• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

KALCIZACIJA

D

dmeter

Guest
jare kaže:
mario kaže:
ali pazite Kalcizacija bogati očeve, a siromaši sinove”

Ovo mnogi spominju, možeš malo objasniti?

stvar je u tome da moguć nastanak blokade bora,željeza,mangana,cinka,bakra,pa i fosfora ako se koriste veće količine vapnenih materijala i to uglavnom na pjeskovitim tlima siromašnim humusom.u biti glavni je problem ako vrši samo kalcifikacija,a ne koristi se stajski gnoj,kompost,zelena gnojidba ili se u gnojidbi ne primjenjuju mikroelementi i ne dodaje se dovoljno fosfora.bit je provodit kalcifikaciju uz dodatak organske tvari jer bez nje se dugoročno kalcifikacijom plodnost tla pogoršava i otud ta tvrdnja.treba shvatit da sama kalcifikacija nemože riješit problem plodnosti tla.
Bravo odličan
Tlo nastaje dugim procesima od nekoliko desetaka tisuća godina do milijun godina.U Europi je utvrđeno više od 300 različitih tipova tala. Tlo je ključno i neobnovljivo bogatstvo s potencijalno bržim oštećivanjem u
odnosu na iznimno sporu tvorbu i obnavljanje već oštećenih tala. Kada se ljudskim nestručnim djelovanjem desi oštećenja tla plodnog zemljišta, proizvodni potencijal mu je ograničen.Najznačajnija uloga tla je opskrba biljke vodom, zrakom i hranjivim tvarima što omogućuje tvorbu organske tvari u procesu fotosinteze.Malo je znano da je broj organizama ispod površine tla višestruko veći od onoga na površini Zemlje. Na jednom hektaru dobrog poljoprivrednog zemljišta u površinskom sloju od 20 cm više je od 25 tona različitih organizama, a u pregršti tla više je mikroorganizama nego ljudi na Zemlji.

Test solnom kiselinom može vam pomoći pri testiranju odnosa vapnenca u tlu.
U tu svrhu koristi se solna kiselina i to u čistom obliku ili razrijeđena u omjeru 1 : 3 s destiliranom vodom koja se stavlja u malu prskalicu.Lopatom na različitim mjestima na zemljištu iskopajte profile tla. Na pojedine slojeve zatim pažljivo nanesite solnu kiselinu iz prskalice.
-smjesa ne kipi manje od 1 % CaCO3,
-smjesa kipi samo malo i kratko 1 – 2 %CaCO3,
-smjesa očito kipi, ali ne kipi dulje vrijeme 3 - 4 % CaC03
-smjesa snažno kipi i to dulje vrijeme, stvara se pjena manje od 5 % CaCO3,
Ako smjesa uopće ne kipi ili slabo kipi, opskrba kalcijevim karbonatom svakako nije dovoljna. Biološki i kemijski procesi su tako snažno ometani da gnojiva prema iskustvima više ne mogu djelovati .
 
V

Vedran

Guest
Kako odrediti količinu materijala za kalcizaciju na osnovu analize tla?
 

zvonis01

Član
Tu od
2 Ožu 2009
Poruka
792
ako si radio analizu tla,trebalo bi ti pisati količina potrebna za navedenu zemlju
 

Ronin

Član
Tu od
13 Velj 2009
Poruka
239
Evo pitat ću i ovdje jel ko za problem kiselosti koristio "Tomasov fosfat" i jel ima ko iskustva s tim pošto je to vrsta umjetnog gnojiva i riješava problem kalcizacije. I gdje ga je nabavio koja je cijena i sve ostale korisne informacije.
 

cabage

Aktivni član
Tu od
1 Ožu 2008
Poruka
2,462
Bez pametovanja od moje strane. Koristiti materijal za kalcifikaciju koji je najpovoljniji i najdostupniji. Za mene je to bio kalcifert u rimfuzi. Čovjek mi 50 tona dovezao za 5 tisuća kuna. Možda nije kvalitete kao onaj u vrečama, ali nisam primjetio da sam pokvario nešto na zemlji. U analizama je sve perfektno.
Karbokalk iz šečerana je nekad bio gratis, sad ne znam.
U ova krizna vremena treba gledati svaku kunu da ušparaš, a opet da se ne radi polovično.

