Krumpir

[JOHABI]

pa ima li uopće koja povrtlarska kultura koja je osjetljivija od krumpira

paprika,pola stupnja ispod nule...

 

[zivisic]

johabi imam kuci jedno 50kg lisete od lani...to bi posadio, pa sta bude
Lani je kupljeno sjeme sa deklaracijom...nije nadvodnjavano, krumpirici su sitni, ali zdravi, poceli su klijat...sta da ocekivam?
A onda bi jos za bjelu ranu kupio kupio monaca nesto...ti si reka adoru, al kazu mi da je monaco ukusniji...
Jel znas sta o tim oboljenjima lisete u nasem kraju, cudno mi je da se svima pojavu crne pjege i oboli vrh...

 

[JOHABI]

johabi imam kuci jedno 50kg lisete od lani...to bi posadio, pa sta bude
Lani je kupljeno sjeme sa deklaracijom...nije nadvodnjavano, krumpirici su sitni, ali zdravi, poceli su klijat...sta da ocekivam?
A onda bi jos za bjelu ranu kupio kupio monaca nesto...ti si reka adoru, al kazu mi da je monaco ukusniji...
Jel znas sta o tim oboljenjima lisete u nasem kraju, cudno mi je da se svima pojavu crne pjege i oboli vrh...

Nekad je i kod nas bila sorta ¨"igor" koja je isto tako bila osjetljiva,čak toliko da je upotpunosti izbačena i z proizvodnje,posebno je flekavost dolazila do izražaja prilikom dužeg skladištenja.Ako je za vlastitu upotrebu ili ranu prodaju ti to samo posadi jer bi bili šteta baciti prvu reprodukciju.E sad "monako" mi je nepoznata sorta ,kod nas se ne sadi,pa stoga...:rolleyess:

p.s. misliš li na oboljenje vrha gomolja ili klice?

 

[zivisic]

valjda vrh gomolja,
al ne znam provjereno, tako su mi prepricali ljudi sta u nas duze sade...
Kod nas domacinstva i ugostitelji najvise traze lisetu i monalisu, to su krumpiri koji se stvarno prodaju bez problema!
E sad meni treba nesto osobina lisete a strah me riskirat samo s njom zbog tog oboljenja, mada kod kuce u vrtlu vec 10ak godina sadim 10ak kg bas lisete i nikad problema...
Imam trziste za 5-7t takvog kumpira po 3-4 kn i to bi mi bila steta propustit!

 

[JOHABI]

valjda vrh gomolja,
al ne znam provjereno, tako su mi prepricali ljudi sta u nas duze sade...
Kod nas domacinstva i ugostitelji najvise traze lisetu i monalisu, to su krumpiri koji se stvarno prodaju bez problema!
E sad meni treba nesto osobina lisete a strah me riskirat samo s njom zbog tog oboljenja, mada kod kuce u vrtlu vec 10ak godina sadim 10ak kg bas lisete i nikad problema...
Imam trziste za 5-7t takvog kumpira po 3-4 kn i to bi mi bila steta propustit!

Mona lisa,je malo kasnija od jerle ili adore,prekrasna glatka,duguljasti gomolji.
Sadio sam je prije 15 g,a nabavio sjeme u Staroj Sušici,u sjemenarni kod g,Nikole Šuljage(voditelj).Prinos je bio odličan,u našem podneblju.Znači sve najbolje....je bilo nekad kod mene ,a sad...?Probaj ti sadit samo Adoru....bit češ zadovoljan!

 

[bobostar]

Evo jednog članka na temu gnojidbe krumpira Megagreenom http://www.gnojidba.info/gnojidba-povrca/folijarna-gnojidba-krumpira-gnojivom-megagreen/.
Polako, počinje priprema sadnje, pa ako se razmišlja što i kako gnojiti; vrijedi pročitati

 

[friki]

Izriza sam sjemenski krumpir 25.1 i drža ga još par dana na temp 18-20C, a posli sam ga pribacija u konobu na 8-10C, pošto je sad vrime nepovoljno za sadnju, ne znam je li mi bolje do sadnje držat krumpir na toj temp u konobi ili ga pribacit u garažu di je ladnije i temp se kreće od 3-4C

