• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Kontam - mali voćar

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
humus.jpg

humus2.jpg

humus3k.jpg


Evo nešto smo naučili i o glistama, idemo dalje :)
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
A joj, problem. Ne smijem mješati ova gnojiva što imam sa uerom. Sad će faliti dušika.

10 Stability and reactivity
· Thermal decomposition / conditions to be avoided: No decomposition if used according to specifications.
· Materials to be avoided:
Alkalis
Avoid urea, HCl can be formed.
· Dangerous reactions
Reacts with aluminium at raised temperatures.
Reacts with strong alkali.
· Dangerous decomposition products:
Formation of toxic gases is possible during heating or in case of fire.
Phosphorus oxides (e.g. P2O5)
Sulphur oxides (SOx)
Danger of toxic fluorine based pyrolysis products.

Kaže ako se mješa sa ureom da se stvara klorovodična kiselina. Koji oblik dušika unjeti?
 

drmr

Član
Tu od
28 Ruj 2009
Poruka
688
Ma nemoraš mi Vi tipkati, nego hoćeš li neku ragtarsku kulturu?

Ove godine cu ponovno jecam,ali ove godine budem bez ikakvih gnojiva ga sijao,jbg.
Ali planirao sam i tritikal zasijat u proljece pa ako imas neku gnojidbu za to ;)

I za jabuke ,jer cu kupit negdje 15-ak sadnica starih sorti jabuka i nekoliko krusaka.
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Tritikal je kombinacija pšenoraži, pa sam povukao podatke od jedne i druge kulture. Išao sam na prinos od 12 t/ha. Vrlo je slična gnojidba. Ukratko moraš unjeti 400 kg N 200 kg P 400 kg K + 28 kg CaO + 52 kg MgO. Najbolji je stajnjak 70 t/ha. No kako je to samo pola u prvoj godini moraš još sa umjetnim pojačati. Pazi da ti ta pita ne bude skuplja od tepsije. Tritikal je sađen na tlima gdje je fosfor 58 i kalij 63 mg/100 grama. Npr kod mene su te vrijednosti fosfor 8 mg i 20 mg/100 grama. To je kultura za izuzetno jake stočare. Poz
 

rajnski

Član
Tu od
22 Svi 2010
Poruka
184
Tritikal je kombinacija pšenoraži, pa sam povukao podatke od jedne i druge kulture. Išao sam na prinos od 12 t/ha. Vrlo je slična gnojidba. Ukratko moraš unjeti 400 kg N 200 kg P 400 kg K + 28 kg CaO + 52 kg MgO. Najbolji je stajnjak 70 t/ha. No kako je to samo pola u prvoj godini moraš još sa umjetnim pojačati. Pazi da ti ta pita ne bude skuplja od tepsije. Tritikal je sađen na tlima gdje je fosfor 58 i kalij 63 mg/100 grama. Npr kod mene su te vrijednosti fosfor 8 mg i 20 mg/100 grama. To je kultura za izuzetno jake stočare. Poz

Pozdrav cjenjeni forumaš Kontam!
Pročitao sam cijelu tvoju temu i vrlo je zanimljiva... Cijenim tvoj rad i ulaganje u poljoprivrednu proizvodnju....
Sad nije mi jasno šta si na kraju od planiranih 4.3 ha voćaka(u početku se spominje višnja) zasadio na toj površini?
Sa slika mi se čini da je voćnjak na kraju samo na manjem djelu površine i to šljive koliko sam skužio, a da si na večini imao papriku,a vidim i češnjak? ili je to neka druga tabla?
lijep pozdrav
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Istina nisam išao na višnje, nekako sam se u zadnji tren okrenio od toga jer je površina mala za višnje a lokacija dobra za mix. Tako da sam se upustio u sadnju šljiva 770 sadnica 4,5 x 2,5 m i sadnju 700 breskvi 4,5 x 2,5 m, gdje je sada trenutno češnjak tu sam planirao imati plastenike ali eto prošla godina nije bila sretna pa su plastenici ostali samo u mislima. Češnjak je ove godine probno i on je na manjoj površini, niže od češnjaka možda budem proba špalirni uzgoj lubenice i patliđana, eto čisto da probam. Taj prvi dio je pola parcele, drugi dio parcele je preoran i čeka da bude pripremljen za papriku (manji dio) veći dio za zelenu gnojidbu ili ako financije dopuste krumpir - crveni kupus kombinacija. Kupus ne bi navodnjavao da pusti korijen dublje, jer u dubini ima o ho ho vlage a i neka pokupi hranjiva koja idu prema dole. Kako iza starog voćnjaka imam jedan ne iskorišten dio crne zemlje nke naplavne iz vremena dok nije bila kanalska mreža urađena, tamo možda bude špalirno trešnja i višnja. Uglavnom koštićavo voće. Eto za sada i sa ovim resursima ovako, u skorijoj budučnosti, malo više hladnih plastenika.
 

