• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Fertirigacija

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
jel dolazi u obzir limunska kiselina Ova za kućanstva.
Preslaba kiselina (u kemijskom smislu); treba kiselina gustoće barem 35-36°Bé; limunske bi trebalo previše.
Upravo je to i tehnološki problem, jer su potrebne "jake" (agresivne) kiseline, sa kojima se mora posebno rukovati.
Sumporna je najbolja ali i najagresivnija, dok su fosforna i nitratna bolje riješenje.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Evo i članka na temu zakiseljavanja vode za fertirigaciju (u cijelosti; čak prije objave na portalu gnojidba.info :D).

Zakiseljavanje (acidifikacija) vode za sustave fertirigacije

Parametar pH pokazuje vrijednost koncentracije slobodnih vodikovog iona (H+) u vodenoj otopini, ili točnije pH je logaritam (na bazi 10) koncentracije (mol/lit.) vodikovih iona (H+), a najčešće se izražava kao:


pH=-log10(H+)

Za točniju determinaciju pH vrijednosti vodene otopine važni su ravnotežni odnosi između količine ugljičnog dioksida (CO2), karbonatne kiseline (H2CO3), bikarbonatnog iona (HCO3-), karbonatnog iona (CO32-) i vodikovog iona (H+):


CO2 + H2O ↔ H2CO3 ↔ HCO3- + H+ ↔ CO32- + H

Vode koje se koriste za natapanje, generalno, vrlo su dobro opskrbljene karbonatima te posebno bikarbonatima (veće količine karbonata prisutne su samo u vodama koje imaju pH veći od 8,0), što znači da se gornja reakcija pomiče na desno, te potiče nastajanje karbonatne kiseline (H2CO3). Daljnom disocijacijom karbonatne kiseline u vodenoj otopini dolazi do „neutralizacije“ vodikovog iona (H+) te porasta pH vrijednosti. Dodavanjem kiseline u vodenu otopinu, reakcija teće u lijevo, te se potiče transformacija karbonatnog i bikarbonatnog iona u karbonatnu kiselinu te krajnji produkt neutralizacije, ugljični dioksid.
Količina kiseline koja se mora dodati, da bi se postigla odgovarajuća pH vrijednost, ovisi o koncentraciji bikarbonatnog iona HCO3- (koncentracija se izražava u meq/L ili ppm). Prema slijedećoj formuli moguće je utvrditi koncentraciju kiseline (HA; izraženu kao meq/L) koja se mora dodati u vodenu otopinu da bi se neutralizirali bikarbonatni ioni i postigla odgovarajuća pH vrijednost:


HA = HCO3- / (1 + 10pH-pKl)

Ili puno jednostavnije, da bi se postigla optimalna pH vrijednost vode (pH=6,0) koncentracija kiseline mora biti u vrijednosti 70% koncentracije bikarbonata u vodi (izraženo u jedinicama meq/L).

Na osnovi koncentracije kiseline (HA) iz gornje formule te karakteristike kiseline (Tablica 1; koncentracija, gustoća, ekvivalentna koncentracija) koja se koristi za zakiseljavanje, izračunava se količina kiseline (Q) koja se mora dodati:
Q = (HA x PE) / (10 x D x CA) ml/L

Gdje je Q (količina kiseline ml/L ili L/m3), potrebna da se postigne odgovarajuća pH vrijednost, dok su parametri PE, D i CA karakteristike izabrane kiseline, kako slijedi – ekvivalentna koncentracija (meq H+/Lit.), gustoća (kg/L) i koncentracija (% masa/masa) kiseline.


Kiseline koje se najčešće koriste su nitratna, fosforna i sumporna kiseline, koje se moraju koristiti sa posebnim oprezom, poštivajuće se zahtjeve sigurnosti na radu sa opasnim (agresivnim) kiselinama. Važna napomena je da se uvijek kiselina dodaje u vodu, a ne obrnuto, voda u kiselinu, jer tada nastaja burna termička reakcija uz opasno prskanje. Isto tako, koncentrirane kiseline djeluju agresivno na inox, beton i aluminij, pa je potrebno voditi računa i o modelu primjene. Najčešće je u upotrebi nitratna kiselina jer je najmanje agresivna od navedenih.


