Krumpir

[DARIJUS]

bojim se da je ph malko pre visok za krumpir, bit će krastavosti...
stajski gnoj ako nije provrio je kisel, ali ima i svojih mana...
obično se zemljište zakiseljava prekomjernom uporabom uree, ali to opet nije dobro u krumpiru...
bojim se da mi kontinentalci više muku mučimo kako podignuti ph, a ne ga spuštat...

 

[friki]

bojim se da je ph malko pre visok za krumpir, bit će krastavosti...
stajski gnoj ako nije provrio je kisel, ali ima i svojih mana...
obično se zemljište zakiseljava prekomjernom uporabom uree, ali to opet nije dobro u krumpiru...
bojim se da mi kontinentalci više muku mučimo kako podignuti ph, a ne ga spuštat...

Ja sam do sad da 3 zemlje na analizu i ph mi je svugdi 7-9, pa ne znam vjerojatno je to ovde u Kaštelima takav problem sa alkalnosti, ne virujem da su moje zemlje izuzetak. Čak mi je visok ph i di su mi prije bile mandarine, a njih sam kroz sistem za navodnjavanje gnjojia niz godina sa ureom i kalijevim nitratom (13 0 46) pa ni to očito nije zakiselilo zemlju.
Nešto sam čita da se moze ph spustat sumporom, ne znam ima li ko kakvih iskustava mozda sa tim, a i ima li ga di kupit refužo na veče količine, ja sam naša samo pakiranja od 5kg

 

[bobostar]

Ja sam do sad da 3 zemlje na analizu i ph mi je svugdi 7-9, pa ne znam vjerojatno je to ovde u Kaštelima takav problem sa alkalnosti, ne virujem da su moje zemlje izuzetak. Čak mi je visok ph i di su mi prije bile mandarine, a njih sam kroz sistem za navodnjavanje gnjojia niz godina sa ureom i kalijevim nitratom (13 0 46) pa ni to očito nije zakiselilo zemlju.
Nešto sam čita da se moze ph spustat sumporom, ne znam ima li ko kakvih iskustava mozda sa tim, a i ima li ga di kupit refužo na veče količine, ja sam naša samo pakiranja od 5kg

Ništa Friki od sumpora i "kiseljenja" tla.
Sumpor koji si našao u dućanima je elementarni sumpor S8 (stabilna i čvrsta molekula; netopiva u vodi, zato u zaštiti koriste termin "močivi" a ne "topivi" sumpor) i da bi takav sumpor zakiselio tlo, u tlu mora biti popriličan broj sumpornih bakterija (koje su uglavnom anaerobne) koji bi to onda razgradilo. A problem tih sumpornih bakterija (ne svih; ali većine da) je da umjesto da sumpor oksidiraju, vrše njegovu redukciju, a kako su u anaerobnim uvjetima (bez kisika) onda na razgrađenu molekulu vežu vodik i onda nastaje H2S - sumporovodik.
Zakiseljavanje tla možeš vršiti:

• dodavajem sumporne kiseline (H2SO4); vrlo agresivna, nema je u slobodnoj prodaji i definitivno spušta pH tla, ali uništava sve mikroorganizme i mijenja kemijska i fizikalne osobine. Vrlo opasna "igra" iako se nekada u praksi primjenjuje
• korištenje kiselih gnojiva na bazi sulfata (kalij-sulfat, Mg-sulfat, Zn-sulfat pa čak i Ca-sulfat, iako je njegovo djelovanje specifično)
• korištenje treseta (najjeftiniji kiseli treset; izvorno su svi treseti kiseli, ali se ovi skuplji odkiseljavaju)

I to je to. Nema baš previše mogućnosti a niti prevelikog učinka.

 

[friki]

Ništa Friki od sumpora i "kiseljenja" tla.
Sumpor koji si našao u dućanima je elementarni sumpor S8 (stabilna i čvrsta molekula; netopiva u vodi, zato u zaštiti koriste termin "močivi" a ne "topivi" sumpor) i da bi takav sumpor zakiselio tlo, u tlu mora biti popriličan broj sumpornih bakterija (koje su uglavnom anaerobne) koji bi to onda razgradilo. A problem tih sumpornih bakterija (ne svih; ali većine da) je da umjesto da sumpor oksidiraju, vrše njegovu redukciju, a kako su u anaerobnim uvjetima (bez kisika) onda na razgrađenu molekulu vežu vodik i onda nastaje H2S - sumporovodik.
Zakiseljavanje tla možeš vršiti:

