-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Isplata poticaja (tema do 31.12.2023.)
- Temu pokrenuo fric1993
- Datum prvog posta
- Status
Zemlja upisana 2008 a od tad svake godine neko povecanje imam
)korisnik2508
Član
- Tu od
- 24 Kol 2010
- Poruka
- 119
Da, to bi bila dobra mjera.
korisnik2508
Član
- Tu od
- 24 Kol 2010
- Poruka
- 119
Moras znati da svijet ne pocinje sa nama niti ce zavrsiti kada mi umremo. Pogledaj malo sto su Talijani i Nizozemci ucinili od svojih tala.
U kojoj državi bi to bilo moguće? Ovi naš razmišljaju skroz drugaćije...ako imaš stoku i pustiš je na livadu to je onda pašnjak i lažno si prijavio - umanjenje! Ako za istu stoku ne vodiš evidenciju za gnoj - umanjenje! Ako si vozio gnoj kada nije dopušteno - umanjenje! Ako stoci fali markica - umanjenje! Itd....znaći da ostane što više novca u briselu.
Da ja radi tog imam stoku da stajnjakom popravim zemlju
Vidim da kod nekih kolega komentatora postoje nedomumice koje treba razjasniti.
1.Na razini cijele EU se provodi zajednička poljoprivredna politika
-to znači da EU daje pare i potiče one oblike poljoprivrednih aktivnosti koje smatra da su korisni, među inima je stavljen fokus na zaštitu prorode, zemljišta, vode, livada, pašnjaka i životinja.
-koji god ministar ili vlast da je u RH treba mora pisati pravilnike u skladu s utvrđenima uredbama EU
-Što god da neki ministar govori ako nije u skladu se EU normama je kršenje istih ako je govor pretočen u pravilnik (zato je EU komisija poništila pravilnika za 2017g).
U biti u uredbama je sve jasno i lijepo pojašnjeno, komisija je stavila fokus na kontrolu poljoprivrednika u poštivanju pravila ali je zaboravila da je u korumpiranim zemljama ustvari najveći problem država i njezini službenici.
Otud ove isplate i ne isplate, isplate bez odluka ili nedonošenje istih godinu ili 2 izvan roka predviđenog zakonom.
Kako izgleda dopis eu komisije prije nego je srušen pravilnik za 2017g. možet pročitati u slijedećem postu.
1.Na razini cijele EU se provodi zajednička poljoprivredna politika
-to znači da EU daje pare i potiče one oblike poljoprivrednih aktivnosti koje smatra da su korisni, među inima je stavljen fokus na zaštitu prorode, zemljišta, vode, livada, pašnjaka i životinja.
-koji god ministar ili vlast da je u RH treba mora pisati pravilnike u skladu s utvrđenima uredbama EU
-Što god da neki ministar govori ako nije u skladu se EU normama je kršenje istih ako je govor pretočen u pravilnik (zato je EU komisija poništila pravilnika za 2017g).
U biti u uredbama je sve jasno i lijepo pojašnjeno, komisija je stavila fokus na kontrolu poljoprivrednika u poštivanju pravila ali je zaboravila da je u korumpiranim zemljama ustvari najveći problem država i njezini službenici.
Otud ove isplate i ne isplate, isplate bez odluka ili nedonošenje istih godinu ili 2 izvan roka predviđenog zakonom.
Kako izgleda dopis eu komisije prije nego je srušen pravilnik za 2017g. možet pročitati u slijedećem postu.
KONTEKST
Službe glavne uprave AGRI zaprimile su 3. Travnja 2017 pritužbu jednog hrvatskog poljoprivrednika koja se odnosi na pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi I IAKS mjera ruralnog razvoja za 2017g.(dalje u tekstu pravilnik). Podnositelj pritužbe naveo je da članak 15 stavak 4. nije u potpunosti u skladu s uredbom (EU) br.1307/2013.(“uredba o izravnim plaćanjima”).
PRAVNA OSNOVA
Kako je predviđeno člankom 4 stavkom 2 točkom (a) uredbe o izravnim plaćanjima, člankom 15. pravilnika utvrđuju se ” minimalni uvjeti održavanja poljoprivrednih površina u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj”.
U skladu s člankom 15. Stavkom 4. Pravilnika dodjela izravnih plaćanja za određene poljoprivredne površine, odnosno površine pod trajnim travnjacima koje su evidentirane kao pašnjaci ili krški pašnjaci, podliježe uporabi tih površina za napasivanje. U istom se članku navodi minimalni broj uvjetnih grla po prihvatljivom hektaru pašnjaka koje korisnik mora posjedovati kako bi mogao ostvariti potporu.
