krastavac kornišon za preradu

[shemmo]

Ja sam prošle godine sa Austriskom petnaeskom u paprikama postigao svoj rekord od 14,5 kg/m2.

koji omjer ides odnosno koliko kg na koliko litara vode?

 

[shemmo]

pozdrav, htjela sam vas zamoliti za savjet u vezi krastavaca pod nazivom "kornisoni". uzgajam kornison na spaliru biljna mas mi je doselga 2 metara velice, berem vrlo malo kolicinu posto se 2/3 ploda susi koji je u velicini 2 cm, sta da uradim da srpijecim da mi se plod ne susi, a to mi se desava od pocetka berbe.

malo vode povecjaj kolicinu vode

 

[siki]

Koliko petnajstice u 100 litara vode otapate i na koliko kubika to pustite u sistem? Jel klor ispari ako se duže otapa? Ja sam otapao u bazenima sa rasadom, kan se super otopi ali 8 15 15 to trebaju dani...

Klor ispari brže nego što bi očekivao dali si kad gledao kako moleri razređuju boju ja radim na isti način samo u buretu od sto litara. A sve o otapanju gnojiva i količinama koje se mogu otopit u kojoj količini vode zna Miladin.

 

[Kontam]

I još me nešto pati!!! Otapanjem tih gnojiva mi opako možemo zaslaniti zemljište, a u onom mediju može u sastavu biti GIPS!!! On ne znam kako ali znam da neutrališe zaslanjena zemljišta. Što ako presolimo zemlju? Onda će biti da siromah plaća dva puta!

Evo moj kornišon sijan 02.07. samo škrtice od sjemenara stavili u vrečicu skroz nešto malo. E sad bi ja njega osjemenio. Par pitanja! Ako ga ostavljam za sjeme ne trebam špalir,jel? Ako ga ostavljam za sjeme da li treba odbaciti prvi plod da lakše generira druge plodove (kao kod paprike) ili kod njega to je manje bitno, mada sam čitao da što se više bere da više rađa, pa sam kontao da ga prevarim Odbacim par prvih da zametne veći broj i onda ih prepumpat? Hvala

 

[bobostar]

I još me nešto pati!!! Otapanjem tih gnojiva mi opako možemo zaslaniti zemljište, a u onom mediju može u sastavu biti GIPS!!! On ne znam kako ali znam da neutrališe zaslanjena zemljišta. Što ako presolimo zemlju? Onda će biti da siromah plaća dva puta!

To je druga godine škole; a svaka se škola skupo plaća :blackeye.
Naravno da se i slana tla mogu meliorirati (popraviti) međutim za razliku od kiselih (gdje se dodatkom jeftinog vapna riješava stvar) popravak je i cjenovno i tehnološki puno zahtjevniji. I upravo je zaslanjenje tla jedan od glavnih razloga (uz nematode) za opadanje prinosa u zaštićenim prostorima.
I tu je struka dosta odradila (ali dio proizvođača i to negira). Cijena popravka zaslanjenih tala otprilke je jednaka količini profita koji je ostvaren do zaslanjenja tla.

Evo zanimljiva podatka za razmišljanje.
Ako se godišnje koristi 5.000 m3 vode/ha za natapanje, a koja sadrži samo 250 mg/L otopljenih soli (što je prosječna količina soli u većini voda; pa čak su vode u rijekama (otvorenim tokovima) veće koncentracije soli) onda će se količina soli u tlu povećati za 1.250 kg/ha. Ako se natapa do dubine od 0,5 m, za 6 godina, koncentracija soli u tlu će porasti za 0,1%, što je već granica za uzgoj osjetljivih kultura (ovo je primjer za rasprskivanje/kišenje).
Onda može kapanje :finga:!!!
Ista priča; manje vode, manji volumen tla, i iako je količina soli manja, zbog zahvata manjeg volumena tla, količina soli raste i preko ovih 0,1%. I uz to, dodati i gnojiva koja imaju visoki indeks slanosti... eto neprilike.

I onda "hajka" na vodotopiva gnojiva.
Pa zar kad bi se mogla samo tako mjenjati sa granuliranima; zašto se onda upoće i proizvode; zašto Yara radi Kristalone (pa čak je i kupila Kemiru; i njezinu liniju vodotopivih gnojiva), zašto Haifa radi vodotopive; zašto poljoprivrednici Italije, Španjolske, Francuske, Holandije... koriste posebno formulirana gnojiva; zašto ih ne zamjene jeftinijim (i jednako efikasnim :scratch) granuliranim gnojivima... hm.
8). Ali na kraju, krajeva, svatko je kovač vlastite sreće... a u poljoprivredi uglavnom prečica nema.

p.s. Najveći prigovor na vodotopiva gnojiva je njihova cijena. Nažalost, to stoji, ali to je prije svega cijenovna politika (iznosa marže) uvoznika i distributera. Šteta. Ali to je tako; malo smo i neuređeno tržište, i to je posljedice prije svega toga.

