Kapitalna ulaganja

[lijeskakc]

Ako nema mjesta za sve pod kapom nebeskom onda se stvarno vraćamo u feudalizam, doba veleposjednika i kmetova.

 

[#Pajdaš]

To što netko radi malo više zemlje od ostalih nije nikakav garant da će odmah biti i uspješan.

oh itekako istina..evo kod mene u okolici zadnjih godina kad se stavi na prosjek veće prosjeke prinosa za pšenicu, ječam, kukuruz, soju i suncokret smo ostvarivali mi mali do 30-40ha nego veliki sa 200-300ha pa čak ak uspoređujemo s nekima i duplo veci prosjeci prinosa nam bili, za proljetne kulture ove godine pogotovo...jbg puno malih parcela pa kod velikih sjetva zna potrajat poprilično i po mjesec i pol i dva mjeseca...

Oni koji žele raditi samo kukuruz/pšenicu/soju moraju imati daleko veće površine da bi uopće opstali u toj igri...

Po Vama koje su to površine otprilike u pitanju koje smatrate da bi bile potrebne da se ostane uopće u toj igri sa kukuruzom, pšenicom i sojom?!

A i svi vi koji imate sada 20 Ha bi isto tako kupili pogodan komad zemlje, samo da se pruži prilika, baš kako bi kupio i ja.

Ja ne bih,i znam bar još njih 10ak koji ne bi kupili! A zašto, jer smatram da mi je ovih 25ha dovoljno za normalan život, pa nekad čak i previše (što se tiče posla) a drugo davat 25tisuća eura za hektar, neka hvala..toliko lud nisam
Istina, takvih ludih ima ovdje ali to su ovi veliki koji se otimaju za sve, pa i za bašće...Kad vidim da sa plugom od 5 6 brazda uleti na plac ili bašću od 1500-2000 m2 ne znam šta bih im rekao 😂
Jedan biser je prošle godine uletio čovjeku u kuću pored sa plugom, ladno mu ušao s plugom u dnevni boravak, a i prije 6-7g ista situacija u susjednom selu samo jedan drugi kolega u pitanju...

 

[Axial]

@Pajdaš:
Što se tiče prinosa - bitno je zaraditi. A maksimalni mogući prinos nije garancija da ćeš i najviše zaraditi (zapravo prilično je sigurno da ćeš na onom maksimalnom mogućem prinosu financijski gubiti, ali to je neka druga zanimljiva priča). Svatko sam za sebe mora pronaći optimum gdje mu se najviše isplati proizvodnja.
Što se tiče kupovine zemlje napisao sam doslovno: 'kupio pogodan komad zemlje - da se pruži prilika'. Pogodan ne znači samo dobar u smislu kvalitete, položaja, itd. - nego i dobar u smislu cijene. I slažem se da je 25 000 ojra/ha daleko previše, osim ako nije prvi red do mora, u građevinskoj zoni. A tko voli toliko plaćati - nek izvoli. Pri meni cijene nisu još na tim razinama (ni blizu) ali vjerovatno i kvaliteta zemlje nije za tu cijenu. A na cijene zemljišta možeš gledati i drugačije: ako je to cijena zemljišta kod tebe, onda i tvojih 25 ha vrijedi barem toliko.... to uvijek ima dvije strane.

 

[Deda Marek]

, osim ako nije prvi red do mora, u građevinskoj zoni

Tam buš za 25 000 dobil 200 m2,a ne hektar. I ako imaš sreće,možda i 2 masline rastu gore 🤭

 

[MUHA]

Tam buš za 25 000 dobil 200 m2,a ne hektar. I ako imaš sreće,možda i 2 masline rastu gore 🤭

E a kad se situacija okrene naglavačke pa plodna zemlja postane vrednija od kamena i krša.... ne podcjenjujem ničije ali nije ovo dobar put.
A opet ako pogledam da neko da i tih 25 soma eura.... nije baš da su svi bedaki pa kupuju, a ne isplati se.... kak i ovi kaj preplate kamenjar i nikad im se ne otplati....

