formulacija 20:20:20 …… (Elite Verde pH 4,5; Ferticare pH 4,0, Master pH 5,1, GreenPlant pH 6,0)
  • Formulacija 15:5:30………. (Elite Fuxia (15:5:25) pH 4,74; Master pH 5,6; Ferticare pH 6,0, GreenPlant VIP pH 3,0)
  • Formulacija 19:6:6………….(Master pH 5,1; PolyFeed pH 5,9, Elite Blue (21:5:5) pH 4,75)
Zašto je bitno poznavati pH vrijednost otopine? Prije svega biljka preferira blago kisele otopine, međutim potrebno je poznavati i uvjete u tlu. Ukoliko je tlo kiselo, dodavanje kisele otopine, pogoršati će uvjete, naročito ishrane kalcijem i magnezijem. S druge strane, na alkalnim tlima, bolji učinak pokazuju “kisele” otopine.

Elektroprovodljivost. Parametar koji je usko vezan uz koncentraciju otopine, a izražava se u više jedinica, ali je kao standard manje više prihvaćeno vrijednost u mikrosimensima/cm za otopinu od 1 g gnojiva/L vode pri 20 C (iako neki proizvođači gnojiva navode i vrijednosti pri 18 C odnosno 25 C). Za primjenu u praksi, bolja gnojiva imaju niže vrijednosti elektroprovodljivosti. Što se tiče utjecaja na biljke, gornja granica za većinu kultura je u rangu od 1,1-1,5 (biljke našeg umjerenog klimata) dok primjerice pamuk podnosi i do 5,7 (zalijte li naše bilje otopinom takve elektroprovodljivosti, uvneuti će za manje od 30-tak minuta). Evo nekoliko primjera:

  • Formulacija 20:20:20………. (Elite Verde EC 0,51; PolyFeed EC 0,98, Kristalon 18:18:18 EC 1,3, GreenPlant EC 1,03)
  • Formulacija 15:5:30…………. (Ferticare EC 0,94, GreenPlant EC 1,55, Elite Fuxia EC 1,20, Kristalon (13:5:26) EC 1,50)
  • Formulacija 19:6:6…………….(Kristalon EC 1,70, Master EC 2,60, PolyFeed EC 1,1, Elite Blue (21:5:5) EC 1,36)
Topivost gnojiva. I zadnji fizikalni parametar kvalitete vodotopivih gnojiva. I ne manje važan, a izražava količinu gnojiva (u gramima) koje je moguće otopiti u 1 L vode (a ne promjeniti gore dva navedena svojstva; pH i elektroprovodljivost) pri 20 C ili neki izražavaju u % jedinicama. Iako bi se jednostavnim kemijskim računom moglo izračunati i usko povezati ukupnu količinu hranjiva sa parametrom topivosti u vodi (i zasićenju vodene otopine i pojavi taloga) upravo zbog prije spomenutih različitih aditiva u proizvodnji, situacija je značajno drugačija. Ovo je parametar koji bi gotovo trebao biti odlučujući u izboru gnojiva (i stoga ga svi proizvođači i ne navode). Za ovaj parametar navesti ću vrijednosti za formulaciju NPK 20:20:20 za nekoliko različitih proizvođača:

  • Elite Verde ………………………. 626 g/L vode (definitivno br. 1; ali i cijenom “tuče” ostala gnojiva)
  • Master ……………………………. 550 g/L vode
  • PolyFeed…………………………. 400 g/L vode
  • Ferticare…………………………. 370 g/L vode
  • GreenPlant………………………. 360 g/L vode
Eto, sada kada krenete u nabavu vodotopivih gnojiva, svakako se raspitajte o njihovim osnovnim fiziklanim karaktersitikama, te potom i cijeni; da ne bi bilo “jeftino je skupo”.