Na prvi se pogled čini da je ta odredba u suprotnosti sa člankom 4. stavkom 1. točkom (c) podtočkom ii. uredbe o izravnim plaćanjima.
U tom se članku održavanje poljoprivrednog zemljišta u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj navodi među poljoprivrednim djelatnostima koje poljoprivrednici mogu provoditi kako bi im se dodijelilo plaćanje u skladu s uredbom o izravnim plaćanjima.
Područje primjene te odredbe odnosi se na odvajanje plaćanja od proizvodnje kako bi se poljoprivrednicima prepustilo da odaberu hoće li se baviti proizvodnjom ili neproizvodnom poljoprivrednom djelatnosti koja je primjerice namijenjena samo održavanju zemljišta u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj.
U dokumentu pod nazivom primjedbe o obavijestima koje države članice moraju podnijeti do 31.sječnja 2015g na temelju delegirane uredbe komisije (EU) br.639/2014 "Primjedbe" ističe se da je uvjet "minimalne aktivnosti" iz članka 4. stavka 1. točke (c) podtočke ii. uredbe o izravnim plaćanjima neproizvodna alternativa članku 4. stavku 1. točki (c) podtočke i. iste uredbe (..proizvodnja,uzgoj ili sadnja poljoprivrednih proizvoda)
Minimalna aktivnost odnosi se na površine koje se ne održavaju prirodno u stanju pogodnom za ispašu te se ne upotrebljavaju za proizvodnju. Stoga se primjedbama pojašnjava da pri definiranju minimalne aktivnosti koju treba provoditi na poljoprivrednim površinama u skladu sa navedenom odredbom države članice ne smiju uključiti kriterije povezane s proizvodnjom(među ostalim zahtjevi u pogledu minimalnog broja grla).
Zaključak je tehničke procjene koju su provele službe glavne uprave AGRI da se kriterijima koje su hrvatska tjela uvela člankom 15. stavkom 4. pravilnika dodjela izravnih plaćanja povezuje sa sa zahtjevom povezanim s proizvodnjom čime se zanemaruje područje primjene članka 4. stavka 1. točke (c) podtočke ii. uredbe o izravnim plaćanjima. Točnije službe glavne uprave AGRI smatraju da bi uvede li se obveza ispunjavanja tog zahtjeva povrh zahtjeva iz stavaka 1. do stavka 3. članka 15. pravilnika tim člankom kršile odredbe uredbe o izravnim plaćanjima.
S obzirom na navedeno službe komisije pozivaju hrvatska tijela da se očituju o usklađenosti članka 15. stavka 4. pravilnika sa člankam 4. stavkom 1. točkom (c) podtočkom ii. Konkretnije službe komisije postavljaju slijedeća pitanja:
PITANJA
1. Prvo, mogu li Hrvatska tijela objasniti zašto nisu obavijestila službe Komisije u roku određenom člankom 76. Uredbe (EU) 639/2014 –da za površine pod trajnim travnjacima koje su evidentirane kao pašnjaci ili krški pašnjaci dodjela plaćanja za minimalne aktivnosti održavanja podliježe minimalnom broju uvjetnih grla po hektaru (UG/ha)?
2. Mogu li hrvatska tjela objasniti razloge zbog kojih dodjela plaćanja za “minimalne aktivnosti” održavanja podliježe minimalnom broju uvjetnih grla po hektaru (UG/ha)?
3. Mogu li hrvatska tijela obrazložiti zašto su, po njihovom mišljenju, kriteriji uvedeni člankom 15 stavkom 4. pravilnika usklađeni s područijem primjene članka 4, Stavka 1. Točke (c) podtočke ii uredbe o izravnim plaćanjima.
4. Mogu li hrvatska tijela objasniti zašto su odlučila povezati potporu za minimalne aktivnosti održavanja sa kriterijima koji se odnose na proizvodnju, unatoč tome što se smjernicama iz Primjedbi objašnjava da su zahtjevi u pogledu minimalnog broja grla nespojivi sa člankam 4. stavkom 1. točkom (c) podtočkom ii. Uredbe o izravnim plaćanjima.
Službe glavne uprave AGRI zaprimile su 3. Travnja 2017 pritužbu jednog hrvatskog poljoprivrednika koja se odnosi na pravilnik o provedbi izravne potpore poljoprivredi I IAKS mjera ruralnog razvoja za 2017g.(dalje u tekstu pravilnik). Podnositelj pritužbe naveo je da članak 15 stavak 4. nije u potpunosti u skladu s uredbom (EU) br.1307/2013.(“uredba o izravnim plaćanjima”).
