johabica
Iskusan lik
- Tu od
- 8 Tra 2012
- Poruka
- 4,529
Ima.
Gle, prihrana kalijem je poželjna sve do kraja nalijevanja gomolja.
U vrijeme intenzivnog nalijevanja prirast prinosa može biti i do jedne tone dnevno.
Važnost kalija u ishrani biljke nije samo u prinosu, on utječe i na teksturu i aromu, i na održivost skladištenih gomolja ( i drugačijih vrsta plodova raznih kultura).
U vrijeme moje intenzivne proizvodnje krumpira nije bilo prakse folijarne prihrane makroelementima osim dušikom, radilo se sa urejom - 3% maksimalno u doba dana smanjene insolacije i silazne amplitude dnevne temperature - to je bitno jer se sa 3% - tnom otopinom u primjeni visoke insolacije i visoke temperature lisna masa može doslovno spržiti u rano popodne, a ista koncentracija u osam - devet na večer neće napraviti nikakvu štetu.
Govorim iz vlastitog iskustva.
Dušikom se podizala prvenstveno lisna masa, a popratno se dobivao i koji dušik ima u naljevanju gomolja.
Sa kalijem nisam radila folijarnu prihranu, ali navodi me na razmišljanje.
Dvadeset kila ureje na 600 litara vode aplicirane na jedan ha krumpira daje 10 kg čistog dušika po ha.
U tri prohoda u sezoni to je 30 kg čistog dušika po ha kao dohrana.
NPK 7/20/30 u predsjetvenoj prihrani stavlja na raspolaganje biljci 70 kg dušika po ha.
Onih deset kila folijarno u tri aplikacije je 30% predsjetvene količine. Impozantna količina u toku vegetacije dodatno, jel...
Iako, dušik dodajemo predsjetveno ili kao dodatnu prihranu na početku vegetacije tlom još oko pedeset - sedamdeset kila po ha.
Kalija predsjetveno na 1000 kg 7/20/30 NPK po ha biljka dobije 300 kg.
I sada idemo folijarno sa nekim folijarcem - ajde, neka je 50% - tni kalijac a većinim nije niti blizu, pa sa tri litre po ha, dakle sa 1,5 kg kalija po ha u jednom prohodu.
Pa napravimo to pet puta u toku vegetacije. 7,5 (sedam i pol ) kg dodatnog kalija po ha damo biljkama na meni kroz proizvodnu sezonu.
Većina folijaraca ima folijarnog kalija oko 30% , pa je to zapravo oko 4,5 kg dodatnog kalija u pet prohoda po ha.
Kontekst 300 kg kalija i 5 ili 7 kg dodatnog kalija meni golica maštu i navodi me na razmišljanje koristi od troška i potrebnog vremena i rada pet aplikacija dodatnih 5 - 7 kg kalija i efekta tih dodatnih 5 kg kalija koji je postignut u konačnom prinosu po ha.
Nevjerni sam Toma u utjecaju dodatnih 5 kg kalija na količinu prinosa gomolja po ha, ali možda tih 5 kg stvaraju kontekst za drugačije benefite biljci - otpornost zelene mase na bolest recimo, i slične cake u datom momentu, pa se poklopi zdrava zelena masa sa produženom vegetacijom, a znamo da gomolj raste sve dok je lisna masa zelena i zdrava..........
Ima li drugačijeg razmišljanja ili iskustva sa folijarcima?
Gle, prihrana kalijem je poželjna sve do kraja nalijevanja gomolja.
U vrijeme intenzivnog nalijevanja prirast prinosa može biti i do jedne tone dnevno.
Važnost kalija u ishrani biljke nije samo u prinosu, on utječe i na teksturu i aromu, i na održivost skladištenih gomolja ( i drugačijih vrsta plodova raznih kultura).
U vrijeme moje intenzivne proizvodnje krumpira nije bilo prakse folijarne prihrane makroelementima osim dušikom, radilo se sa urejom - 3% maksimalno u doba dana smanjene insolacije i silazne amplitude dnevne temperature - to je bitno jer se sa 3% - tnom otopinom u primjeni visoke insolacije i visoke temperature lisna masa može doslovno spržiti u rano popodne, a ista koncentracija u osam - devet na večer neće napraviti nikakvu štetu.
Govorim iz vlastitog iskustva.
Dušikom se podizala prvenstveno lisna masa, a popratno se dobivao i koji dušik ima u naljevanju gomolja.
Sa kalijem nisam radila folijarnu prihranu, ali navodi me na razmišljanje.
Dvadeset kila ureje na 600 litara vode aplicirane na jedan ha krumpira daje 10 kg čistog dušika po ha.
U tri prohoda u sezoni to je 30 kg čistog dušika po ha kao dohrana.
NPK 7/20/30 u predsjetvenoj prihrani stavlja na raspolaganje biljci 70 kg dušika po ha.
Onih deset kila folijarno u tri aplikacije je 30% predsjetvene količine. Impozantna količina u toku vegetacije dodatno, jel...
Iako, dušik dodajemo predsjetveno ili kao dodatnu prihranu na početku vegetacije tlom još oko pedeset - sedamdeset kila po ha.
Kalija predsjetveno na 1000 kg 7/20/30 NPK po ha biljka dobije 300 kg.
I sada idemo folijarno sa nekim folijarcem - ajde, neka je 50% - tni kalijac a većinim nije niti blizu, pa sa tri litre po ha, dakle sa 1,5 kg kalija po ha u jednom prohodu.
Pa napravimo to pet puta u toku vegetacije. 7,5 (sedam i pol ) kg dodatnog kalija po ha damo biljkama na meni kroz proizvodnu sezonu.
Većina folijaraca ima folijarnog kalija oko 30% , pa je to zapravo oko 4,5 kg dodatnog kalija u pet prohoda po ha.
Kontekst 300 kg kalija i 5 ili 7 kg dodatnog kalija meni golica maštu i navodi me na razmišljanje koristi od troška i potrebnog vremena i rada pet aplikacija dodatnih 5 - 7 kg kalija i efekta tih dodatnih 5 kg kalija koji je postignut u konačnom prinosu po ha.
Nevjerni sam Toma u utjecaju dodatnih 5 kg kalija na količinu prinosa gomolja po ha, ali možda tih 5 kg stvaraju kontekst za drugačije benefite biljci - otpornost zelene mase na bolest recimo, i slične cake u datom momentu, pa se poklopi zdrava zelena masa sa produženom vegetacijom, a znamo da gomolj raste sve dok je lisna masa zelena i zdrava..........
Ima li drugačijeg razmišljanja ili iskustva sa folijarcima?