• dodavajem sumporne kiseline (H2SO4); vrlo agresivna, nema je u slobodnoj prodaji i definitivno spušta pH tla, ali uništava sve mikroorganizme i mijenja kemijska i fizikalne osobine. Vrlo opasna "igra" iako se nekada u praksi primjenjuje
• korištenje kiselih gnojiva na bazi sulfata (kalij-sulfat, Mg-sulfat, Zn-sulfat pa čak i Ca-sulfat, iako je njegovo djelovanje specifično)
• korištenje treseta (najjeftiniji kiseli treset; izvorno su svi treseti kiseli, ali se ovi skuplji odkiseljavaju)

I to je to. Nema baš previše mogućnosti a niti prevelikog učinka.

koliko moze pomoć upotreba plants protector thiofera, pošto on ima ph 2-4 i primjenjuje se folijarno, pa bi treba brzo djelovat, a i inaće bi triba djelovat tako da ojača biljku i smanji bilo kakvi šok kojem je ona izložena?

 

[JOHABI]

koliko moze pomoć upotreba plants protector thiofera, pošto on ima ph 2-4 i primjenjuje se folijarno, pa bi treba brzo djelovat, a i inaće bi triba djelovat tako da ojača biljku i smanji bilo kakvi šok kojem je ona izložena?

Prijatelju,eto ti moje preporuke....odustani od sadnje krumpira na toj parceli,sa previše povišenim ph.,idealno je za sadnju celera.
Opčenito sva folijarna prihrana je samo dodatak zemljišnoj gnojidbi kojom se interventno popravlja nedostatak nekog hranjiva,večinom mikroelemenata ili poja čava otpornost biljke na nepovoljne uvjete u proizvodnji.To ti je isto kao kada si gladan,a ne uzmeš dnevno tri glavna obroka već povremeno pojedeš pokoju grickalicu.
Preveliki ph-a,rezultira krastavost kore gomolja krumpira,pa nečeš imati ništa za prodati.Ovo ti govorim iz vlastitog iskustva.

 

[friki]

Prijatelju,eto ti moje preporuke....odustani od sadnje krumpira na toj parceli,sa previše povišenim ph.,idealno je za sadnju celera.
Opčenito sva folijarna prihrana je samo dodatak zemljišnoj gnojidbi kojom se interventno popravlja nedostatak nekog hranjiva,večinom mikroelemenata ili poja čava otpornost biljke na nepovoljne uvjete u proizvodnji.To ti je isto kao kada si gladan,a ne uzmeš dnevno tri glavna obroka već povremeno pojedeš pokoju grickalicu.
Preveliki ph-a,rezultira krastavost kore gomolja krumpira,pa nečeš imati ništa za prodati.Ovo ti govorim iz vlastitog iskustva.

Ne mogu odustat jer sam već kupija i naklija 800kg sjemenskog krumpira i nabavija više od 10m3 zrelog kravljeg stajnjaka, sad moram nastojat rjesit problem alkalnosti na najjeftiniji naćin, a da je mozda u brazdu posut po stajnjaku kiselog treseta a ne po ciloj površini, tako bi i trošak bija puno manji?

 

[bobostar]

Ne mogu odustat jer sam već kupija i naklija 800kg sjemenskog krumpira i nabavija više od 10m3 zrelog kravljeg stajnjaka, sad moram nastojat rjesit problem alkalnosti na najjeftiniji naćin, a da je mozda u brazdu posut po stajnjaku kiselog treseta a ne po ciloj površini, tako bi i trošak bija puno manji?

Nažalost Friki, neće ići.
Sva ulaganja koja bi sada mogao izvesti, su preskupa za ipak jeftinu kulturu poput krumpira.
Što je tu je. Stavi stajnjak koji su kupio, te odi do Splita i nabavi si gnojivo Microphos (za stavit u brazdu) i to ti je to. Nemoj više ulagat. Što ubereš, ubereš. A onda nakon krumpira, popravak tla.

 

[PetullaRZ]

Nažalost Friki, neće ići.
Sva ulaganja koja bi sada mogao izvesti, su preskupa za ipak jeftinu kulturu poput krumpira.
Što je tu je. Stavi stajnjak koji su kupio, te odi do Splita i nabavi si gnojivo Microphos (za stavit u brazdu) i to ti je to. Nemoj više ulagat. Što ubereš, ubereš. A onda nakon krumpira, popravak tla.

A koliko bi pomoglo da upotrijebi 3litre/m2 litvanijskog kiselog treseta?