Upamtite! Za svaku godinu u kojoj ste ušparali na umjetnom gnojivu, kalcifikaciji, zaštiti od korova, primjeni organskog gnojiva, trebat će vam dvije, tri pa čak i četiri godine da vratite zemlju u stanje plodnosti u kakvom je bila prije te godine koje ste mislili da ste ušparali.
 

bogec

Aktivni član
Tu od
16 Stu 2007
Poruka
2,276
cabage kaže:
Upamtite! Za svaku godinu u kojoj ste ušparali na umjetnom gnojivu, kalcifikaciji, zaštiti od korova, primjeni organskog gnojiva, trebat će vam dvije, tri pa čak i četiri godine da vratite zemlju u stanje plodnosti u kakvom je bila prije te godine koje ste mislili da ste ušparali.

nekak slično razmišljamo i djelujemo prijatelju :D

treba prvo uspostavit visoku opskrbljenost tla a potom ju samo održavati ovisno od potreba kultura koje uzgajamo, jer ne iznose iz tla sve jednako, i još puno puno drugih faktora
 

markach

Iskusan lik
Premium
Tu od
31 Sij 2008
Poruka
1,883
.,eto i ja sam počel primjenjivati stvari koje prije nismo i koje rijetko ko sad radi a jedno od toga je zaoravanje 7-20-30 pod zimsku brazdu ,gdje ima malo veće mase (npr.kukuruzovina ) ide jos i urea mada je koristim što je moguće manje u gnojidbi ,više koristim Kan a probat ću s ureom i folijarnim učinkom na ozimim žitaricama


koji je najbolji materijal za kalcizaciju?
nema mi bas smisla ono"bogate očevi a siromaši sinove,unuke ..." pa ne znači ako napravi se kalcizacija da je stvar gotova i dalje se treba gnojit po mogućnosti sa stajskim gnojem i obavezno NPK,KAN.....,zelena gnojidba ....
 

Ronin

Član
Tu od
13 Velj 2009
Poruka
239
Dušićna gnojiva doprinose kiselosti tla, a sva gnojiva naše petrokemije su na dušićnoj bazi. Stajsko ako nije na određeni način kompostirano isto tako. Zato sam pitao za Tomasov fosfat to je umjetno gnojivo dakle u isto vrijeme gnojiš i riješavaš kiselost na njivi i nedavno sam čitao o posebnom načinu kompostiranja stajskog gnojiva tako da bude ph neutralno dakle nema negativnog efekta na tlo.
 

iwanho

Iskusan lik
Tu od
30 Lis 2008
Poruka
8,522
Ronin kaže:
nedavno sam čitao o posebnom načinu kompostiranja stajskog gnojiva tako da bude ph neutralno dakle nema negativnog efekta na tlo.

Ajde podijeli malo svoja saznanja s ostalima :D . Bolje spriječiti (kiselost), nego liječiti. Super 8) bi bilo da imaš taj tekst u elektronskom obliku.
 

Smiljan

Aktivni član
Tu od
5 Ruj 2007
Poruka
1,840
Ronin kaže:
Dušićna gnojiva doprinose kiselosti tla, a sva gnojiva naše petrokemije su na dušićnoj bazi. Stajsko ako nije na određeni način kompostirano isto tako. Zato sam pitao za Tomasov fosfat to je umjetno gnojivo dakle u isto vrijeme gnojiš i riješavaš kiselost na njivi i nedavno sam čitao o posebnom načinu kompostiranja stajskog gnojiva tako da bude ph neutralno dakle nema negativnog efekta na tlo.

Negdje sam procitao da KAN malo (jako malo) smanjuje kiselost. To je u suprotnosti sa ovim. Jesam ja nesto krivo shvatio?
 

Ronin

Član
Tu od
13 Velj 2009
Poruka
239
Kan je blizu neutralne ph vrijednosti, zreli svinjski stajnjak isto tako ako je pravilno kompostiran prema stručnjacima tako oni kažu.
 