Važno je napomenuti da kiselina koja se dodaje u vodi radi zakiseljavanja (na osnovi pravilnog izračuna), bude uvijek neutralizrana bikarbonatnim ionima, ne podiže koncentraciju otopljenih soli odnosno ne mjenja EC (elektroprovodljivost) vodene otopine.





Tijekom upotrebe kiseline za neutralizaciju karbonata u vodi za natapanje, dolazi do disocijacije kiseline (vodikovi slobodni H+ ioni reagiraju bikarbonatnim ionima) dok se iz zaostale kiselinske grupe osobađa određeni dio hraniva, ovisno o tipu kiseline.


Radi lakšeg izračuna potrebe količine kiseline za zakiseljavanje mogu se utvrditi iz pomoćnih tablica na osnovi količine bikarbonatnog iona. Primjerice za zakiseljavanje vode do pH vrijednosti 6,0 koja sadrži 205 ppm bikarbonatnog iona (HCO3-) potrebno je dodati u 1 m3 vode dodati 203 ml 53% nitratne kiseline ili 188 ml 75% fosforne kiseline ili svega 65 ml 94% sumporne kiseline.


Osim primjene generičkih proizvoda (anorganske kiseline) postoje gotovi proizvodi koji se mogu primjeniti za zakiseljavanje vode za sustave fertirigacije. Glavna prednost takvih proizvoda je jednostavnije rukovanje (nisu klasificirane kao agresivni kemijski proizvodi) međutim koriste se u značajno većim količinama. Na našem tržištu postoji proizvod Nitracid (proizvođač Agrofill, Italija; zastupnik Sjeme, Split) koji se koristi u količini od 20-300 gr/100 lit. vode.


:partyman:
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
....

Elektroprovodljivost. Parametar koji je usko vezan uz koncentraciju otopine, ... Što se tiče utjecaja na biljke, gornja granica za većinu kultura je u rangu od 1,1-1,5 (biljke našeg umjerenog klimata) .... Evo nekoliko primjera:

  • Formulacija 20:20:20………. (Elite Verde EC 0,51; PolyFeed EC 0,98, Kristalon 18:18:18 EC 1,3, GreenPlant EC 1,03)

Jedan iznimno važan detalj (danas sam baš imao raspravu sa jednim proizvođačem); u odnosu na Kristalon 18:18:18 (današnja Yara), Elite Verde ima EC samo 0,51.
Što to znači u praksi?
Da koncentracija vodene otopine kod primjene Elite Verde može biti gotovo 3x viša od standardne, a da ne ošteti biljku (umjesto standardnih 1 gr/L moguće je dodati 2,9 g/L.
Iznimno važno, pogotovo za visokoprinosne kulture (rajčica) - povećavanjem koncentracije (EC) moguće je dodati 3x više hraniva, i time dobro nahraniti biljku.

Stoga dobro čitati etiketu i EC vrijendnosti. :rolleyess:

p.s. Elite Verde je proizvod NU3 iz Belgije.
p.s.s. Inače, prije 2 mjeseca ICL je kupio većinski paket dionica NU3, i postao većinski vlasnik
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
A koliki mu je ph u toj otopini? Hvala
Tvornički deklarirana pH 1% otopine je 4,45.
Prema tome, koncentracija od 3 g/L je 0,3%-tna otopina pa bi trebalo jednostavno izmjeriti instrumentom.
Nakon Nove godine idem u IT i nabaviti ću jednu vreću tog Elite Verde, pa ću napraviti mali test pri različitim koncentracijama otopine;).
Primjena, ne samo teorija :prayer:
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
E to to, ambalaža svašta kiti ;) Ne bih više koristio ništa što mi ph smanji ispod 6,5. Svaka čast svima, ali ne da mi se više prskati toliko, i te cijene zaštite pretplačivati. Poz
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Jedno od čestih pitanja kod fertirigacije je izbor vrste/tipa gnojiva.
Za ovaj post pitanje; kompleksna ili jedno/dvo komponentna?