PRAVNA OSNOVA
Kako je predviđeno člankom 4 stavkom 2 točkom (a) uredbe o izravnim plaćanjima, člankom 15. pravilnika utvrđuju se ” minimalni uvjeti održavanja poljoprivrednih površina u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj”.
U skladu s člankom 15. Stavkom 4. Pravilnika dodjela izravnih plaćanja za određene poljoprivredne površine, odnosno površine pod trajnim travnjacima koje su evidentirane kao pašnjaci ili krški pašnjaci, podliježe uporabi tih površina za napasivanje. U istom se članku navodi minimalni broj uvjetnih grla po prihvatljivom hektaru pašnjaka koje korisnik mora posjedovati kako bi mogao ostvariti potporu.
Na prvi se pogled čini da je ta odredba u suprotnosti sa člankom 4. stavkom 1. točkom (c) podtočkom ii. uredbe o izravnim plaćanjima.
U tom se članku održavanje poljoprivrednog zemljišta u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj navodi među poljoprivrednim djelatnostima koje poljoprivrednici mogu provoditi kako bi im se dodijelilo plaćanje u skladu s uredbom o izravnim plaćanjima.
Područje primjene te odredbe odnosi se na odvajanje plaćanja od proizvodnje kako bi se poljoprivrednicima prepustilo da odaberu hoće li se baviti proizvodnjom ili neproizvodnom poljoprivrednom djelatnosti koja je primjerice namijenjena samo održavanju zemljišta u stanju pogodnom za ispašu ili uzgoj.
U dokumentu pod nazivom primjedbe o obavijestima koje države članice moraju podnijeti do 31.sječnja 2015g na temelju delegirane uredbe komisije (EU) br.639/2014 "Primjedbe" ističe se da je uvjet "minimalne aktivnosti" iz članka 4. stavka 1. točke (c) podtočke ii. uredbe o izravnim plaćanjima neproizvodna alternativa članku 4. stavku 1. točki (c) podtočke i. iste uredbe (..proizvodnja,uzgoj ili sadnja poljoprivrednih proizvoda)
Minimalna aktivnost odnosi se na površine koje se ne održavaju prirodno u stanju pogodnom za ispašu te se ne upotrebljavaju za proizvodnju. Stoga se primjedbama pojašnjava da pri definiranju minimalne aktivnosti koju treba provoditi na poljoprivrednim površinama u skladu sa navedenom odredbom države članice ne smiju uključiti kriterije povezane s proizvodnjom(među ostalim zahtjevi u pogledu minimalnog broja grla).
Zaključak je tehničke procjene koju su provele službe glavne uprave AGRI da se kriterijima koje su hrvatska tjela uvela člankom 15. stavkom 4. pravilnika dodjela izravnih plaćanja povezuje sa sa zahtjevom povezanim s proizvodnjom čime se zanemaruje područje primjene članka 4. stavka 1. točke (c) podtočke ii. uredbe o izravnim plaćanjima. Točnije službe glavne uprave AGRI smatraju da bi uvede li se obveza ispunjavanja tog zahtjeva povrh zahtjeva iz stavaka 1. do stavka 3. članka 15. pravilnika tim člankom kršile odredbe uredbe o izravnim plaćanjima.
S obzirom na navedeno službe komisije pozivaju hrvatska tijela da se očituju o usklađenosti članka 15. stavka 4. pravilnika sa člankam 4. stavkom 1. točkom (c) podtočkom ii. Konkretnije službe komisije postavljaju slijedeća pitanja:
PITANJA
1. Prvo, mogu li Hrvatska tijela objasniti zašto nisu obavijestila službe Komisije u roku određenom člankom 76. Uredbe (EU) 639/2014 –da za površine pod trajnim travnjacima koje su evidentirane kao pašnjaci ili krški pašnjaci dodjela plaćanja za minimalne aktivnosti održavanja podliježe minimalnom broju uvjetnih grla po hektaru (UG/ha)?
2. Mogu li hrvatska tjela objasniti razloge zbog kojih dodjela plaćanja za “minimalne aktivnosti” održavanja podliježe minimalnom broju uvjetnih grla po hektaru (UG/ha)?
