KALCIZACIJA

[Smiljan]

Hvala cabage, hvala bogec. Znao sam da cete mi u par recenica, meni laiku i pocetniku, objasniti respect
Isprika na off-topicu

 

[pajdo]

Dušična gnojiva, zbog dušika koji prelazi u nitratni oblik te nitratni ioni snažnosnižavaju reakciju tla, trebaju određen ekvivalent vapna ako želimo da reakcija ostani jednaka prije gnojidbe!
Ako je reakcija zadovoljavajuča, pri kalcizacij nam je jedino potrebno da znamo koliki je sadržaj u materijalu za kalcizaciju CaO ili CaCO3 da možemo ispravno djelovati!
Što hoću reći-Ekvivalent vapna je broj koji nam kazuje koliko kg CaO/CaCO3/ha je potrebno dodati na svakih 100 kg/ha željenog mineralnog gnojiva da bi pH ostao na prijašnjo vrijednosti!
Tako npr. za Ureu(46% N) je potrebno 46kg/ha Cao ili 80kg/ha CaCO3 dok je za KAN , s obzirom da on več sadrži izvesnu količinu CaO(6,5-8,5%), potrebno dosta manje, ali ipak potrebno 12kg/ha za svakih 100kg/ha KAN-a!

OT:N se u pravilu ne dodaje jednokratno(al mislim da o gnojidbi N već svi znaju na ovom forumu), al kalij, ako to naše kulture zahtijevaju može bez problema u nekoliko navrata u toku vegetacije ciljanom gnojidbom(npr. fertirigacija) u lakotopivim oblicima kalija!Primjeri su rajčica, luk,...
Doduše to opet ovisi o vrsti kulture, ciljanom prinosu, duljini vegetacije, pa kad se to uzme u obzir pa na kraju razlika u dobiti od takvog postupanja,...
Tek toliko da spomenem!

 

[bogec]

Što hoću reći-Ekvivalent vapna je broj koji nam kazuje koliko kg CaO/CaCO3/ha je potrebno dodati na svakih 100 kg/ha željenog mineralnog gnojiva da bi pH ostao na prijašnjo vrijednosti!
Tako npr. za Ureu(46% N) je potrebno 46kg/ha Cao ili 80kg/ha CaCO3 dok je za KAN , s obzirom da on več sadrži izvesnu količinu CaO(6,5-8,5%), potrebno dosta manje, ali ipak potrebno 12kg/ha za svakih 100kg/ha KAN-a!

mala ispravka netočnog navoda :!:

želim da mi netko napiše u potpunosti šta znači riječ KAN :!:

KAN je KALCIJ amonij nitrat, i jedino je gnojivo dušično koje ne snižava ph, več ga povečava, :!: neka vas ne zbuni trgovački naziv kan a ne npr caan, ali po definiciji i obliku je kalcij amonij nitrat, to je alfa i omega kana

dušik može biti u amonijačnom, nitratnom ili nitritnom obliku, e sad o tome ovisi da li je direktno dostupan ili mora u tlu prelaziti iz jednog u drugi oblik

kod ureje i npk je druga pjesma al to nije sad tolko bitno

kolebanja ph su česta tokom vegetacije i ovise o jako puno faktora osim gnojidbe dušikom, ovisi i o kulturi, adsorpcijskom kompleksu tla, strukturi i teksturi tla, vodozračnom režimu, biokemijskim procesima, fiziološkim procesima.......bla bla bla

oh da sječam se jako dobro ishrane bilja i kako koji element regulira koji drugi u biljci, ili tloznanstvo pa svi pedološki procesi, majko mila kemije da kad to položiš sanjaš ch2 ch2 oh i te formule do kraja života
sve je to dobro znat, a na terenu se pokaže sve šta se treba radit

 

[pajdo]

KAN je KALCIJ amonij nitrat, i jedino je gnojivo dušično koje ne snižava ph, več ga povečava

Pa u biti i ja sam nekad tako mislio dok nisam na fakultetu došao do drugih spoznaja od ljudi koji se tim područjem, za razliku od nas, bave "malo" duže i profesija im je to nakraju krajeva!
Uostolom, da pojednostavim, kalcija ipak ima u manjem postotku od dušika u KANu(ne bih sad komplicirao kemijom! )

 

[Smiljan]

Ok, jasno, KAN se ne preporucuje za samu kalcizaciju, ali je ipak tocno sto kaze Petrokemija da ipak pomaze povecanju Ph u zemlji, ako mogu laicki zakljuciti.