Za uvod u raspravu, dajem primjer gnojidbe rajčice, uz očekivani prinos od 120 t/ha (na primjeru preporuke Haife; ali je to manje bitno).

1. primjer: kompleksna gnojiva (znači sadrže NPK elemente, ili kako ih tradicionalno nazivamo, vodotopiva)


  • Od sadnje do cvatnje (25 dana): NPK 20-20-20, 8 kg/ha/dan
  • Od početka cvatnje do zametanja prvih plodova (20 dana): NPK 14-7-21+2MgO, 15 kg/ha/dan
  • Od zametanja prvih plodova do berbe prvih plodova (35 dana): NPK 14-7-28+2MgO, 17 kg/ha/dan
  • Period berbe (100 dana): NPK 14-7-28+2MgO, 18 kg/ha/dan
  • + Ca-nitrat po potrebi (fertirigacija ili folijarno; gnojivo Haifa Cal)
Ukupno:

  • NPK 20-20-20............... 160 kg/ha
  • NPK 14-7-21+2MgO....... 240 kg/ha
  • NPK 14-7-28+2MgO....... 1.916 kg/ha
Prednosti: 3+1 tip gnojiva, gotov omjer u jednoj vreći za sve elemente
Nedostatak: .............


2. primjer: jedno/dvokomponentna gnojiva


Za isti planirani prinos potrebno je:

  • 375 kg/ha amonij-nitrata
  • 140 kg/ha mono-amonij-fosfata
  • 1.080 kg/ha kalij-sulfata
  • 120 kg/ha kalcij-nitrata
  • 112 kg/ha magnezij-sulfata
Prednosti: vjerovatno niža cijena (moram to još provjeriti za slijedeći post)
Nedostaci: 5 različitih gnojiva, ne mogu se međusobno mješati (nitrati sa sulfatima i fosfatima; znači ili dva tanka ili primjena 1 po 1).


Naravno, ovo nisu jedine dvije moguće kombinacije; međutim zanimljive su za usporedbu.
Za slijedeći post, rasprava o cijeni obaju kombinacija.

I kako sam bio rekao (ovo je pluskvamperfekt :lol:), evo sada i tablice sa cijenama.
Prvo, kompleksna, vodotopiva. Primjer je za gnojiva Amcolon/Novalon zastupnika AM Agro koji ima cijenik na internetu (ali mislim da su i cijene drugih tu negdje).



Drugi primjer su jednokomponentna gnojiva. Primjer je za gnojiva u ponudi Ekoprom, Ivanić Grad (cijenik je bio tu na forumu):



p.s. Sve cijene su bez PDV, FCO skladište distiributera.

I što reći?
Primjena jednokomponentnih je oko 12.000 kn jeftinija, međutim koristi se 5 različith gnojiva i potrebna su dva tanka (ne mogu se svi mješati zajedno) ili primjena "1 po 1". Točnije, može se miješati amonij nitrat + kalcij nitrat odnosno mono-amonij-fosfat + kalij sulfat + magnezij sulfat.

Konačan odgovor?
Svako će izabrati za sebe najpovoljniju kombinaciju; jeftinije ali složenija primjena ili skuplje ali jednostavnije (sve u jednoj vreći).
:D
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
I nastavak priče o primjeni jednostavnih gnojiva u sustavima fertirigacije; kompatibilnost odnosno međusobno mješanje:

 