Sada znate, pa krećemo sa konstruktivnom raspravom 8)
 
Posljednje uređivanje:

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Pa nije valjda da je kod svih fertigacija "luk i voda"? :blackeye

Nakon prvog dijela priče o gnojivima, evo i riječ-dvije o opremi, točnije o sustavima "ubacivanja" gnojiva u sistem natapanja. Iako postoji puno različitih načina, slijedeća tri sustava su danas najčešća:

1. Sustav pomoću pumpe (najčešće marka Dosatron, ali ima i drugih)


2. Sustav venturijeve cijevi ili jednostavno venturi


Koncentracija vodene otopine gnojiva tijekom rada sustava (pumpa i venturi):


___________________________________________________

3. Tank (rezervoar iliti bojler) sustav



Koncentracija vodene otopine gnojiva tijekom rada sustava (tank sustav):



Koji sustav koristite i koliko ste zadovoljni/nezadovoljni?:rolfer:
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Nije sezona, a i gadni minusi na računu nas pomeli :( Osobno sam izbacio venturija jer uguši jako protok. Većina koliko sam ja vidio stavi prije pumpe crijevo pola cola i cucla otopinu kao i vodu iz glavnog crijeva. Ostalo po uputama proizvođača. No kako bi ja prešao na rasprskivače, zanima me pošto oni mogu svašta "prožvakat" kroz dizne što bi preporučio od gnojiva da otapam?
Evo za tebe doktore legendo i za ostale profesionalce strašan soft ;)


 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
.... No kako bi ja prešao na rasprskivače, zanima me pošto oni mogu svašta "prožvakat" kroz dizne što bi preporučio od gnojiva da otapam?
Što se tiče izbora gnojiva; svakako ono najpovoljnije cijene. :rolfer:
Međutim malo opreza; za razliku od klasičnog kapanja gdje vodena otopina prvo ulazi u tlo, pa u kontakt sa korijenom, kod rasprskivača otopina pada na list (funkcionira kao folijarna gnojidba), zatim na tlo (ovisno o tipu biljke, i to može biti loše, jer se zbog oblika lista, otopina može koncentriatna vrlo uskom području - mogućnost ožegotina) te onda tek u tlo.
Tu treba paziti na EC otopine, koja gotovo nikako ne bi smjela biti preko 1,0.
No, ovisi i o kulturi koja će se natapati.

Evo za tebe doktore legendo i za ostale profesionalce strašan soft ;)
Hvala za HydroBuddy-ja, još kojih 10-tak sati manje spavanja :gitarist:. Jedva stignem odraditi i ovo što imam..

I jedna dobra slikica...
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
He he kod ove slike je jedino dobro što je načelno objasnila princip, ali vidi se da je napravljena sa strane trgovca a ne konzumenta. Dakle prve tri stavke iza pumpe izbaciti ;) Izbaciti silna koljena a i preskupe brze spojke ako je moguće ikako i ovisno o namjeni. Pošto su rasprskivači "žderači" pritiska i potrošnje vode, crijevo treba staviti na sredinu a od njega dalje vući vodu sa što kraćim redovima, što da ti tipkam iako su Izrealci amaterska slika ;) Poz
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Jedno od čestih pitanja kod fertirigacije je izbor vrste/tipa gnojiva.
Za ovaj post pitanje; kompleksna ili jedno/dvo komponentna?

Za uvod u raspravu, dajem primjer gnojidbe rajčice, uz očekivani prinos od 120 t/ha (na primjeru preporuke Haife; ali je to manje bitno).

1. primjer: kompleksna gnojiva (znači sadrže NPK elemente, ili kako ih tradicionalno nazivamo, vodotopiva)


  • Od sadnje do cvatnje (25 dana): NPK 20-20-20, 8 kg/ha/dan
  • Od početka cvatnje do zametanja prvih plodova (20 dana): NPK 14-7-21+2MgO, 15 kg/ha/dan
  • Od zametanja prvih plodova do berbe prvih plodova (35 dana): NPK 14-7-28+2MgO, 17 kg/ha/dan
  • Period berbe (100 dana): NPK 14-7-28+2MgO, 18 kg/ha/dan
  • + Ca-nitrat po potrebi (fertirigacija ili folijarno; gnojivo Haifa Cal)
Ukupno:

  • NPK 20-20-20............... 160 kg/ha
  • NPK 14-7-21+2MgO....... 240 kg/ha
  • NPK 14-7-28+2MgO....... 1.916 kg/ha
Prednosti: 3+1 tip gnojiva, gotov omjer u jednoj vreći za sve elemente
Nedostatak: .............