 

[cabage]

Iako nisam stručnjak i nemam visoko školsko obrazovanje, moram reći da ipak mislim da KAN ne povećava ph.
Znam točno da sam pročitao podatak za KAN da zakiseljuje tlo, no zanemarivo u odnosu na druga gnojiva.
Također sam pričitao da je urea otrov za zemlju. Sulfatna gnojiva također zakiseljavaju tla i to dosta. To mogu potvrditi iz vlastitog primjera. Na njivi gdje se godinama sadio duhan, gnojilo se samo sulfatnim gnojivima i s nešto malo kalcijevog nitrata, ph se toliko snizio, da više nije ništa ni raslo osim duhana. 3.8 ph

 

[cabage]

Eh da, taj kalcijev nitrat. Bilo bi dobro kad bi se moglo prihranjivati s tim gnojivom, a ne s KAN-om. Iako sadrži samo 15.5 posto dušika u nitratnom obliku, efekt je puno bolji nego kod kan-a. Za razliku od kan-a, kalcijev nitrat sadrži 26,6 posto kalcija. Naravno da je tu razlika u cijeni, a i malo je teže nabaviti.

 

[pajdo]

Eh da, taj kalcijev nitrat. Bilo bi dobro kad bi se moglo prihranjivati s tim gnojivom, a ne s KAN-om. Iako sadrži samo 15.5 posto dušika u nitratnom obliku, efekt je puno bolji nego kod kan-a. Za razliku od kan-a, kalcijev nitrat sadrži 26,6 posto kalcija. Naravno da je tu razlika u cijeni, a i malo je teže nabaviti.

Pa prihranjuj sa onom za što ti je potrebno -nitratni oblik dušika brže djeluje, tu si u pravu, dok amonijačni ima sporije,ali produženo djelovanje!
Kalcijev nitrat ima 15.5%n a od toga 14.4% u nitratnom(brzo djeluje, al se i brzo ispire ako ga biljka ne potroši!!!) i 1,1% u amonijskom obliku(produženo djelovanje)a isti ima i više kalcija od KANa(19%) pa stoga ima i povoljniji utjecaj na reakciju tla!

 

[jmz]

Obrisan neispravan link.

Obrisan neispravan link.

Obrisan neispravan link.

Obrisan neispravan link.

Imam stroj za razbacivanje kalcija. Možete mi se javiti na e-mail senka.jambrekovic@bj.t-com.hr ili na forum

 

[bogec]

Imam stroj za razbacivanje kalcija. Možete mi se javiti na e-mail senka.jambrekovic@bj.t-com.hr ili na forum

oj poznato mi prezime moram pitat babu da nismo možda rodbina

el idete sa tim strojem u zaradu , tj da li vršite usluge drugima.
od kud si :?: kolko je koštao stroj i kolko dođe razbacivanje vapna po ha ili rali :?:

 

[ŠANANA]

Ja za te stvri koristim staru solenku od hrvatskih cesta, ono kaj se vuče za kamionom, podešena je na oko 1,5 tona na ral, napravljeno joj je duže rudi i samo 2 i gas!

 

[Mike]

zanima me je bi bilo dobro usipat agrodol u gnojnu jamu,pa izmiksat to i onda s cisternom izvesti na parcelu :scratch
jel ima ko kakvih iskustava s time,jel ko radio to,ili se to mora baš ono rastepat s raznim rastepačima po zemlji? :scratch

 

[bogec]

zanima me je bi bilo dobro usipat agrodol u gnojnu jamu,pa izmiksat to i onda s cisternom izvesti na parcelu :scratch
jel ima ko kakvih iskustava s time,jel ko radio to,ili se to mora baš ono rastepat s raznim rastepačima po zemlji? :scratch

praktički možeš to napravit, naravno ako če moč to cisterna povuč jer vapno je jako teretno i ovisi i o količini koju češ šmreknit u skeptičnu jamu, teoretski sve stoji, treba isprobat

ja bacam u štalu na stelju agrodol i kad vozim gnoj ide i vapno u kompletu na polje

 

[cabage]

Ja sam s prikolicom za gnoj, čitaj đubratarkom :mrgreen: , razvozio karbokalk. Možete si misliti kakva je to prašina bila. Ko da netko u pitomačkoj opčini nešto zapalio, a kod nas se dimi :mrgreen: :mrgreen: . Da ne pričam kak je lijepo disati dok to radiš. Kasnije sam se opametio pa sam uzimao kalcifert u rimfuzi i isto s đubratarkom pa se nije tak prašilo kad je on ko brašno. Nekako težak pa je odmah padao na zemlju.

 

[jokapz]

ovak se to kod nas radi....

 

[tomonh]

Dobro je kad imaš stroj,a mi koji ga nemamo...