3. Mogu li hrvatska tijela obrazložiti zašto su, po njihovom mišljenju, kriteriji uvedeni člankom 15 stavkom 4. pravilnika usklađeni s područijem primjene članka 4, Stavka 1. Točke (c) podtočke ii uredbe o izravnim plaćanjima.
4. Mogu li hrvatska tijela objasniti zašto su odlučila povezati potporu za minimalne aktivnosti održavanja sa kriterijima koji se odnose na proizvodnju, unatoč tome što se smjernicama iz Primjedbi objašnjava da su zahtjevi u pogledu minimalnog broja grla nespojivi sa člankam 4. stavkom 1. točkom (c) podtočkom ii. Uredbe o izravnim plaćanjima.
Još nešto, pravilnik je jedno i može ga se poništiti međutim u 2017g. ministar tolušić je tvrdio da se poticaji neći isplatiti za one hektare koji nisu pokriveni stokom.U strahu da će izgubiti poticaje ili dobiti velika umanjenja tisuće stočara brisali su površine iz arkoda i zadržavali samo one koje su imali pokrivene stokom. Eu je poništila pravilnik međutim svi oni koji su brisali hektare su ostali bez poticaja.
I sad imate 2 situacije oni koji su brisali hektare su ostali bez poticaja na koje su imali pravo i to više ne mogu nikako vratiti ili dobiti.
Drugi koji nisu brisali hektare dobili su "administrativne kontrole", što znače neisplata poticaja
i opcija "tuži me" jebe mi se ja sam državni službenik ne možeš mi ništa.
E da sad kad sam se već raspisao na stranici na adresi
https://www.zemljiste.mps.hr/raspolaganje/cjenik-zemljista.html možete vidjeti po županijama koliko je još državnog zemljišta slobodno za raspolaganje (pređite mišem po županiji).
Čovjek se zapita zašto se ljude tjera da brišu hektare kad ga ima toliko slobodnog???
Onda još kad statistički zavod objavi da je u 2017g. pad poljoprivredne proizvodnje za 6% osjećam se kao Cigo iz vica kad stalno ponavlja:
-baaaš me čudi...
-baaaš me čudi...
-baaaš me čudi...
I sad imate 2 situacije oni koji su brisali hektare su ostali bez poticaja na koje su imali pravo i to više ne mogu nikako vratiti ili dobiti.
Drugi koji nisu brisali hektare dobili su "administrativne kontrole", što znače neisplata poticaja
i opcija "tuži me" jebe mi se ja sam državni službenik ne možeš mi ništa.
E da sad kad sam se već raspisao na stranici na adresi
https://www.zemljiste.mps.hr/raspolaganje/cjenik-zemljista.html možete vidjeti po županijama koliko je još državnog zemljišta slobodno za raspolaganje (pređite mišem po županiji).
Čovjek se zapita zašto se ljude tjera da brišu hektare kad ga ima toliko slobodnog???
Onda još kad statistički zavod objavi da je u 2017g. pad poljoprivredne proizvodnje za 6% osjećam se kao Cigo iz vica kad stalno ponavlja:
-baaaš me čudi...
-baaaš me čudi...
-baaaš me čudi...
Kolega sve to stoji..no u kakvom je stanju ta državna zemlja na raspolaganju?
Koliko je od toga zaraslo,minirano i neznam šta sve ne..postavilo se već pitanje gdje je onih milijun hektara o kojima se pisalo u medijima kakti "slobodnih".?
Ukoliko imaš pravnu osnovu podigni tužbu,druge nema jer nažalost i sam vidiš kako stvari stoje kod nas...
Baš me zanima i zakon o poljoprivrednom zemljištu koji bi trebao biti donesen kako će funkcionirati..
Zna se da je JLS-ovima ukinuto raspolaganje jer su djelili po političkim,rodbinskim i kojekakvim vezama...
Kod nas su se prodavale parcele od 20ha za 100 tisuća kuna prije 15ak godina na rok otplate 20 godina..onda su to dobili politički podobni,babe,strine i djedovi onih koji su to kakti vodili..da bi nakon 2-3 godine se ekipa skupila i rekla da im je to puno love za platiti i onda su im poklonili zemlju...neki su bilinu zatvoru radi toga,nekih više nema među živima ali nitko nikada nije vratio ili isplatio tu zemlju...da ne velim da se nedugo zatim preprodavala zemlja za 5 puta više para...
Mene samo zanima da li će uzeti zemlju onima koji nisu ispunili gospodarski plan u roku 15 godina i više...
