KALCIZACIJA

[grunf]

Ma nemoj čovjeku komplicirati, nego mu jednostavno objasni...
CaO i CaCO3... u čemu je razlika?
Pustimo na stranu kemijsku aktivnost, brzinu djelovanja, jednostavnost razbacivanja itd.
U 1 toni CaO ima daleko više IONA kalcija(Ca2+) koji su ti bitni za neutrtalizaciju kiselina u tlu( a ima ih podosta) nego u 1 toni CaCO3. Tko ne vjeruje neka pogleda periodni sustav kemijskih elemenata pa neka pozbraja ono što se treba pozbrajati... To je osnovni razlog zašto je CaO "bolji" za kalcizaciju.
No, ako izračunate koliko vam košta 1 Kg kalcija iz jednog i drugog oblika, onda je pobjeda na strani CaCo3 (često ga možeš voziti i besplatno iz šećerane).
Pa ako ga imaš čime tovariti i bacati....to je definitivno najbolje rješenje.
Naravno, ostaje ti podosta kamenja, guma i ostalih cirkusa koje treba pokupiti poslije bacanja, no kad je jeftino...recesija je...heeheee.

 

[grunf]

E da....
Na taj se način vrlo često na njivu donesu i neki korovi koje do sada niste niti vidjeli,a kamoli imali...
Pa morate biti spremni na učenje za borbu protiv njih...
Nije to nerješivo, ali nešto se mora i naučiti...

 

[kemicar]

Karbonat je u prednosti jer je manje reaktivan i neće spržiti floru i faunu na površini tla.

 

[mate22]

novi sam ovdje, a imam 2-3 pitanja na koje nisam našao odgovor na prethodnih 13 stranica.

1. rečeno je da lucerna zakiseljuje tlo (snižava ph), međutim mene zanima je li ista situacija kad je zasijana DTS - udio sam određujem - npr lucerna + smiljka 50% , trave 50% (klupčasta oštrica, vlasulja livadna, mačji repak, engleski ljulj); kakvu ulogu bi imali crvena djeteljina i talijanski ljulj?

2. ako govorimo o kalcizaciji fertdolomitom (petrokemija kutinska dakle - pošto mi je kolko vidim to jedino u Ogulinu dostupno) jel i dalje vrijedi da se ne smije nakon kalcizacije mjesec dana ništa sijati; ako se trava sije u proljeće, može li se kalcizirati u jesen te treba li se odmah zaorati ili može stajati na oranici-livadi do proljetnog oranja

 

[cabage]

Ne znam što bih rekao na ovo da se ne smije odmah iza kalcizacije ići u sjetvu. Tako piše, tako je i bolje, vjerojatno zbog toga što bolje kalcij djeluje kasnije nego odmah. No znam čovjeka koji je lani ujesen napravio kalcizaciju, prošao gruberom, zatim rotodrljaćom i odmah posijao tritikale. Taj tritikale je tak odlično ponikao i tak lijepo raste da se ne vidi uopće da je kalcij napravio kakve štete.
Možda zbog toga jer je to stajalo preko zime, možda u proljeće bi bila druga pjesma. Zna se dogoditi ako se kalcificira velikim količinama materijala da smeta usjevu.
No mislim da petrokemijin materijal može ić odmah prije sjetve, ipak je to granulirano gnojivo. Ja sam sad pod papriku nabacao sličan materijal. Fisiomescal g18. Formulacija je 18 % fosfora i 65 % CaO. Baš da vidim hoće li biti bolje nego bez toga. Sadit ću neka 2 tjedna nakon gnojidbe i obrade.

 

[mate22]

onaj petrokemijin fertdolomit...; mislim da ima oko 24%cao i 16%mgo al ima i npk 3-2.5-3

na uputama piše da ako je potrebna kalcizacija ide 4t/ha i onda svake treće godine 1t/ha za održavanje povoljne razine ca i mg u zemlji. pošto ne radim analizu tla (imam puno manjih rascjepkanih parcela, a na onim većima zemlja nije homogena) ja sam planirao npr 5 godina za redom (kukuruz-zob-kukuruz-zob-DTS) dodat u svako oranje oko 0,6t/ha fertdolomita. mislim to je manja količina koja ne bi smjela imat negativne neposredne učinke. to planiram tako čisto da održavam postojeće stanje; ili se varam?

druga stvar. kakva je mobilnost (fertdolomita) cao i mgo u tlu. npr. ako imam već neke starije dts koje ne planiram još zaoravati, mogu li površinski baciti u jesen nakon zadnjeg otkosa pomiješati npr 0,2-0.3t/ha (ili manje, ono tek toliko de se baci nešto) fertdolomita sa npk 7-20-30. hoće to smetat? hoće se rastopit preko zime? i hoće li imat ikakvog učinka neposrednog ili posrednog (kasnije kad se bude zaoravalo?