 

[ćelo]

Evo jednog članka na temu gnojidbe krumpira Megagreenom http://www.gnojidba.info/gnojidba-povrca/folijarna-gnojidba-krumpira-gnojivom-megagreen/.
Polako, počinje priprema sadnje, pa ako se razmišlja što i kako gnojiti; vrijedi pročitati

moj prijatelju sadnja ni blizu eto sniga rayer:

 

[DARIJUS]

Evo jednog članka na temu gnojidbe krumpira Megagreenom http://www.gnojidba.info/gnojidba-povrca/folijarna-gnojidba-krumpira-gnojivom-megagreen/.
Polako, počinje priprema sadnje, pa ako se razmišlja što i kako gnojiti; vrijedi pročitati

eto, ja malo probao s tim famoznim megagrinom ili kako se sad po novom zove fitolife...
varam te bože, osim kaj sam si svu špricu zbetoniral s njim...možeš miješat kolko oćeš, al kamen je kamen pa makar bio i nano mljeven...
nekakve je rezultate pokazao jedino kod uzgoja prijesadnica, ali i to je dosta diskutabilno, tak da je to bio zadnji preparat takve vrste koji je bio kod mene...
neš me više...:axe:

 

[JOHABI]

eto, ja malo probao s tim famoznim megagrinom ili kako se sad po novom zove fitolife...
varam te bože, osim kaj sam si svu špricu zbetoniral s njim...možeš miješat kolko oćeš, al kamen je kamen pa makar bio i nano mljeven...
nekakve je rezultate pokazao jedino kod uzgoja prijesadnica, ali i to je dosta diskutabilno, tak da je to bio zadnji preparat takve vrste koji je bio kod mene...
neš me više...:axe:

MEGAGREN-prije 11 godina je od strane proizvođača bio reklamiran kao spasonosni lijek protiv raka.Sjedište su imali u Zg.,znam pouzdano,jer sam sa mužem išla po njega sa svom medicinskom dokumentacijom-na njihovo insistiranje -za moga oca.Ukratko,kada smo stigli u privatnu"polikliniku" u sobici je sjedio "doktor" u bijeloj kuti,pruženu dokumentaciju mi uopče nije ni uzeo iz ruke,a kamo li pročitao,naplatio 1050 kn.,tutnuo šablonsku tablicu upotrebe u ruku i rekao,doviđenja,sljedeći. Tata je,naravno umro.Godinu-dvije sam pratila u večernjem listu njihova reklamiranja_možda i više-a onda je iznenada sve stalo.Nakon ,ne mogu točno reći koliko godina ,zapazila sam opet njihovo oglašavanje.Ovoga puta,ako se dobro sjećam,sjedište im je u Osijeku.Ovaj puta je Megagren spasonosan ze biljnu folijArnu upotrebu a čini mi se da ga opet prodaju i za ljdsko zdravlje..Inače,bio u pitanju Megagren,ili bilo koje folijarno gnojivo,oduvjek sam bila sumnjičava u njihovu efikasnost.mislim da nemaju neko značajnije djelovanje,iji bar ne u onim dozama koje su preporučene.A ako se doze povećaju do granice kada se može dobiti pozitiveAN efekat,financijska strana daleko prelazi granicu isplativosti. Povođena ovom sumnjom,prilikom susreta sa profesorom borošićem sa agronomskog fakulteta u ZG.postavila sam mu pitanje:dali folijarna prihrana ima neko bitno značenje;ili je to samo sveta vodica.Odgovor je bio;uz smiješak-sveta vodica.-uz obrazloženje-folijarno se hRanjiva usvajaju samo kada na listu ima vlage.Aosim toga pokušajte se vi najesti tako da samo udišete paru iznad lonca.