Kod nas npr stočari imaju pravo prvenstva za zakup ili kupnji zemlje..kako ja mogu konkurirati nekome tko ima 200-300 krava i konja i koji već ima hrpu hektara u lonjskom polju i kojima je stoka na paši cijele godine i ugiba od gladi?
Hebiga gleda se UG/ha i to je to..nitko ne pita jel ta životinja ima šta jesti..a dobivaju milijune poticaja..
Nemaš se kome žaliti jer tko sam ja ili ti da to promijenimo...
I sad mi je palo na pamet..
Trebalo bi uvesti maximalni iznos poticaja po opgu,firmi,zadruzi pa da se to dovede u nekakav hebeni red...sad je najbitnije imati sto više ha da bi dobio više poticaja,a što više UG to više ha imaš pravo zakupiti..ili kupiti..kod nas se uvijek javljaju isti i uvijek isti prolaze na natječajima..koja im je uopće svrha onda..tako da nema te šta tu čuditi..tu se radi tko šta hoće jer nekome tako odgovara na vrhu..žalosno ali istinito..
Koliko je od toga zaraslo,minirano i neznam šta sve ne..postavilo se već pitanje gdje je onih milijun hektara o kojima se pisalo u medijima kakti "slobodnih".?
Ukoliko imaš pravnu osnovu podigni tužbu,druge nema jer nažalost i sam vidiš kako stvari stoje kod nas...
Baš me zanima i zakon o poljoprivrednom zemljištu koji bi trebao biti donesen kako će funkcionirati..
Zna se da je JLS-ovima ukinuto raspolaganje jer su djelili po političkim,rodbinskim i kojekakvim vezama...
Kod nas su se prodavale parcele od 20ha za 100 tisuća kuna prije 15ak godina na rok otplate 20 godina..onda su to dobili politički podobni,babe,strine i djedovi onih koji su to kakti vodili..da bi nakon 2-3 godine se ekipa skupila i rekla da im je to puno love za platiti i onda su im poklonili zemlju...neki su bilinu zatvoru radi toga,nekih više nema među živima ali nitko nikada nije vratio ili isplatio tu zemlju...da ne velim da se nedugo zatim preprodavala zemlja za 5 puta više para...
Mene samo zanima da li će uzeti zemlju onima koji nisu ispunili gospodarski plan u roku 15 godina i više...
Kod nas npr stočari imaju pravo prvenstva za zakup ili kupnji zemlje..kako ja mogu konkurirati nekome tko ima 200-300 krava i konja i koji već ima hrpu hektara u lonjskom polju i kojima je stoka na paši cijele godine i ugiba od gladi?
Hebiga gleda se UG/ha i to je to..nitko ne pita jel ta životinja ima šta jesti..a dobivaju milijune poticaja..
Nemaš se kome žaliti jer tko sam ja ili ti da to promijenimo...
I sad mi je palo na pamet..
Trebalo bi uvesti maximalni iznos poticaja po opgu,firmi,zadruzi pa da se to dovede u nekakav hebeni red...sad je najbitnije imati sto više ha da bi dobio više poticaja,a što više UG to više ha imaš pravo zakupiti..ili kupiti..kod nas se uvijek javljaju isti i uvijek isti prolaze na natječajima..koja im je uopće svrha onda..tako da nema te šta tu čuditi..tu se radi tko šta hoće jer nekome tako odgovara na vrhu..žalosno ali istinito..
Nije politika EU vezano za poljoprivredu sveto pismo.Svaka država može unutar EU pravilnika imati svoje posebnosti. Ali je žalosno da se hektar zemlje recimo u Slavoniji tretira kao hektar npr. na otoku Braču ili negdje drugo u dalmaciji. U dalmaciji nema čovika koji ima više od 5 hektara zemlje koju je vrlo teško obrađivati zbog strukture zemljišta (kamen) i stoga poticaj na sjeveru i jugu ne bi smio biti izjednačen.
Stoga i kod nas trebalo kg zvoda. A ovako je poticaj postao sam sebi svrha. Uzmem 100
ektara državne zemlje uzorem isretzam posijem najjeftinije sime i 200.000,00 u žep.
Stoga i kod nas trebalo kg zvoda. A ovako je poticaj postao sam sebi svrha. Uzmem 100
ektara državne zemlje uzorem isretzam posijem najjeftinije sime i 200.000,00 u žep.
Prijatelju nije to zemlja za pravit vikendice nego u dolini neretve di se sadi kupus i salatapa svake druge godine zaoremo kupus jer nitko neče, a ulažu se veleika sredstva, a od poticaja dobijemo 2.000 kuna
- Status