Miladin

Dobro znana faca
Tu od
7 Sij 2011
Poruka
1,253
Bobostar dali si kad izračunao koja bi bila maksimalna doza ukupna za kompletnu vegetaciju paprike u plasteniku.
Pozdrav.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Bobostar dali si kad izračunao koja bi bila maksimalna doza ukupna za kompletnu vegetaciju paprike u plasteniku.
Pozdrav.
Dio prvi (1.):
Odgovor je relativno jednostavan.
Za 100 kg ploda paprika treba usvojiti/potrošiti oko 0,40 kg N, oko 0,15 kg P2O5, oko 0,50 kg K2O i 0,10 kg MgO.
Prema podacima koje sam uspio naći, prosječni prinos paprike u plasteniku bi trebao biti oko 10 kg/m2 odnosno 10 t/1.000 m2 i sada to jednostavno pomnožiti sa gornjim vrijednostima.
Znači za 1.000 m2 plastenika (uz prinos od 10 kg/m2) treba 40 kg N, 15 kg P2O5, 50 kg K2O i 10 kg MgO.

Dio drugi (2.)
Sada je priča puno složenija.
Količina elemenata/hraniva koje će biljka usvojiti nije u linearnoj korelaciji sa količinom dodanih hraniva odnosno količinom hraniva u tlu. Postoji puno varijabi (problema) koji to značajno mjenjaju, a ovisi o: mehaničkom sastavu tla (glina/pijesak), pH vrijednosti tla, količini organske tvari u tlu, količini ostalih elemenata u tlu (kompeticije/sinergizmi), rasploživa voda, razvojna faza biljke............ i sve to onda posložiti.
:D
 

Miladin

Dobro znana faca
Tu od
7 Sij 2011
Poruka
1,253
Hvala bobostar , kako god mi moramo dati više đubriva nego što treba.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Hvala bobostar , kako god mi moramo dati više đubriva nego što treba.
Nažalost,
u priči o gnojidbi od "viška" glava često boli. Najučestaliji primjer je kompeticija kalij-magnezij.
Kalij je nužan kod biljka koji postižu visoke prinose poput krumpira i rajčice, te se te kulture obilno gnoje kalijem.
Visoka količina kalija u tlu, blokira usvajanje magnezija.
No da bi se ostvario visoki prinos suhe tvari (kalij) biljka mora puno "raditi" (fotosinteza) a "motor" fotosinteze je magnezij.
I ukoliko u tlo dodaješ magnezij; njegova iskoristivost je vrlo mala zbog visoke količine kalija (koji je dodan gnojidbom).

Evo, to je jedan od čestih problema u praksi, a ima ih još. :rolleyess:
 

Miladin

Dobro znana faca
Tu od
7 Sij 2011
Poruka
1,253
Nažalost,
u priči o gnojidbi od "viška" glava često boli. Najučestaliji primjer je kompeticija kalij-magnezij.
Kalij je nužan kod biljka koji postižu visoke prinose poput krumpira i rajčice, te se te kulture obilno gnoje kalijem.
Visoka količina kalija u tlu, blokira usvajanje magnezija.
No da bi se ostvario visoki prinos suhe tvari (kalij) biljka mora puno "raditi" (fotosinteza) a "motor" fotosinteze je magnezij.
I ukoliko u tlo dodaješ magnezij; njegova iskoristivost je vrlo mala zbog visoke količine kalija (koji je dodan gnojidbom).

Evo, to je jedan od čestih problema u praksi, a ima ih još. :rolleyess:

Bobostar, ako se oslanjamo po analizi zemljišta da radimo đubrenje opet mi tu nešto nije jasno. U pet godina radio sam analize na 2,5ha i uvijek je kalijum bio oko 15,5mg/100gr zemljišta, jedne godine sam zaorao 1000kg/ha 7-20-30 i opet je kalijum bio 15,5, nekad nebacim ništa u jesen i kalijum je opet 15,5 a jednom sam u sezoni iz plastenika uzeo uzorak direktno iz reda krastavca i opet je kalijum 15,5 a možeš zamisliti koliko je u tom redku krastavca bačeno đubriva. Nešto mi to izgleda kao da je instrument u laboratoriji zakovao na broju 15,5. Hoću da kažem da je uvijek isti rezultat i kad nebacim ništa i kad bacim puno. Bilo bi dobro da ima neki instrument stalno u zemlji i da pokazuje kad treba dodati đubrivo.
 