2. primjer: jedno/dvokomponentna gnojiva


Za isti planirani prinos potrebno je:

  • 375 kg/ha amonij-nitrata
  • 140 kg/ha mono-amonij-fosfata
  • 1.080 kg/ha kalij-sulfata
  • 120 kg/ha kalcij-nitrata
  • 112 kg/ha magnezij-sulfata
Prednosti: vjerovatno niža cijena (moram to još provjeriti za slijedeći post)
Nedostaci: 5 različitih gnojiva, ne mogu se međusobno mješati (nitrati sa sulfatima i fosfatima; znači ili dva tanka ili primjena 1 po 1).


Naravno, ovo nisu jedine dvije moguće kombinacije; međutim zanimljive su za usporedbu.
Za slijedeći post, rasprava o cijeni obaju kombinacija.
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
A da te pitam? To što se ne mogu mješati, to se odnosi na koncentrirane vrijednosti u izvornom stanju gnojiva jel tako? Ukoliko imamo vodu kao medij između njih, a koncentracija gnojiva je mala nije problem onda, ili? Recimo u 10 l ako rastopimo 2 g kalcij nitrata i 4 g superfosfata? Jer duže vrijeme razmišljam šbbkbb ako dozu gnojiva rastopim u moju lagunu i takvu otopinu primjenim. Jel to problem? Mislim može biti problem ako se ne utroši sva količina pa iz navodnjavanja do navodnjavanja se dole koncentrira jača otopina. Hvala i poz.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
He he kod ove slike je jedino dobro što je načelno objasnila princip, ali vidi se da je napravljena sa strane trgovca a ne konzumenta. Dakle prve tri stavke iza pumpe izbaciti ;) Izbaciti silna koljena a i preskupe brze spojke ako je moguće ikako i ovisno o namjeni. Pošto su rasprskivači "žderači" pritiska i potrošnje vode, crijevo treba staviti na sredinu a od njega dalje vući vodu sa što kraćim redovima, što da ti tipkam iako su Izrealci amaterska slika ;) Poz

Ako će ići fertirigacija kroz sustav rasprskivača, onda je jedino riješenje Dosatron (hidraulična pumpa). Naime, tu gotovo da nema gubitka tlaka; pumpa pod pritiskom ubacuje otopinu u sustav.
Venturi i "bojler" značajno reduciraju tlak.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
A da te pitam? To što se ne mogu mješati, to se odnosi na koncentrirane vrijednosti u izvornom stanju gnojiva jel tako? Ukoliko imamo vodu kao medij između njih, a koncentracija gnojiva je mala nije problem onda, ili? Recimo u 10 l ako rastopimo 2 g kalcij nitrata i 4 g superfosfata? Jer duže vrijeme razmišljam šbbkbb ako dozu gnojiva rastopim u moju lagunu i takvu otopinu primjenim. Jel to problem? Mislim može biti problem ako se ne utroši sva količina pa iz navodnjavanja do navodnjavanja se dole koncentrira jača otopina. Hvala i poz.
Ma u načelu reagiraju uvijek.
Naravno kod manjih koncentracija je to sporije, ali reakcija je konstantna.
E laguna?
U svakom slučaju onda samo vodotopiva (klasika), ali bez Ca-nitrata.
Kalcij riješi preko tla (Fertdolomit u prirpemi tla) i onda folijarno sa zaštitom. Trebalo bi biti dosta.
Drugi problem lagune je mogućnost taloženja (isto ovisi od gnojiva do gnojiva, ali sva se vremenom talože) i onda razlika u koncentraciji na dnu lagune.
Trebalo bi to nekako mješati. Ne znam koliko je velika laguna, ali jedno prepumpavanje prije primjene natapanja trebalo bi i to riješiti.
I naravno, kontrola EC vrijednosti obavezno.
Ne zaboravi da između dvije primjene dolazi do isparavanja vode iz lagune, i time raste koncentracija otopine.

I još jedan savjet, ako već imaš lagunu/akumulaciju. Obogati vodu kisikom prije natapanja (ozon bi bio super, ali je to preskupo), ali upuhavanje sviježeg zraka u vodu prije primjene (jednostavno pumpu za zrak, crijevo sa rupicama u vodu i neka idu mjehurići) biti će dovoljno.
Jednostavna i dobra finta. :gitarist:
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Dok sam miješao haifu pravili se mjehurići i što ćeš pola sata mješam ja to hi hi dok ne ode sve u sistem. Mogao bi auspuh od pumpe spojiti da izlazi ispod vode :) Eto mjehurića i svega ostalo. Ima malih solarnih pumpi koje rade one fontane to bi odgovaralo jel? Da nestavljam gnojivo mogao bi i šarane uzgajat he he. Znači ništa eksperimenti slijedeće godine, sve isto kao i ove. Samo trebam jeftinija gnojiva :)
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Ima malih solarnih pumpi koje rade one fontane to bi odgovaralo jel?
Što da ne; eto malo eko-pogona, ako radi i nije skupo. :prayer:

Da nestavljam gnojivo mogao bi i šarane uzgajat he he.
Ovo već "smrdi" na hidropone; ima ta neka fora; biljke gore, šarani u vodi, i svi zajedno rastu.
Jedino nezgodno ako pumpa povuće šarana... Dobiješ odmah riblju paštetu :mrgreen:


Znači ništa eksperimenti slijedeće godine, sve isto kao i ove. Samo trebam jeftinija gnojiva :)

E, to bi svi htjeli:scratch.
Jedna od mogućnosti je direktna prodaja, ali kod nas proizvođači još nisu spremni na to.
Imao sam i neke kalkulacije (primjerice paleta 600 kg 18-18-18 sa dostavom na imanje, ispod 10,00 kn/kg + PDV), ali treba to još malo presložiti :axe:
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,463
Kontam, ti si toliko ljut da odustaješ od proizvodnje na godinu, :mrgreen:
Da pitam, gdje ima tih pumpi za ubrizgavanje hranjivih otopina u sistem i koja je cijena tome?
Što se tiče cijene vodotopivih gnojiva, možemo se žaliti koliko hoćemo ali tako je kako je.

Mene sad interesira ako recimo paprika ima određenu potrebu za hranjivima, kolika bi bila razlika ako se ta hranjiva (P i K) bace prije sadnje, a prihrana se vrši samo sa kalcijevim nitratom, u odnosu na smanjenu startnu gnojidbu i više fertirigacije. Jer razlika u cijeni je strašna. Dok se govori o paprici ajvarici koja u vanjskoj proizvodnji i ne može dati neke strašne razlike u prinosima, ako se radi o sličnoj količini gnojiva, mislim da ne treba ulagati previše.
Druga stvar su plastenici ili niski tuneli (u mojem slučaju), tu bez kvalitetnih vodotopivih gnojiva ništa. Ovogodišnji prinos od 110 t/ha ne bih postigao da nisam tjedno trošio vreču gnojiva na 4000 m2 zaštičenog prostora. A i tu imam pitanje. Da se ta količina gnojiva znatno poveča jel bi bilo i puno više prinosa ili bi bilo više štete po tlo?
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Ja sam dozatron imao u obliku klipne pumpe, radi savršeno. Ti Cabage pošto ne voliš kineze nađeš od MIO standarda Osijek. Na alkatan se stavi obujmica spojiš sa tlačnim crijevom i to je to. Protok narediš na izlaznom ventilu, ujedino ubrizgavaš u sistem koliko želiš litara u minuti a ostatak se mješa.Jedino što ti je potrebna još jedna pogon. Ne znam kako radi dozatron ni kolika mu je cijena.

Odustajanje od proizvodnje DA u tehnologiji koju sam do sada primjenjivao. Mjenjam tehnologiju ali ću nastojati da ne izgubim kvalitet.

Bobostar ne paše mi 1:1:1 više bi trebao 2:1:3 ili 2:1:4 :) Vodotopivo naravno. Zapravo koje gnojivo nije vodotopivo? Ja sam prve godine topio Petrokemiju, pa je super odreagiralo, jedino što ostane onog mulja ajme, a gdje ga baciš trava ne raste dan danas he he.
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Evo kako skroz prelistavam jedne te iste knjige, uvijek mi nešto padne za oko.

Sada opet Mate i Tika ;)
Ako imamo 15% suhe tvari u paprici. Po stabljici paprike da je prinos 1 kg, znači 1000 grama suhe tvari 150 grama x 600 (količina vode) = 90 litara vode po kilogramu paprike. Za prinos od 30 tona treba 2700 m3. Jedino je problem ukalkulirati peteljku i sjemenu ložu :(

Kanuša vs Vodotopiva

KAN napucavanje paprike daje papriku manje sjemene lože, tanje stjenke, dužeg ploda, i manje suhe tvari. Kupci se upecaju jer je plod veliki!