 

[Axial]

Tam buš za 25 000 dobil 200 m2,a ne hektar. I ako imaš sreće,možda i 2 masline rastu gore 🤭

Cijena je uvijek 'kako se dvojica dogovore'. Može biti više, može biti manje, može biti svašta. I još jedno generalno pravilo koje uvijek vrijedi kod kupoprodaje je da je cijena uvijek mala onome ko prodaje ali ta ista cijena je uvijek visoka onome koji kupuje. Čovijek ne bi vjerovao da je tako - a radi se doslovno o istim nofcima.

 

[Axial]

E a kad se situacija okrene naglavačke pa plodna zemlja postane vrednija od kamena i krša.... ne podcjenjujem ničije ali nije ovo dobar put.
A opet ako pogledam da neko da i tih 25 soma eura.... nije baš da su svi bedaki pa kupuju, a ne isplati se.... kak i ovi kaj preplate kamenjar i nikad im se ne otplati....

Ima ljudi koji mogu platiti te prilično velike sume za zemljišta. Oni vjerovatno ne planiraju tu lovu vratiti kroz poljoprivrednu proizvodnju, nego u tom zemljištu/nekoj drugoj nekretnini 'parkiraju' svoju lovu koju su zaradili na nekom drugom mjestu. Jer lova je podložna inflaciji, to jest vrijednost love pada prilično brzo (novac ima vrlo neizvjesnu budućnost). Nama poljoprivrednicima to je problem jer nerealno diže cijenu osnovnog sredstva na kojemu imamo proizvodnju, a samim time diže i trošak proizvodnje - koji se onda prije ili kasnije prevaljuje na sam proizvod.
Kada jednom počne rasti cijena zemljišta/nekretnina/bilo čega - kada je vidljiv očiti trend - onda se pojavljuje veći broj kupaca koji u tom porastu cijena vide mogućnost za brzu zaradu (spekulacija) i ta spekulantska potražnja dovodi do daljnjeg (često nerealnog) rasta cijena.

 

[ZJ]

... Kada jednom počne rasti cijena zemljišta/nekretnina/bilo čega - kada je vidljiv očiti trend - onda se pojavljuje veći broj kupaca koji u tom porastu cijena vide mogućnost za brzu zaradu (spekulacija) i ta spekulantska potražnja dovodi do daljnjeg (često nerealnog) rasta cijena.

To se trenutno događa u stanogradnji...
...i oni kojima stan zbilja treba, teško si ga radi toga mogu priuštiti...

 

[#Pajdaš]

@Pajdaš:
Što se tiče prinosa - bitno je zaraditi. A maksimalni mogući prinos nije garancija da ćeš i najviše zaraditi (zapravo prilično je sigurno da ćeš na onom maksimalnom mogućem prinosu financijski gubiti, ali to je neka druga zanimljiva priča). Svatko sam za sebe mora pronaći optimum gdje mu se najviše isplati proizvodnja.
Što se tiče kupovine zemlje napisao sam doslovno: 'kupio pogodan komad zemlje - da se pruži prilika'. Pogodan ne znači samo dobar u smislu kvalitete, položaja, itd. - nego i dobar u smislu cijene. I slažem se da je 25 000 ojra/ha daleko previše, osim ako nije prvi red do mora, u građevinskoj zoni. A tko voli toliko plaćati - nek izvoli. Pri meni cijene nisu još na tim razinama (ni blizu) ali vjerovatno i kvaliteta zemlje nije za tu cijenu. A na cijene zemljišta možeš gledati i drugačije: ako je to cijena zemljišta kod tebe, onda i tvojih 25 ha vrijedi barem toliko.... to uvijek ima dvije strane.