seljačić

Aktivni član
Tu od
8 Velj 2009
Poruka
2,154
Ma joj Vi to na veliko,ja cu oko 20 rajcica,20 paprika,malo feforonki,malo krastavaca nista puno.
Ali ici cu sa sto boljom gnojidbom. Bez obzira sto je mala kolicina.

onda ti je dovoljan dobar stajnjak.više ti i netreba


@Kontam,voćnjak ti je super,jedino mi se tvoj kinez nesviđa,ne zbog farbe već što je kinez :gitarist:
 

rajnski

Član
Tu od
22 Svi 2010
Poruka
184
Istina nisam išao na višnje, nekako sam se u zadnji tren okrenio od toga jer je površina mala za višnje a lokacija dobra za mix. Tako da sam se upustio u sadnju šljiva 770 sadnica 4,5 x 2,5 m i sadnju 700 breskvi 4,5 x 2,5 m, gdje je sada trenutno češnjak tu sam planirao imati plastenike ali eto prošla godina nije bila sretna pa su plastenici ostali samo u mislima. Češnjak je ove godine probno i on je na manjoj površini, niže od češnjaka možda budem proba špalirni uzgoj lubenice i patliđana, eto čisto da probam. Taj prvi dio je pola parcele, drugi dio parcele je preoran i čeka da bude pripremljen za papriku (manji dio) veći dio za zelenu gnojidbu ili ako financije dopuste krumpir - crveni kupus kombinacija. Kupus ne bi navodnjavao da pusti korijen dublje, jer u dubini ima o ho ho vlage a i neka pokupi hranjiva koja idu prema dole. Kako iza starog voćnjaka imam jedan ne iskorišten dio crne zemlje nke naplavne iz vremena dok nije bila kanalska mreža urađena, tamo možda bude špalirno trešnja i višnja. Uglavnom koštićavo voće. Eto za sada i sa ovim resursima ovako, u skorijoj budučnosti, malo više hladnih plastenika.

A tako..Znači i u povrće se bacaš... u povrtlarstvu je prednost što iste godine imaš rod i neka para se okreće dok u voćarstvu treba par godina da se počne obrtati, a i veće su investicije u startu...
A jesi cijelu površinu obradio i gnojio po onoj analizi kao da ideš u sadnju voća?
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
@seljačić Kinez ko kinez, sluša i radi kao mazga. Doduše malo je bučan ali mi je drag. Skroz nešto radim u transportu a potrošnja mu je kao upaljač tako da ima svoju ekonomsku opravdanost. Čak i frezanju ne potroši puno više, mislim da ću još ovu godinu sa njim isfrezati i onda trajno prikopčat prikolicu. Zapravo možda ću još sa kanalokopačem nešto raditi i onda prikolica.

@rajnski ne znam kad ću saditi voćke, nisu to velike količine, nekih stotinjak stabala. Zato sam i krenio u povrće ;) No i moderni uzgojni oblici sadnje prorode u drugoj godini. I u prvoj vegetacijskoj je bilo ploda ;)

Ovako je to bilo prve godine :)
topgigantplusmedium.jpg
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076


Eto kako sam rekao da ću staviti TOP selekcije.
Upoznajte :
Top
Top2000
Topend Plus
Topfirst
Topfive
Topgigant Plus
Tophit
Topking
Topper
Topstar Plus
Toptaste
 
Posljednje uređivanje:

seljačić

Aktivni član
Tu od
8 Velj 2009
Poruka
2,154


Eto kako sam rekao da ću staviti TOP selekcije.
Upoznajte :
Top
Top2000
Topend Plus
Topfirst
Topfive
Topgigant Plus
Tophit Plus
Topking
Topper
Topstar Plus
Toptaste

čije su ovo sorte?
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
The Geisenheim Research Center that was founded in 1872 as a trust established by Baron von Lade and the Prussian government is one of the oldest research institutions in viticulture and horticulture in the German speaking area.
 

seljačić

Aktivni član
Tu od
8 Velj 2009
Poruka
2,154
The Geisenheim Research Center that was founded in 1872 as a trust established by Baron von Lade and the Prussian government is one of the oldest research institutions in viticulture and horticulture in the German speaking area.