Vodotopiva napucavaju peteljku, sjemenu ložu, stjenku ploda, traže još vode, traže još gnojiva, plodovi su izrazito slatki, plodovi su mesnatiji, plodovi su osjetno teži na opip nego što im je dužina ploda i kupci se vraćaju. Problem je što si hrvatsko tržište ne može to priuštiti.

Dilema...
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Kontam, ti si toliko ljut da odustaješ od proizvodnje na godinu, :mrgreen:
Da pitam, gdje ima tih pumpi za ubrizgavanje hranjivih otopina u sistem i koja je cijena tome?
Trebalo biti kod tvrtki koje prodaju/instaliraju sustave za natapanje; ovo je samo dodatna oprema GLX.
Cijenu javim za talijansko tržište (imam neke kataloge, pa se može usporediti).

Što se tiče cijene vodotopivih gnojiva, možemo se žaliti koliko hoćemo ali tako je kako je.
Tako nekako; ali uvijek se stvari mogu promjeniti; na bolje. :rolfer:
Nažalost, novaca nema, pa se teško može odjednom kupiti potrebna količina za cijelu sezonu, već se uglavnom kupuje kako se troši, a to je definitivno najskuplje.
A tu je i mogućnost grupne nabave; 3-4-10 i više proizvođača u jednom području; pa umjesto skupim kombijem, robu dostaviš šleperom...
Uvijek ima mjesta za nižu cijenu; sve je samo stvar dogovora...:scratch
[/QUOTE]

Mene sad interesira ako recimo paprika ima određenu potrebu za hranjivima, kolika bi bila razlika ako se ta hranjiva (P i K) bace prije sadnje, a prihrana se vrši samo sa kalcijevim nitratom, u odnosu na smanjenu startnu gnojidbu i više fertirigacije. Jer razlika u cijeni je strašna.
Moguće je, ali to su već posebne finese. :scratch
Naravno, treba dobro poznavati i tlo i klimu i biljku...
Problem intenzivnije startne gnojidbe je da se dodaju velike količine (tada) dostupnih hraniva, a biljka je premala (reduciran volumen korijena) i to ne može iskoristiti.
Kroz vrijeme biljka/korijen rastu, ali s vremenom se smanjuje količina dostupnih hraniva (ispiranje, fiksacija, imobilizacija i dr.) i nastaje problem. "Biljka treba" ali više nema...
Zatim je tu i sama kemija tla o kojoj značajno ovisi i kapacitet tla za "primanje" hraniva.
Puno, puno varijabili, previše za jedan post

Da se ta količina gnojiva znatno poveča jel bi bilo i puno više prinosa ili bi bilo više štete po tlo?
Postoji granica, dobar stari "optimum".
Do te točke svako ulaganje u gnojidbu daje značajno povećanje prinosa; nakon toga kontra efekt; više hraniva, prinos opada (toksičnost viška hraniva, blokade u usvajanju elemenata itd).

:partyman:
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Bobostar ne paše mi 1:1:1 više bi trebao 2:1:3 ili 2:1:4 :) Vodotopivo naravno.

Za sličnu cijenu, nabavio bi ti 10:5:40 + micro; da pošaljem kombi za Osijek :rolfer:?
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Vidiši ima nas bar trojica. Će da ih pitam ;) A dobro je? Ima li huminske kiseline inside? Kako Cabage ne vjeruje kinezima, tako ja ne vjerujem talijanima, ali hajde :)
 

plevak

Član
Tu od
14 Velj 2010
Poruka
698
Vidiši ima nas bar trojica. Će da ih pitam ;) A dobro je? Ima li huminske kiseline inside? Kako Cabage ne vjeruje kinezima, tako ja ne vjerujem talijanima, ali hajde :)

Ima još jedan. za 18-18-18 i 10-5-40
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,463
Vidiši ima nas bar trojica. Će da ih pitam ;) A dobro je? Ima li huminske kiseline inside? Kako Cabage ne vjeruje kinezima, tako ja ne vjerujem talijanima, ali hajde :)

Gdje da im vjerujem, gle kak te skosa promatraju i to od koje god strane ih pogledaš. Kako sam nešto čuo ovih dana, ono prije spominjano gnojivo ICL il kako već, da bi agrofructus od nagodinu bio uvoznik. Još mi nitko nije odgovorio jesu li ta gnojiva na razini scottsa, niže ili više.
 

Najnoviji postovi

Na vrh