 

[ćelo]

friki kad planiras u sadnju krumpira,,,malo ce snjeg produziti sadnju

 

[DARIJUS]

sad se sjetih rješenja frikijeve situacije!
lijepo ti posloži krumpir po zemlji, a ne u zemlju, i pokrij mješavinom tog stajskog gnoja i neke slame ili starog sijena, onak da bude malo izmočeno...
i nikakvo zakiseljavanje zemlje ti neće trebat...:drinkers:

 

[friki]

sad se sjetih rješenja frikijeve situacije!
lijepo ti posloži krumpir po zemlji, a ne u zemlju, i pokrij mješavinom tog stajskog gnoja i neke slame ili starog sijena, onak da bude malo izmočeno...
i nikakvo zakiseljavanje zemlje ti neće trebat...:drinkers:

ne znam koliko je to pametno, jer stajnjak ne smi ić direkt na gomolje, a ionako bi ih triba nagrnit pa bi opet bili u zemlji

friki kad planiras u sadnju krumpira,,,malo ce snjeg produziti sadnju

A mislija sam početkom veljače, ali kakva je sad situacija (-3C) i dosta sniga i kiše ko zna kad ću moć uć u polje. Inaće proučija sam na pljusak.com arhivske podatke od prošle godine za ovu automatsku meteo stanicu u K.Gomilici, koja mi je od polja udaljena 500m i cile 2011g je bilo samo dva puta blagog minusa (-O,5 i -0,3 25.01.20011 i mislim 09.03.2011), a evo vidiš i sam koje je sad vrime u dalmaciji, ajme majko

 

[ćelo]

A mislija sam početkom veljače, ali kakva je sad situacija (-3C) i dosta sniga i kiše ko zna kad ću moć uć u polje. Inaće proučija sam na pljusak.com arhivske podatke od prošle godine za ovu automatsku meteo stanicu u K.Gomilici, koja mi je od polja udaljena 500m i cile 2011g je bilo samo dva puta blagog minusa (-O,5 i -0,3 25.01.20011 i mislim 09.03.2011), a evo vidiš i sam koje je sad vrime u dalmaciji, ajme majko

ja sam planira oko polovice drugog al nasa je dalmacija zatrpana ja necu moci prije 01.3 i ako i onda uspijem kod mene je zemlja smrznuta sreća da nisam uze jos sjeme :supz:

 

[friki]

ja sam planira oko polovice drugog al nasa je dalmacija zatrpana ja necu moci prije 01.3 i ako i onda uspijem kod mene je zemlja smrznuta sreća da nisam uze jos sjeme :supz:

triba bi svakako uzet sjeme šta prije, ako ga misliš naklijavat, evo meni je već naklijalo pa sam ga pribacija u konobu di je temperatura 8-10C i držim upaljeno svitlo (navodno tako klica ojača), i mislim da pri toj temperaturi može čekat sadnju bez problema 15-20 dana.
Evo jedno pitanje za iskusnije, šta bi se dogodilo da sam npr posadija naklijali krumpir prošli tjedan u suvu i reletivno toplu zemlju (na 10cm 6C). Došla je ovi val studeni, ali ipak, ako je virovat ovom jeftinom termometru (kupljenom u Lidlu) zemlja ovde na 10cm još uvik ne mrzne i kreće joj se temp oko 2C. Mislim da gomoljima ne bi bilo ništa a zbog niske temp ne bi klica napredovala i izašla iz zemlje još dugo, a do tada će ionako ovo nevrime proć.
Tako da nisam načisto jesam li pogodija ili falija šta ih nisam posadija

 

[bobostar]

triba bi svakako uzet sjeme šta prije, ako ga misliš naklijavat, evo meni je već naklijalo pa sam ga pribacija u konobu di je temperatura 8-10C i držim upaljeno svitlo (navodno tako klica ojača), i mislim da pri toj temperaturi može čekat sadnju bez problema 15-20 dana.
Evo jedno pitanje za iskusnije, šta bi se dogodilo da sam npr posadija naklijali krumpir prošli tjedan u suvu i reletivno toplu zemlju (na 10cm 6C). Došla je ovi val studeni, ali ipak, ako je virovat ovom jeftinom termometru (kupljenom u Lidlu) zemlja ovde na 10cm još uvik ne mrzne i kreće joj se temp oko 2C. Mislim da gomoljima ne bi bilo ništa a zbog niske temp ne bi klica napredovala i izašla iz zemlje još dugo, a do tada će ionako ovo nevrime proć.
Tako da nisam načisto jesam li pogodija ili falija šta ih nisam posadija