plevak

Član
Tu od
14 Velj 2010
Poruka
698
Bobostar, ako se oslanjamo po analizi zemljišta da radimo đubrenje opet mi tu nešto nije jasno. U pet godina radio sam analize na 2,5ha i uvijek je kalijum bio oko 15,5mg/100gr zemljišta, jedne godine sam zaorao 1000kg/ha 7-20-30 i opet je kalijum bio 15,5, nekad nebacim ništa u jesen i kalijum je opet 15,5 a jednom sam u sezoni iz plastenika uzeo uzorak direktno iz reda krastavca i opet je kalijum 15,5 a možeš zamisliti koliko je u tom redku krastavca bačeno đubriva. Nešto mi to izgleda kao da je instrument u laboratoriji zakovao na broju 15,5. Hoću da kažem da je uvijek isti rezultat i kad nebacim ništa i kad bacim puno. Bilo bi dobro da ima neki instrument stalno u zemlji i da pokazuje kad treba dodati đubrivo.

E sada trebaš zemlju za analizu odnijeti na drugo mjesto i sve bude jasno !!!
 

Miladin

Dobro znana faca
Tu od
7 Sij 2011
Poruka
1,253
E sada trebaš zemlju za analizu odnijeti na drugo mjesto i sve bude jasno !!!

U tih pet godina analiza je rađena jednom u N.Sadu jednom u Sremskoj Mitrovici i tri puta u Bijeljini i svuda su bili isti rezultati.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
Kako u temi pod povrtlarstvo nema posebnog topica o fertirigaciji, evo prilike za pokretanje zanimljive teme. Radi se o agrotehničkoj mjeri koju primjenjuju gotovo svi proizvođači gnojiva, međutim kako to izgleda u praksi? Ima li problema? Što je sa izborom tehnologije? Izbor gnojiva? Praktična iskustva (i dobra i loša)?
Evo puno pitanja, za kvalitetnu raspravu u ovo zimsko doba; da bi u proljeće svi bolje krenuli u primjenu fertirigacije.

Za uvod, postati ću članak o kvaliteti gnojiva koje sam bio napisao na mini portalu gnojidba.info; ali isto tako očekujem i raspravu o drugim čimbenicima u fertirigaciji (oprema, voda i dr.).

Članak sa portala

Današnja tema su osnovni parametri kvalitete a radi se o:
  • pH vrijednosti otopine gnojiva
  • Elektroprovodljivosti
  • Topivosti gnojiva
pH vrijednost otopine gnojiva. Parametar se izražava kao pH vrijednost otopine koncentracije 1 %. Komponenta koja najače utječe na pH vrijednost otopine je količine fosfora, međutim modernizacijom tehnologije proizvodnje gnojiva, taj utjecaj je sve manje izražen. Gnojiva više cijene i više kvalitete sadrže različite aditive, koje smanjuju pH vrijednost otopine bez obzira na količinu odnosno koncentraciju hranivih elemenata. Optimalne vrijednosti bile bi u rangu 4,5-5,5 (kiselo do blago kiselo), no stanje na tržištu je vrlo raznoliko. Evo nekoliko primjera:

  • Formulacija 20:20:20 …… (Elite Verde pH 4,5; Ferticare pH 4,0, Master pH 5,1, GreenPlant pH 6,0)
  • Formulacija 15:5:30………. (Elite Fuxia (15:5:25) pH 4,74; Master pH 5,6; Ferticare pH 6,0, GreenPlant VIP pH 3,0)
  • Formulacija 19:6:6………….(Master pH 5,1; PolyFeed pH 5,9, Elite Blue (21:5:5) pH 4,75)
Zašto je bitno poznavati pH vrijednost otopine? Prije svega biljka preferira blago kisele otopine, međutim potrebno je poznavati i uvjete u tlu. Ukoliko je tlo kiselo, dodavanje kisele otopine, pogoršati će uvjete, naročito ishrane kalcijem i magnezijem. S druge strane, na alkalnim tlima, bolji učinak pokazuju “kisele” otopine.