Pa ovdje dosta više ulažu veliki. Evo osvrnut ću se npr na pšenicu, oni rade kompletnu full zaštitu pšenice dok mi mali imamo taj 'luksuz' da si dozvolimo da 1-2 preskočimo tj pratimo stanje usjeva i prskamo po potrebi, Tj čak smo nas par kolega počeli da uopće ne primjenjujemo herbicid u pšenici. Isto tako npr imaju dosta 'promašenih' prihrana jer nije pala kiša nakon prihrane, mi mali čekamo tik do kiše da idemo a oni moraju ranije krenuti i uz volatizaciju imaju veće gubitke a manji učinak prihrane. Ili npr kod nas što se tiče kukuruza i soje (a postaje polako i za pšenicu/ječam), sigurno već 10g ne vrijedi više pravilo bitno da je posijano tj u zemlji, u proljetnoj sjetvi imaš 3-4 optimalna-idealna dana i ako nisi posijao u tom periodu vrlo često se događa da odnos u prinosu naspram tih optimalnih dana naspram ostalih bude i po 2-3x razlika u prinosu. Ako tko presijava presijavaju uvijek veliki i opet dolazimo do skuplje proizvodnje kod njih...
Kvaliteta zemlje tj bolje rečeno uvjeti proizvodnje ne opravdavaju ni blizu tu cijenu! Jer kiše nema, mi smo na prosjeku zadnjih godina od 250-350L godišnje, dok npr zapad HR se penje od 700-1000L i više, uz još gore po meni nego od količine padalina je učestali dugi periodi bez kapi kiše, npr 2024 smo imali 3x u godini po 55+ dana bez kapi kiše..

I nisam dobio odgovor na drugo pitanje, a to me najviše zanima?
''Po Vama koje su to površine otprilike u pitanju koje smatrate da bi bile potrebne da se ostane uopće u toj igri sa kukuruzom, pšenicom i sojom itd...?''

 

[kulak]

Pa ovdje dosta više ulažu veliki. Evo osvrnut ću se npr na pšenicu, oni rade kompletnu full zaštitu pšenice dok mi mali imamo taj 'luksuz' da si dozvolimo da 1-2 preskočimo tj pratimo stanje usjeva i prskamo po potrebi, Tj čak smo nas par kolega počeli da uopće ne primjenjujemo herbicid u pšenici. Isto tako npr imaju dosta 'promašenih' prihrana jer nije pala kiša nakon prihrane, mi mali čekamo tik do kiše da idemo a oni moraju ranije krenuti i uz volatizaciju imaju veće gubitke a manji učinak prihrane. Ili npr kod nas što se tiče kukuruza i soje (a postaje polako i za pšenicu/ječam), sigurno već 10g ne vrijedi više pravilo bitno da je posijano tj u zemlji, u proljetnoj sjetvi imaš 3-4 optimalna-idealna dana i ako nisi posijao u tom periodu vrlo često se događa da odnos u prinosu naspram tih optimalnih dana naspram ostalih bude i po 2-3x razlika u prinosu. Ako tko presijava presijavaju uvijek veliki i opet dolazimo do skuplje proizvodnje kod njih...
Kvaliteta zemlje tj bolje rečeno uvjeti proizvodnje ne opravdavaju ni blizu tu cijenu! Jer kiše nema, mi smo na prosjeku zadnjih godina od 250-350L godišnje, dok npr zapad HR se penje od 700-1000L i više, uz još gore po meni nego od količine padalina je učestali dugi periodi bez kapi kiše, npr 2024 smo imali 3x u godini po 55+ dana bez kapi kiše..

I nisam dobio odgovor na drugo pitanje, a to me najviše zanima?
''Po Vama koje su to površine otprilike u pitanju koje smatrate da bi bile potrebne da se ostane uopće u toj igri sa kukuruzom, pšenicom i sojom itd...?''

Dati ću ti ja odgovor: iako nisam čisti ratar imam dosta kolega ratar i najbolje "plivaju" u ovakvim uvjetima kolege sa površinama od 100 do 200 hektara koji su druga ili treća generacija poljoprivrednika u svojoj obitelji pa su nastavili oplemenjivati gospodarstva svojih roditelja ,imaju svu potrebnu mehanizaciju za obradu zemlje i nisu previše kreditno zaduženi. Dakle,uglavnom sami financiraju svoju proizvodnju i nemaju prevelike rate za mehanizaciju.