 

[siki]

I još me nešto pati!!! Otapanjem tih gnojiva mi opako možemo zaslaniti zemljište, a u onom mediju može u sastavu biti GIPS!!! On ne znam kako ali znam da neutrališe zaslanjena zemljišta. Što ako presolimo zemlju? Onda će biti da siromah plaća dva puta!

Možda nisam u pravu ali mislim da ti i doktor nemate pravo: Ako na 1ha ide 800 kg gnojiva za većinu kultura u startnoj gnojidbi plus prihrana koja isto ima dosta kila a netko stavi recimo 1000kg startno ili još više pa još dodaci razni kako ja sa svojih 500 kg po hektaru mogu više uništit zemlju nego onaj koji baca previše gnojiva a barem koliko je meni poznato svako gnojivo se u zemlji otopi samo što ja jako ubrzam proces topljenja i stavljam ga biljci na korjen a ne razbacivam po cjeloj njivi da bi biljka što prije dobila gnojivo na koji način ja ili netko tko to radi kao ja može presolit zemlju dali ću prije ja sjebat zemlju ili netko drugi koji sipa gnojivo kao da ga on nije platio o tom bi trebalo malo razmislit a ne odma sve popljuvat.



@Bobostar da je naše tržište uređeno i da kod nas vodotopiva gnojiva imaju pristojnu cjenu kao u zemljama koje si nabrojio vjerovatno bi se i kod nas drugačije razmišljalo a do tada ako to uopće doživimo nađimo način kako uštedit sa ovim što imamo. Kad mi budemo proizvodili vodotopiva gnojiva vjerovatno ćemo da pljujemo po njima kao i po ininim gnojivima.

 

[regis]

Ima li netko ovdje da je imao kornišone za podravku? kad su prošle godine prestali s otkupom? i da li je bilo slučajeva da su prekinuli otkup i prije nego je "dogovoreno"?

 

[ihorzic]

evo ja sam večeras pustio svojima krastavcima , lubenicama i mrkvi 20 kg otopljene 3x15 , pa kako im Bog da.

 

[niki11]

savjet

Poštovani,
posijala sam rasad konišona u plastič čaše,neki su mi dobri,a neki čim poniknu satrunu i osuše se,dali neko mođe da me posavjetuje šta je problem i kako da ga riješim?Sa čime da ih tretiram,kako i koliko često,nisam još ničim prskala?
Hvala unaprijed

 

[oki198713]

pozz

Poštovani,
posijala sam rasad konišona u plastič čaše,neki su mi dobri,a neki čim poniknu satrunu i osuše se,dali neko mođe da me posavjetuje šta je problem i kako da ga riješim?Sa čime da ih tretiram,kako i koliko često,nisam još ničim prskala?
Hvala unaprijed

zalij ga previcurom i dodaj prihranu

 

[regis]

Ima li netko ovdje da je imao kornišone za podravku? kad su prošle godine prestali s otkupom? i da li je bilo slučajeva da su prekinuli otkup i prije nego je "dogovoreno"?

znači samo na moje postove nema odgovora, uzalud trud...

 

[Krigla]

znači samo na moje postove nema odgovora, uzalud trud...

prosle godine podravka do 15.8. otkupljivala.

neću ulaziti u nagađanja ali ove godine ne izgleda bajno i postoji čak mogućnost da 25.7. prestanu sa otkupom...

 

[ihorzic]

prosle godine podravka do 15.8. otkupljivala.

neću ulaziti u nagađanja ali ove godine ne izgleda bajno i postoji čak mogućnost da 25.7. prestanu sa otkupom...

koji bi bio valjan razlog:scratch

 

[ihorzic]

Ajde ljudi metnite nešto slika vaših kornišona pa da usporedimo ;::

 

[Krigla]

koji bi bio valjan razlog:scratch

ne znam koji bi bio valjani razlog, ali to bi bilo katastrofalno

nadam se da ce to samo na pricama ostati

 

[ludimilojko]

Po kojoj otkupnoj cijeni vam plaćaju krastavce i s kim radite?
Meni na ugovoru ne piše cjena, a neznam kakva je bila prošle godine jer ih nisam ni sadio, a ovdje na forumu neki pišu astronomske cjene.

 

[Krigla]

Po kojoj otkupnoj cijeni vam plaćaju krastavce i s kim radite?
Meni na ugovoru ne piše cjena, a neznam kakva je bila prošle godine jer ih nisam ni sadio, a ovdje na forumu neki pišu astronomske cjene.

to ti je svugdje isto, razlika mozda 10-20 lipa

mislim da ce biti 4,20 2,50 0,50 ove godine?