Elektroprovodljivost. Parametar koji je usko vezan uz koncentraciju otopine, a izražava se u više jedinica, ali je kao standard manje više prihvaćeno vrijednost u mikrosimensima/cm za otopinu od 1 g gnojiva/L vode pri 20 C (iako neki proizvođači gnojiva navode i vrijednosti pri 18 C odnosno 25 C). Za primjenu u praksi, bolja gnojiva imaju niže vrijednosti elektroprovodljivosti. Što se tiče utjecaja na biljke, gornja granica za većinu kultura je u rangu od 1,1-1,5 (biljke našeg umjerenog klimata) dok primjerice pamuk podnosi i do 5,7 (zalijte li naše bilje otopinom takve elektroprovodljivosti, uvneuti će za manje od 30-tak minuta). Evo nekoliko primjera:

  • Formulacija 20:20:20………. (Elite Verde EC 0,51; PolyFeed EC 0,98, Kristalon 18:18:18 EC 1,3, GreenPlant EC 1,03)
  • Formulacija 15:5:30…………. (Ferticare EC 0,94, GreenPlant EC 1,55, Elite Fuxia EC 1,20, Kristalon (13:5:26) EC 1,50)
  • Formulacija 19:6:6…………….(Kristalon EC 1,70, Master EC 2,60, PolyFeed EC 1,1, Elite Blue (21:5:5) EC 1,36)
Topivost gnojiva. I zadnji fizikalni parametar kvalitete vodotopivih gnojiva. I ne manje važan, a izražava količinu gnojiva (u gramima) koje je moguće otopiti u 1 L vode (a ne promjeniti gore dva navedena svojstva; pH i elektroprovodljivost) pri 20 C ili neki izražavaju u % jedinicama. Iako bi se jednostavnim kemijskim računom moglo izračunati i usko povezati ukupnu količinu hranjiva sa parametrom topivosti u vodi (i zasićenju vodene otopine i pojavi taloga) upravo zbog prije spomenutih različitih aditiva u proizvodnji, situacija je značajno drugačija. Ovo je parametar koji bi gotovo trebao biti odlučujući u izboru gnojiva (i stoga ga svi proizvođači i ne navode). Za ovaj parametar navesti ću vrijednosti za formulaciju NPK 20:20:20 za nekoliko različitih proizvođača:

  • Elite Verde ………………………. 626 g/L vode (definitivno br. 1; ali i cijenom “tuče” ostala gnojiva)
  • Master ……………………………. 550 g/L vode
  • PolyFeed…………………………. 400 g/L vode
  • Ferticare…………………………. 370 g/L vode
  • GreenPlant………………………. 360 g/L vode
Eto, sada kada krenete u nabavu vodotopivih gnojiva, svakako se raspitajte o njihovim osnovnim fiziklanim karaktersitikama, te potom i cijeni; da ne bi bilo “jeftino je skupo”. ....
Kako kreće sezona "fertirigacije", dižem temu iz "podruma".
Za početak, set instrumenata za mjerenje pH i EC vrijednosti (link je na e-bay, i cijena je vrlo korektna :icon_thumright:)


A tu je i link na e-bay: http://www.ebay.com/itm/COM-80-PH-8...258597?pt=US_Garden_Tools&hash=item5661382ba5
 

Mateuss

Član
Tu od
9 Lis 2012
Poruka
467
@bobostar dobro je da ste ponovno aktivirali temu pa se nadam da će netko ovdje odgovoriti na moje pitanje.
Zanima me dali ide omjer granuliranog gnojiva kao i kod vodotopivih gnojiva 1 do 2 g po litri vode i dali mjerite EC vrijednost te kolika je EC vrijednost na gnojivu 3x15 1 gram 1 litra vode na 25c ako je neko testirao ja sam naručio mjerni uređaj pa više nebih koristio vodotopiva gnojiva ili bih u jako maloj mjeri a razlog je ogromna razlika u cijeni, išao bih jedino preko lista sa mikroelementima ako se pojavi nedostatak.