 

[dmeter]

Moj kopi odgovor

Budale naivne
Ja sam prvih 5-6 godina bavljenjem poljoprivrede Ph provjeravao mjesečno svojim instrumentima
PH Metrima Hana za vodu i Sir,EC metrima,Sol metrima(najbolji instrument a star 30 godina)
Sada kada vidim korjen i list biljke znam PH i soli.Nedostatak kalcija izražen je na listovima biljaka u vidu kloroza, zaostatka biljaka u porastu a pogotovo u slabom razvoju korijenovih dlaćica.
Da budemo pošteni Da je tlo kiselo, najbolje pokazuje analiza tla, iako postoje i drugi načini prepoznavanja npr. tamo gdje se nalazi kamilica znak je da je pH tla niži.
Ja svoje tlo većinom userem sa prekomjernim umjetnim gnjojivima ,nepravilnim stajnjakom.Pošto mi je tlo PH 8-10 Bilica ja moram bacat dosta Sumpora da spustim PH na 5.5-6 i koristim gnjojivo sa 20-30% S i ostale kombinacije.
Kada poremetim PH jednostavno navodnim biljke kalcijevim nitratom za prvu pomoč 500 gr 1000 lit.
Kad uhvatim vremena odem u kamenolom i uzmen kamenog brašna od vapnenca i pospem površine i gotovo 1 kg za 1000 litara tla i dobijete +2-3 ph zavisno od tla.mljeveni kalcijev karbonat(kameno brašno), lapor(Tupina), dolomit, saturacijski mulj ili rekorder u visini PH Turjačka pržina(ali pazite Kalcizacija bogati očeve, a siromaši sinove”.
Zato ja preporučam obićno vapno u kombinaciji sa stajnjakom jer je efekt brz i kiše ga isperu

KISELOST TLA
Glavni istraživač

Prof. dr. sc. Andrija Kristek

Opis tehnologije
Na osnovi analize tla izračunata je potrebna gnojidba. Fosforna i kalijeva gnojiva su dodana kroz osnovnu, a dušik kroz predsjetvenu gnojidbu i prihranu. Prije dubokog oranja u tlo je unesen stajnjak (40 t/ha) i karbokalk (30 t/ha) te su tako dobivene tri varijante – kontrola, gnojeno stajnjakom i gnojeno karbokalkom Ekonomska analiza (profitabilnost)
Gnojidba karbokalkom i stajnjakom provedena u cilju promjena osobina tla, uvjetovala je povećanje prinosa i kvalitete korijena šećerne repe, što vrednovano prema cjeniku Tvornice šećera Osijek, dovodi do prosječnog povećanja prihoda kod:
- primjene karbokalka – 913,56 kn/ha
- primjene stajnjaka – 1.714,55 kn/ha
Međutim, ovdje valja dodati da je u prvoj godini istraživanja, kada su prinosi bili znatno veći, financijski učinak bio osjetno bolji i iznosio je u varijanti gnojidbe karbokalkom 1.390,43 kn/ha, a u varijanti gnojidbe stajnjakom 2.102 ,08 kn/ha. Druge godine istraživanja ekstremna suša primarno je utjecala na visinu prinosa pa su efekti primijenjenih mjera mali.
Povećanje troškova proizvodnje kod upotrebe karbokalka iznosi 1.550 kn/ha, a kod primjene stajnjaka 2.400 kn/ha. Kako ove mjere ne utječu pozitivno na rezultat u proizvodnji samo jednu godinu, to i ovaj podatak treba korigirati. Tako pozitivan učinak karbokalka možemo računati najmanje 6 godina te i trošak moramo podijeliti na 6 dijelova, pa godišnje opterećenje iznosi 258,33 kn/ha, što, uvećano za kamate, dostiže najviše 335,83 kn/ha. Kod primjene stajnjaka efekt djelovanja možemo računati na 4 godine te godišnji trošak iznosi prosječno 600 kn/ha, odnosno, uvećan za kamate, 720 kn/ha.
Ostvarena prosječna godišnja dobit po hektaru iznosi kod primjene karbokalka 577,73 kn/ha, a kod gnojidbe stajnjakom 994,55 kn/ha.


Da sada ne citiram sve pročitajte sami www.hzpss.hr/adminmax/researches/0130034h.doc

 

[snupy]

večeras saznao da je prezentacija kalcifikacije od savjetodavne službe 15.07.u Ribarima karlovačka županija na imanju obitelji Kusanič . to im je na nivou države.

 

[mario]

ali pazite Kalcizacija bogati očeve, a siromaši sinove”

Ovo mnogi spominju, možeš malo objasniti?

 

[jare]

ali pazite Kalcizacija bogati očeve, a siromaši sinove”

Ovo mnogi spominju, možeš malo objasniti?

stvar je u tome da moguć nastanak blokade bora,željeza,mangana,cinka,bakra,pa i fosfora ako se koriste veće količine vapnenih materijala i to uglavnom na pjeskovitim tlima siromašnim humusom.u biti glavni je problem ako vrši samo kalcifikacija,a ne koristi se stajski gnoj,kompost,zelena gnojidba ili se u gnojidbi ne primjenjuju mikroelementi i ne dodaje se dovoljno fosfora.bit je provodit kalcifikaciju uz dodatak organske tvari jer bez nje se dugoročno kalcifikacijom plodnost tla pogoršava i otud ta tvrdnja.treba shvatit da sama kalcifikacija nemože riješit problem plodnosti tla.