Znači porijeklo iz onomad zvane Pruske(njemačka) a onda su to poljaci donijeli na tlo sadašnje njemačke.(pretpostavka)

Zanimalo me jer znam da njemcima (direktno njemcima) neide baš od ruke to sa šljivama.
 

rajnski

Član
Tu od
22 Svi 2010
Poruka
184
@seljačić Kinez ko kinez, sluša i radi kao mazga. Doduše malo je bučan ali mi je drag. Skroz nešto radim u transportu a potrošnja mu je kao upaljač tako da ima svoju ekonomsku opravdanost. Čak i frezanju ne potroši puno više, mislim da ću još ovu godinu sa njim isfrezati i onda trajno prikopčat prikolicu. Zapravo možda ću još sa kanalokopačem nešto raditi i onda prikolica.

@rajnski ne znam kad ću saditi voćke, nisu to velike količine, nekih stotinjak stabala. Zato sam i krenio u povrće ;) No i moderni uzgojni oblici sadnje prorode u drugoj godini. I u prvoj vegetacijskoj je bilo ploda ;)

Ovako je to bilo prve godine :)
topgigantplusmedium.jpg

istina da prorode , ali do punog roda barem 4 godine...a povrće ipak svake godine puni rod:)
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Je, ali povrće drastično veće ulaganje u startu, rizik od leda itd.
 

Kontam

Aktivni član
Tu od
3 Svi 2008
Poruka
4,076
Uspjeh poljoprivrede do nedavno se mjerio količinom proizvoda i forsirala se masovna
proizvodnja. Danas se na svjetskom tržištu, posebice EU-a nalazi previše proizvoda koji
nemaju kupca. U EU je svaka država-članica obvezna otkupiti osnovne poljoprivredne
proizvode po zagarantiranim cijenama. To dovodi do velikih izdataka i gomilanja zaliha
proizvoda. Kako je skladištenje vrlo skupo,često se hrana doslovce baca (primjer
belgijskih rajčica). Danas se u EU proizvodi oko 25 % viška poljoprivrednih proizvoda,
a oko 20 % se baca. To dovodi do snižavanja cijena i potrebe da se razlika u cijenama
nadoknadi (subvencije). Isti problem pokušava se riješiti uvođenjem kvota, odnosno
ograničenja proizvodnje određenih poljoprivrednih proizvoda. Od 1984. godine se u
zemljama EU svakom proizvođaču propisuju površine za pšenicu, krumpir, šećernu
repu itd. Ograničava se i broj goveda, kao i proizvodnja mlijeka. Sustav kvota se strogo
kontrolira na državnoj razini, gdje postoje posebne burze na kojima se kvote mogu
kupiti od proizvođača koji se nekom proizvodnjom prestao baviti, dakako uz visoku
cijenu. Kontrola poštivanja kvota obavlja se vrlo sofisticirano. Lokalni poljoprivredni
inspektori dobivaju satelitske snimke ili avionsku kartu snimljenu infra-crvenim
aparatom, te imaju uvid u proizvodnju svakog gospodarstva.
EU ima također i zakon o neproizvodnji, kojim se proizvođaču plaća prestanak
proizvodnje, obično na rok od 5 godina. Te površine mogu ostati neobrađene ili se
zasađuju grmljem i drvećem.
a) Financijski rezultati konvencionalne poljoprivrede
Zbog niskih cijena poljoprivrednih proizvoda (prema industrijskim), te sve manjeg
udjela u toj cijeni, proizvođači imaju sve više financijskih problema. Najveći dio cijene
odlazi trgovcima i prehrambenoj industriji (oko 60%). Istovremeno, agrokemikalijama
raste cijena, te se dobit proizvođača sve više smanjuje. U zemljama EU opstaju samo
velika gospodarstva, dok se broj malih drastično smanjuje.
 
Na vrh