Istrunuli bi gomolji...:blackeye

 

[friki]

zar nije potribna temp ispod nule da istrunu

 

[JOHABI]

triba bi svakako uzet sjeme šta prije, ako ga misliš naklijavat, evo meni je već naklijalo pa sam ga pribacija u konobu di je temperatura 8-10C i držim upaljeno svitlo (navodno tako klica ojača), i mislim da pri toj temperaturi može čekat sadnju bez problema 15-20 dana.
Evo jedno pitanje za iskusnije, šta bi se dogodilo da sam npr posadija naklijali krumpir prošli tjedan u suvu i reletivno toplu zemlju (na 10cm 6C). Došla je ovi val studeni, ali ipak, ako je virovat ovom jeftinom termometru (kupljenom u Lidlu) zemlja ovde na 10cm još uvik ne mrzne i kreće joj se temp oko 2C. Mislim da gomoljima ne bi bilo ništa a zbog niske temp ne bi klica napredovala i izašla iz zemlje još dugo, a do tada će ionako ovo nevrime proć.
Tako da nisam načisto jesam li pogodija ili falija šta ih nisam posadija

ukoliko se zemlja ne smrzne i nema pretjerane vlage,gomoljima neće biti ništa. međutim,ako niske temperature zemljišta potraju dulje vremena,klice bi mogla napasti rizoktonija,a posljedica je djelomični izostanak nicanja,tj.poprilično reduciran sklop.Posebno je osjetljiva sorta jearla.Klice ne izlaze il zemlje,već se odmah na njima formiraju gomoljčići veličine oraha, i to je to. ako je u pitanju mraz,-3 neće naškoditi pod uvjetom da klice nisu vani ili pri samom vrhu.Međutim, ukoliko je -3 konstantno i po danu više dana uzastopno onda budi sretan što nisi žurio.

 

[friki]

ukoliko se zemlja ne smrzne i nema pretjerane vlage,gomoljima neće biti ništa. međutim,ako niske temperature zemljišta potraju dulje vremena,klice bi mogla napasti rizoktonija,a posljedica je djelomični izostanak nicanja,tj.poprilično reduciran sklop.Posebno je osjetljiva sorta jearla.Klice ne izlaze il zemlje,već se odmah na njima formiraju gomoljčići veličine oraha, i to je to. ako je u pitanju mraz,-3 neće naškoditi pod uvjetom da klice nisu vani ili pri samom vrhu.Međutim, ukoliko je -3 konstantno i po danu više dana uzastopno onda budi sretan što nisi žurio.

ma par dana su temperature noću bile -1Cdo -3C, a danju od -1C do +2C i bilo je možda 20cm sniga, a danas je i najniža noćna temperatura 1C, a po danu se digla iznad 7C, tako da sniga ima samo ponegdje malo, a šta mi je zanimljivo, vidija sam danas u susidovu vrtu bob visine 15 cm koji je ovo sve proša bez vidljivih posljedica:scratch

 

[ćelo]

ja sam rezervira sjeme al nisam vise pametan kad staviti naklijavati ,,zovu ponovo neko nevrime,,, ufff taman kad vrijeme popusti sve ce se skupiti za sadnju,sijanje itd...

 

[JOHABI]

ma par dana su temperature noću bile -1Cdo -3C, a danju od -1C do +2C i bilo je možda 20cm sniga, a danas je i najniža noćna temperatura 1C, a po danu se digla iznad 7C, tako da sniga ima samo ponegdje malo, a šta mi je zanimljivo, vidija sam danas u susidovu vrtu bob visine 15 cm koji je ovo sve proša bez vidljivih posljedica:scratch

da ti je snijeg pao na svježe posađeni krumpir,prilikom naglog topljenja tlo bi se sabilo,poremetio bi se vodozračni režim tla,a to je prvi korak za umanjenje prinosa i kvalitete.Naravno da kod ovakvih uvjeta bobu nije ništa-to je,kao i grašak kultura koje se može sijati i u kasnu jesen ili zimi ,a bere se prije visokih ljetnih temperatura. Krumpir,ukoliko -1c u razini tla potraje više od tri sata nadzemni dio biljke umire. Ukoliko oštećenja od zime nisu ispod razine tla,biljke će se oporaviti,ali sa otprilike 2 tjedna zakašnjenja i najvjerojatnije smanjenim prinosom.

 

[friki]

Krumpir,ukoliko -1c u razini tla potraje više od tri sata nadzemni dio biljke umire.

pa ima li uopće koja povrtlarska kultura koja je osjetljivija od krumpira