Netko ima bolje od toga?

 

[Miladin]

To je druga godine škole; a svaka se škola skupo plaća :blackeye.
Naravno da se i slana tla mogu meliorirati (popraviti) međutim za razliku od kiselih (gdje se dodatkom jeftinog vapna riješava stvar) popravak je i cjenovno i tehnološki puno zahtjevniji. I upravo je zaslanjenje tla jedan od glavnih razloga (uz nematode) za opadanje prinosa u zaštićenim prostorima.
I tu je struka dosta odradila (ali dio proizvođača i to negira). Cijena popravka zaslanjenih tala otprilke je jednaka količini profita koji je ostvaren do zaslanjenja tla.

Evo zanimljiva podatka za razmišljanje.
Ako se godišnje koristi 5.000 m3 vode/ha za natapanje, a koja sadrži samo 250 mg/L otopljenih soli (što je prosječna količina soli u većini voda; pa čak su vode u rijekama (otvorenim tokovima) veće koncentracije soli) onda će se količina soli u tlu povećati za 1.250 kg/ha. Ako se natapa do dubine od 0,5 m, za 6 godina, koncentracija soli u tlu će porasti za 0,1%, što je već granica za uzgoj osjetljivih kultura (ovo je primjer za rasprskivanje/kišenje).
Onda može kapanje :finga:!!!
Ista priča; manje vode, manji volumen tla, i iako je količina soli manja, zbog zahvata manjeg volumena tla, količina soli raste i preko ovih 0,1%. I uz to, dodati i gnojiva koja imaju visoki indeks slanosti... eto neprilike.

I onda "hajka" na vodotopiva gnojiva.
Pa zar kad bi se mogla samo tako mjenjati sa granuliranima; zašto se onda upoće i proizvode; zašto Yara radi Kristalone (pa čak je i kupila Kemiru; i njezinu liniju vodotopivih gnojiva), zašto Haifa radi vodotopive; zašto poljoprivrednici Italije, Španjolske, Francuske, Holandije... koriste posebno formulirana gnojiva; zašto ih ne zamjene jeftinijim (i jednako efikasnim :scratch) granuliranim gnojivima... hm.
8). Ali na kraju, krajeva, svatko je kovač vlastite sreće... a u poljoprivredi uglavnom prečica nema.

p.s. Najveći prigovor na vodotopiva gnojiva je njihova cijena. Nažalost, to stoji, ali to je prije svega cijenovna politika (iznosa marže) uvoznika i distributera. Šteta. Ali to je tako; malo smo i neuređeno tržište, i to je posljedice prije svega toga.

Sve je ovdje lijepo rečeno a naročito ovo da su vodotopiva đubriva preskupa i to 3-4 puta od petnaeske, a ja predpostavljam ako granula može u ostaloj proizvodnji bez sistema KPK zašto to nemože i u sistemu KPK što se kod mene prošle a evo i ove godine pokazalo dobro. Da nebude zabune neću da tvrdim da je ova petnaeska bolja od vodotopivog đubriva samo kažem da sam sa njom imao ekstra rezultate. Mogu slobodno da kažem da u mom kraju 90% sistema KPK već nekoliko godina koriste isključivo kombinaciju Austrisku petnaesku, Rusku šesnaestku, AN, Ureju i dodatak Kalcijuma, Ja sam bio teški protivnik takvog đubrenja ali kada sam vidio njihove rezultate i ja sam počeo da ispitujem takav način đubrenja i zasad je to dobro.

 

[ihorzic]

Sve je ovdje lijepo rečeno a naročito ovo da su vodotopiva đubriva preskupa i to 3-4 puta od petnaeske, a ja predpostavljam ako granula može u ostaloj proizvodnji bez sistema KPK zašto to nemože i u sistemu KPK što se kod mene prošle a evo i ove godine pokazalo dobro. Da nebude zabune neću da tvrdim da je ova petnaeska bolja od vodotopivog đubriva samo kažem da sam sa njom imao ekstra rezultate. Mogu slobodno da kažem da u mom kraju 90% sistema KPK već nekoliko godina koriste isključivo kombinaciju Austrisku petnaesku, Rusku šesnaestku, AN, Ureju i dodatak Kalcijuma, Ja sam bio teški protivnik takvog đubrenja ali kada sam vidio njihove rezultate i ja sam počeo da ispitujem takav način đubrenja i zasad je to dobro.

potpisujem kolega:finga:

 

[regis]

kolege izgleda da još samo drugi tjedan vozimo robu, nadam se da će produžiti još za jedan tjedan jer je ovo ravno katastrofi, na vrhuncu sezone ovo radit...nije pošteno...