 

[AGROA]

Kalcizacija

onaj petrokemijin fertdolomit...; mislim da ima oko 24%cao i 16%mgo al ima i npk 3-2.5-3

na uputama piše da ako je potrebna kalcizacija ide 4t/ha i onda svake treće godine 1t/ha za održavanje povoljne razine ca i mg u zemlji. pošto ne radim analizu tla (imam puno manjih rascjepkanih parcela, a na onim većima zemlja nije homogena) ja sam planirao npr 5 godina za redom (kukuruz-zob-kukuruz-zob-DTS) dodat u svako oranje oko 0,6t/ha fertdolomita. mislim to je manja količina koja ne bi smjela imat negativne neposredne učinke. to planiram tako čisto da održavam postojeće stanje; ili se varam?

druga stvar. kakva je mobilnost (fertdolomita) cao i mgo u tlu. npr. ako imam već neke starije dts koje ne planiram još zaoravati, mogu li površinski baciti u jesen nakon zadnjeg otkosa pomiješati npr 0,2-0.3t/ha (ili manje, ono tek toliko de se baci nešto) fertdolomita sa npk 7-20-30. hoće to smetat? hoće se rastopit preko zime? i hoće li imat ikakvog učinka neposrednog ili posrednog (kasnije kad se bude zaoravalo?

kod nas ne radi nitko kalcizaciju netko mi kaže da se da baciti hidratno vapno ako tko zna jel to dobro????

 

[bobostar]

kod nas ne radi nitko kalcizaciju netko mi kaže da se da baciti hidratno vapno ako tko zna jel to dobro????

Može i hidratizirano (građevinsko) vapno (više o tome pisao sam na mom blogu; pogledati u arhivi starih tema).
Građevinsko vapno je kalcijev-hidroksid i problem prilikom primjene je njegova reaktivnost u kontaktu sa sluznicom (čitaj: praši se puno i nagriza oči i dišne puteve), naročito u primjeni "pod lopatom".
Znači, građevinsko vapno se može koristiti za kalcijizaciju.

 

[bobostar]

onaj petrokemijin fertdolomit...; mislim da ima oko 24%cao i 16%mgo al ima i npk 3-2.5-3

na uputama piše da ako je potrebna kalcizacija ide 4t/ha i onda svake treće godine 1t/ha za održavanje povoljne razine ca i mg u zemlji. pošto ne radim analizu tla (imam puno manjih rascjepkanih parcela, a na onim većima zemlja nije homogena) ja sam planirao npr 5 godina za redom (kukuruz-zob-kukuruz-zob-DTS) dodat u svako oranje oko 0,6t/ha fertdolomita. mislim to je manja količina koja ne bi smjela imat negativne neposredne učinke. to planiram tako čisto da održavam postojeće stanje; ili se varam?

druga stvar. kakva je mobilnost (fertdolomita) cao i mgo u tlu. npr. ako imam već neke starije dts koje ne planiram još zaoravati, mogu li površinski baciti u jesen nakon zadnjeg otkosa pomiješati npr 0,2-0.3t/ha (ili manje, ono tek toliko de se baci nešto) fertdolomita sa npk 7-20-30. hoće to smetat? hoće se rastopit preko zime? i hoće li imat ikakvog učinka neposrednog ili posrednog (kasnije kad se bude zaoravalo?