 

[kulak]

Poticaji su - principjelno gledano - mjera koja će s vremenom, samo ako potraju, do kraja ugasiti poljopirvredu kao djelatnost.
Ali pretpostavimo da to možda nije točno (ja sam uvjeren da je), pa da ti objasnim zašto (je još veća debilana) - nema smisla davati bilo kakvu lovu ekipi koja se bavi poljoprivredom amaterski (osim možda radi nečije osobne političke promidžbe). Naime ako ćeš podupirati nekomercijalna gospodarstva (što se zapravo stalno uredno čini) samo produžuješ njihovu agoniju stavljajući ih u nerealni balon koji će prije ili kasnije ionako puknuti. Nema tih poticaja koji bi mogli pokriti sve dubioze nekomercionalnog načina rada, a kako smo u kapitalističkom poretku u kojemu se, kao, gleda matematika - nema smisla podupirati sa državnom lovom one koji nisu spremni pisati račune i plaćati poreze. Jer tko plaća PDV na sve inpute, a nemože si naplatiti PDV u prodanoj robi - taj je matematički gledano izgorio već u startu. Svaka čast ljudima koji u takvom načinu rada nalaze svoju matematiku, ali meni se čini da je njihov račun manjkav - ako pokazuje da posluju pozitivno. Ali tko voli nek izvoli. Kako sam pisao na početku ja bih ukinuo svaku vrstu poticaja svim poljoprivrednicima jer ovo što sam gore napisao u velikoj mjeri tiče se i nas koji jesmo u PDVu. Cijeli sustav poticaja je lažna nada i otvorena prevara, na kraju dana sve se svodi na političku kontrolu poljoprivredne proizvodnje. Nekada je to bio zemljišni maksimum i porez na zemlju, a danas su to razni nebulozni zahtjevi koji obavezno idu uz poticaje. Ali ionako će se sve to ugasiti, jer postaje očito da cijela agenda poticaja gubi svaki smisao.
Ali obavezno uzeti što god se može - dok traje.

Bezpredmetno je razgovarati o ukidanju poticaja u Hrvatskoj kada smo dio zajednićke poljoprivredne politike EU koja potiće poljoprivrednu proizvodnju kao i ostatak razvijenog svijeta. Poticaji funkcioniraju samo u uređenim sustavima kao npr. što ga imaju naši susjedi Slovenci a pošto mi još kaskamo za uređenjem našeg društva za zapadnom Europom kod nas ti poticaji nisu u funkciji unapređenju i povećanju poljoprivredne proizvodnje.

 

[lijeskakc]

To me podsjeća na priču kako se obogatio Rockfeller. Priča je da je bio jako poduzetan. Sve je počelo sa jednom jabukom koju nije pojeo nego ju je izglancao i prodao za 20 centi. Onda je za 20 centi kupio dvije jabuke koje je izglancao i prodao za dolar. Za dolar je kupio 6 novih jabuka koje je izglancao i prodao za dva dolara. Te dolare nije potrošio nego je kupio novih 10 jabuka. I baš dok ih je glancao za prodaju umrla mu je baka i naslijedio je prvih milijun dolara. Ostalo je sve poznata priča.

 

[#Pajdaš]

Dati ću ti ja odgovor: iako nisam čisti ratar imam dosta kolega ratar i najbolje "plivaju" u ovakvim uvjetima kolege sa površinama od 100 do 200 hektara koji su druga ili treća generacija poljoprivrednika u svojoj obitelji pa su nastavili oplemenjivati gospodarstva svojih roditelja ,imaju svu potrebnu mehanizaciju za obradu zemlje i nisu previše kreditno zaduženi. Dakle,uglavnom sami financiraju svoju proizvodnju i nemaju prevelike rate za mehanizaciju.

oh pa ti su onda još i dobri. Ovdje zadnjih godina slušam, posebno ove godine da bez 200-250ha se ne isplati raditi ratarstvo, evo prošli tjedan od njih par u agenciji dok su čekali u hodniku to čuo