Juče sam u jednu litru vode stavio 4g 5-20-30 i dobro je rastopljeno ali ima zanemarivo malo taloga koje se može filtrirati i sve super negdje sam čitao da se fosfor teško topi u granulisanom gnojivu ako je tako onda je super jer u fazi prihrane koju planiram bitan mi je dušik i veći omjer kalija.

Tahvaljujem na odgovoru i pojašnjenjima.

Ovaj mjerni uređaj sam naručio dali ima netko sličan.??
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
@bobostar dobro je da ste ponovno aktivirali temu pa se nadam da će netko ovdje odgovoriti na moje pitanje.
Zanima me dali ide omjer granuliranog gnojiva kao i kod vodotopivih gnojiva 1 do 2 g po litri vode i dali mjerite EC vrijednost te kolika je EC vrijednost na gnojivu 3x15 1 gram 1 litra vode na 25c ako je neko testirao ja sam naručio mjerni uređaj pa više nebih koristio vodotopiva gnojiva ili bih u jako maloj mjeri a razlog je ogromna razlika u cijeni, išao bih jedino preko lista sa mikroelementima ako se pojavi nedostatak.

Tehnički se radi gotovo o identičnim proizvodima; razlika je samo u punilu. U osnovnim gnojivima je to najčešće kalcij-karbonat, neka glina (kaolinit, ilit) ili neki drugi jeftini inertni materijal. I to je talog koji ostaje na dnu.
Ukoliko ja taj talog problem (kod direktnih sustava fertirgacije), onda ovo nije dobra solucija.
S druge strane, ukoliko imaš vremena to taložiti, pa odtakati sa taloga odnosno filtrirati, onda problema ne bi trebalo biti.
I što se tiče fosfora, problem je topivosti, pa čak ako i piše na vreći da se radi o vodotopivom fosforu (malo kemije).
I na kraju, obavezno mjeriti EC prije korištenja.

Na drugoj strani su vodotopiva, najčešće kristalna gnojiva, koja tih problema nemaju, ali zato koštaju.

A što se tiče mikroelemenata, oni mogu kroz sustav fertirigacije ili folijarno.



Tahvaljujem na odgovoru i pojašnjenjima.

Ovaj mjerni uređaj sam naručio dali ima netko sličan.??
Što se tiče mjernog uređaja, ona kombinacija na mojoj slici je bolja. :). Radi se o tome da dobiješ i otopine za baždarenje, jer bi sve jeftinije uređaje svakako trebalo redovito baždariti kako ne bi pokazivali krivu vrijednost. Vrijedi tih par dolara više cijene, pa si kasnije na miru.
Ali se otopine za baždarenje mogu anbaviti i ekstra, pa to preporučam.
 

Mateuss

Član
Tu od
9 Lis 2012
Poruka
467
@bobostar zahvaljujem na odgovoru sada mi je puno lakše što se tiče gnojiva.

Što se tiče mjernog uređaja ja sam platio 10.50$ i još besplatna dostava link

Danas kupljen i Thermometer to je sve što mi za sada treba.


@bobo zahvaljujem još jednom.
 

Mateuss

Član
Tu od
9 Lis 2012
Poruka
467
Stigao je TDS&EC mjerni instrument.
Rastopio sam mineralno gnojivo Petrokemija 3x15 negdje ugrubo 1.5 gr na 1 litru vode i dobio sam ovaj rezultat kao na slici.

Pitanje je: dali je ovo dobra vrijednost za gnojivo za prihranu povrća EC je oko 1,15 na 16c a voda je kišnica iz šterne.

 
Na vrh