Fertdolomit se može slobodno baciti najesen nakon zadnjeg otkosa; količine i do 0,5 t/ha ne bi pričinila nikakvu štetu a može se pomješati i sa 7-20-30. "Otopiti" će se prko zime (voda otapa granule) i polako preći u tlo. Budući da se kalcij doboro kreće u tlu (pod utjecajem toka vode) ne bi trebalo biti nikakvih problema do proljeća. I ne manje važno, ako se radi o proizvodnji krme, samo biljke koje rastu u tlu sa dovoljnom količinom kalcija, i same imaju veću količinu kalcija, te su vrijednije krmivo za stoku.
Inače Fertdolomit nije klasični materijal za kalcifikaciju, već "korektor" za održavanje povoljne pH vrijednosti tla.
Radi se o izvrsnom materijalu, koji bi trebalo svakako primjenjivati u jesenskoj gnojidbi i pripreimi tla za sjetvu/sadnju.
Jedino ne znam u čemu je problem, jer ga vrlo rijetko mogu naći u agrariji (bar u mom kraju).

 

[mate22]

Fertdolomit se može slobodno baciti najesen nakon zadnjeg otkosa; količine i do 0,5 t/ha ne bi pričinila nikakvu štetu a može se pomješati i sa 7-20-30. "Otopiti" će se prko zime (voda otapa granule) i polako preći u tlo. Budući da se kalcij doboro kreće u tlu (pod utjecajem toka vode) ne bi trebalo biti nikakvih problema do proljeća. I ne manje važno, ako se radi o proizvodnji krme, samo biljke koje rastu u tlu sa dovoljnom količinom kalcija, i same imaju veću količinu kalcija, te su vrijednije krmivo za stoku.
Inače Fertdolomit nije klasični materijal za kalcifikaciju, već "korektor" za održavanje povoljne pH vrijednosti tla.
Radi se o izvrsnom materijalu, koji bi trebalo svakako primjenjivati u jesenskoj gnojidbi i pripreimi tla za sjetvu/sadnju.
Jedino ne znam u čemu je problem, jer ga vrlo rijetko mogu naći u agrariji (bar u mom kraju).

trebalo je vremena da stigne odgovor, al bolje ikad nego nikad i uz to, jako precizan odgovor. hvala ti. ne znam još ako znaš kakva je situacija sa onim Holcimom jel on isto fleksibilan kao ferdolomit za uporabu

 

[bobostar]

trebalo je vremena da stigne odgovor, al bolje ikad nego nikad i uz to, jako precizan odgovor. hvala ti. ne znam još ako znaš kakva je situacija sa onim Holcimom jel on isto fleksibilan kao ferdolomit za uporabu

Od Holcima Agrocal granulirani je pandam Fertdolomitu, samo što je Fertdolomit malo obogaćen NPK hranivima i ima malo kvalitetnije pakiranje (kao i ostala NPK gnojiva), dok se Agrocal pakuje u natron ("cementne") vreće.
Ako govorimo o kalcijizaciji, uzeti onaj koji je jeftiniji.

 

[Ruddy]

...eto da se nadovežem,mi ćemo vjerojatno ove godine radit karbokalizaciju,ali mene zanima jer vidim tu svi spominju kiselost tla,inače imam zemlju na 2 različita kraja sela i na jednom je kiselo tlo a na drugom bazično,mene sada zanima kako smanjiti bazičnost tla,dali postoji isto neka smjesa poput karbokala ili nešta drugo...

 

[bobostar]

...eto da se nadovežem,mi ćemo vjerojatno ove godine radit karbokalizaciju,ali mene zanima jer vidim tu svi spominju kiselost tla,inače imam zemlju na 2 različita kraja sela i na jednom je kiselo tlo a na drugom bazično,mene sada zanima kako smanjiti bazičnost tla,dali postoji isto neka smjesa poput karbokala ili nešta drugo...

Nažalost, smanjenje bazičnosti ide puno teže nego smanjenje kiselosti.
Međutim kada se spominje bazično, treba definirati da li je to višak kalcija (karbonatno, pH do 8,2) ili zaslanjeno (preko pH 8,2, višak natrija, sulfata ili neki drugih soli).
Ako je tlo slano (i manje površine) može se ispirati vodom (dugotrajnim potapanjem) a ako je karbonatno onda upotrebom kiselih materijala (kisela gnojiva - gnojiva sa K-sulfatom, NPK 5:20:30S, upotreba kiselog treseta i sl.).

Uglavnom, kako je u postu spomenuto, radi se o otvorenom polju/oranici te se manje poboljšanje može učiniti upotrebom kiselih gnojiva (sulfatna) u osnovnoj gnojidbi. Sve ostalo teško da bi bilo isplativo.
Kako višak Ca u tlu, blokira usvajanje elemenata iz tla, poželjno je kulturu 1-3x gnojiti folijarno.