Ronin

Član
Tu od
13 Velj 2009
Poruka
239
Pa mislim da je jako korisno to pročitat svima koji imaju i nemaju problema s ovime da znaju što valja a što baš i ne i s čim se može spriječiti na vrijeme ovako nešto. Mislim da nebi bilo loše i svakih pet, šest godina analizu tla di se jako koriste gnojiva. Inače ja još uvijek pokušavam saznat jel ima gdje kod nas za nabavit Thomasov fosfat, izgleda da će morat kreč ić. Po analizi su mi rekli četiri tone na hektar da mora ić plus fosfor te veliko pomanjkanje humusa u tlu. Inače zemlja je u zakupu i uništena je totalno.
 

mhara

Novi član
Tu od
1 Sij 2010
Poruka
6
pajdo kaže:
Tako npr. za Ureu(46% N) je potrebno 46kg/ha Cao ili 80kg/ha CaCO3 dok je za KAN , s obzirom da on več sadrži izvesnu količinu CaO(6,5-8,5%), potrebno dosta manje, ali ipak potrebno 12kg/ha za svakih 100kg/ha KAN-a!
A koja je zapravo razlika između CaO i CaCO3? Već smo dosta tražili po netu ali nigdje nismo uspijeli naći točnu razliku.
Mi smo bacali CaCO3 iz Ljubešćice neki dan pa živi bili pa vidjeli.
Zemlje su bile užas pa se nadamo bili kakvoj pomoći od tog vapna. Naravno da to neće trajati dugo i da treba napraviti dodatnu analizu kasnije da se vidi čega sve točno fali.


LP
 

Ronin

Član
Tu od
13 Velj 2009
Poruka
239
Razlika je u kemijskom sastavu i vezi ponovi gradivo kemije iz škole. CaO imaš spoj jednog atoma kalcija i jednog atoma kisika. CaCO3 imaš atom ugljika koji na sebe veže tri atoma kisika i jedan kalcija. E sad to stavi u zemlju i dodaj H2O.
 

mhara

Novi član
Tu od
1 Sij 2010
Poruka
6
Ronin kaže:
Razlika je u kemijskom sastavu i vezi ponovi gradivo kemije iz škole. CaO imaš spoj jednog atoma kalcija i jednog atoma kisika. CaCO3 imaš atom ugljika koji na sebe veže tri atoma kisika i jedan kalcija. E sad to stavi u zemlju i dodaj H2O.
Da, hvala na tako lijepom objašnjenju i malom pametovanju. :nardk:
Poanta mog pitanja nije shvaćena, ali nema veze. Pokušat ću pojasniti svoje pitanje.

Kakvo je djelovanje kemijskog sastava CaO, a kakvo djelovanje istog sastava CaCO3 u zemlji?

Postoji li razlika u brzini ili jačini djelovanja tih spojeva? Količina?

eh :scratch
 

Ronin

Član
Tu od
13 Velj 2009
Poruka
239
Ma nisi me shvatio pa razlika u brzini i potrebnoj količini je zbog samog sastava spoja. CaCO3 ili kalcij karbonat ti snažno reagira s kiselinama i u toj reakciji se oslobađa ugljični dioksid CO2 a ostaje ti onaj kalcijev oksid CaO i zato ti treba veća količina CaCO3 nego što treba CaO. Kužiš sad.

Dalje kad tom CaO spoju dodaš vodu H2O dobivaš Ca(OH)2 tj. kalcijev hidroksid lužinu koja ti s vremenom neutralizira kiselost tla.
 

mhara

Novi član
Tu od
1 Sij 2010
Poruka
6
Ronin kaže:
Ma nisi me shvatio pa razlika u brzini i potrebnoj količini je zbog samog sastava spoja. CaCO3 ili kalcij karbonat ti snažno reagira s kiselinama i u toj reakciji se oslobađa ugljični dioksid CO2 a ostaje ti onaj kalcijev oksid CaO i zato ti treba veća količina CaCO3 nego što treba CaO. Kužiš sad.

Dalje kad tom CaO spoju dodaš vodu H2O dobivaš Ca(OH)2 tj. kalcijev hidroksid lužinu koja ti s vremenom neutralizira kiselost tla.

Prijatelju, hvala na pojašnjenju.

LP
 
Na vrh