 

[Ruddy]

Nažalost, smanjenje bazičnosti ide puno teže nego smanjenje kiselosti.
Međutim kada se spominje bazično, treba definirati da li je to višak kalcija (karbonatno, pH do 8,2) ili zaslanjeno (preko pH 8,2, višak natrija, sulfata ili neki drugih soli).
Ako je tlo slano (i manje površine) može se ispirati vodom (dugotrajnim potapanjem) a ako je karbonatno onda upotrebom kiselih materijala (kisela gnojiva - gnojiva sa K-sulfatom, NPK 5:20:30S, upotreba kiselog treseta i sl.).

Uglavnom, kako je u postu spomenuto, radi se o otvorenom polju/oranici te se manje poboljšanje može učiniti upotrebom kiselih gnojiva (sulfatna) u osnovnoj gnojidbi. Sve ostalo teško da bi bilo isplativo.
Kako višak Ca u tlu, blokira usvajanje elemenata iz tla, poželjno je kulturu 1-3x gnojiti folijarno.

..inače u mojem kraju oko Županje su tla sa pH 7.3-7.7...a za folijarno to svejedno radim...iako sam bio na sad ovim zadnjim predavanjima za koje kakve stvari (kukuruzi,gnojiva,pesticidi...) i kažu da bi bilo povoljno izbjegavati folijarno i bilo kakvo korištenje ure u velikim količinama...

 

[bobostar]

..inače u mojem kraju oko Županje su tla sa pH 7.3-7.7...a za folijarno to svejedno radim...iako sam bio na sad ovim zadnjim predavanjima za koje kakve stvari (kukuruzi,gnojiva,pesticidi...) i kažu da bi bilo povoljno izbjegavati folijarno i bilo kakvo korištenje ure u velikim količinama...

Iako je malo OT, pravilna i stručna primjena UREE je vrlo opravdano (i ekonomski i zbog utjecaja na biljku), ali UREA ne ide svugdje i svagdije, ali to ćemo u nekom drugom postu....

 

[ARNO]

Danas sam se malo bavio BIJELIM prahom pa evo koja slićica :::

 

[iwanho]

Mora li se kalcizacija raditi po izoranom, ili može prije oranja?:scratch
Ako može prije, šteta je dodano gazit po brazdama.

 

[ARNO]

Mora li se kalcizacija raditi po izoranom, ili može prije oranja?:scratch
Ako može prije, šteta je dodano gazit po brazdama.

Može i prije možda je još bolje i kvalitetnije jer uđe dublje i bolje se rasporedi , međutim u jesen je bila žurba zbog kišne jeseni a htio sam izorati zimsku brazdu . Oranje je uspijelo što se vidi nakon samo dva prohoda sjetvospremaćem zemlja je bila spremna za današnju sadnju luka , a može sa odmah sijati i sitno sjeme mrkva , peršun i sl. a razmišljam i o sadnji krumpira ovih dana . ( slikano je na dvije parcele da nebi bilo zabune )

 

[iwanho]

Arno, kaj nije zemlja još prehladna za krumpir. :scratch :?:
Mislim da se sad kreće oko 6°C, a trebalo bi biti 8°C. Još k tome je za drugu polovicu tjedna najavljeno zahlađenje.

 

[ARNO]

Arno, kaj nije zemlja još prehladna za krumpir. :scratch :?:
Mislim da se sad kreće oko 6°C, a trebalo bi biti 8°C. Još k tome je za drugu polovicu tjedna najavljeno zahlađenje.

Može biti da je prehladna , krećem od ćinjenice da sjeme neće propasti u zemlji , sjeme koje je u jesen ostalo u zemlji dođe ranije i sve je ok , i sam sam normalno samo malo dublje posadio u jesen i niklo je oko 70 % i došlo ranije , ako ćekam toplije vrijeme a sjeme nisam stavio u gajbice na klijanje biće dosta potrganih i nekvalitetnih klica a da bi stavio na klijanje potrebna je toplina i naroćito svijetlo da bi dobio kvalitetnu klicu . Sjeme posađeno sada u zemlji će biti kao u trapu , polako puštati klicu a kada zatopli ja ga razdrljam , iskultiviram a kada naraste 10 - 15 cm prigrnem sa ovim istim strojem sa kojim sada radim redove samo poskidam federe sjetvospremaća i stavim ogrtaće .