 

[bobostar]

MEGAGREN-prije 11 godina je od strane proizvođača bio reklamiran kao spasonosni lijek protiv raka.Sjedište su imali u Zg.,znam pouzdano,jer sam sa mužem išla po njega sa svom medicinskom dokumentacijom-na njihovo insistiranje -za moga oca.Ukratko,kada smo stigli u privatnu"polikliniku" u sobici je sjedio "doktor" u bijeloj kuti,pruženu dokumentaciju mi uopče nije ni uzeo iz ruke,a kamo li pročitao,naplatio 1050 kn.,tutnuo šablonsku tablicu upotrebe u ruku i rekao,doviđenja,sljedeći. Tata je,naravno umro.Godinu-dvije sam pratila u večernjem listu njihova reklamiranja_možda i više-a onda je iznenada sve stalo.Nakon ,ne mogu točno reći koliko godina ,zapazila sam opet njihovo oglašavanje.Ovoga puta,ako se dobro sjećam,sjedište im je u Osijeku.Ovaj puta je Megagren spasonosan ze biljnu folijArnu upotrebu a čini mi se da ga opet prodaju i za ljdsko zdravlje..

Klasična hrvatska posla; mutičarenje .

Inače,bio u pitanju Megagren,ili bilo koje folijarno gnojivo,oduvjek sam bila sumnjičava u njihovu efikasnost.mislim da nemaju neko značajnije djelovanje,iji bar ne u onim dozama koje su preporučene.A ako se doze povećaju do granice kada se može dobiti pozitiveAN efekat,financijska strana daleko prelazi granicu isplativosti.

Tu se slažem; treba izvagati učinak i dobit i onda odlučiti. 8)

Povođena ovom sumnjom,prilikom susreta sa profesorom borošićem sa agronomskog fakulteta u ZG.postavila sam mu pitanje:dali folijarna prihrana ima neko bitno značenje;ili je to samo sveta vodica.Odgovor je bio;uz smiješak-sveta vodica.-uz obrazloženje-folijarno se hRanjiva usvajaju samo kada na listu ima vlage.Aosim toga pokušajte se vi najesti tako da samo udišete paru iznad lonca.

A sa prof. Borošićem (koji je bio i moj profesor) se ne slažem; štoviše vrlo nekorektna izjava; jednostrano trpati sve u isti koš . (Moj odgovor na tu tvrdnju ima u svakom potpisu mog posta :rolleyess.
A što se tiče efikasnosti folijarne gnojidbe; kao i svaki tehnološki zahvat ima svoje preduvjete da bi bio učinkovit.
Prvi pisani dokument koji govori o učinku gnojidbe preko lista datira još iz 1676. godine, kada Mariotte spominje upotrebu mješavine pepela drveća, organskog gnojiva i mljevenog vapnenca u vodenoj otopini za gnojidbu biljaka preko lista. Preteča prave folijarne gnojidbe je primjena željeznog sulfata u tretiranju klorotičnih trsova vinove loze koju spominje Gris 1844.
Toliko o znanstvenoj korektnosti :mrgreen:
A što se tiče trenutne ponude doista ima svašta.
Evo jedan primjer; jedno folijarno gnojivo koje sam dosta često koristio (i dalje ga preporučam) je Zintrac 700 (cink) gdje 1 litra proizvoda teži skoro 1,8 kg. Zar bi "sveta vodica" težila skoro 80% više od 1 litre vode? :supris:

 

[bobostar]

Evo i programa gnojidbe krumpira koji sam nedavno sastavio za jednog člana foruma.
Preduvjeti za program gnojidbe:
- mediteransko područje sa antropogeniziranim crvenicama, dublje tlo, blago kiselo do neutralno.

Evo i izvoda programa (sve primjedbe su dobro došle ).

Program I. - full program
​

Program II. - reducirani (bez kalij-nitrata; jeftinija varijanta)


Program III. - osnovni, bazni program, sa upotrebom NPK 7-20-30 i prihrana 15-15-15 (najlošija varijanta; ali i najjeftinija)

 

[DARIJUS]

bobostar, svojedobno sam dobio preporuku da se ne miješaju haifina gnojiva i inin program zbog nekakve međusobne interakcije, tj poništavanja iliti okamenjivanja...
ima li u tome kakve istine?

 

[tomislav84]

bobo ova tvoje preporuke su prihvatljive sa stajališta unosa hranjivih tvari al molim te ak te ne opterećujem previše napravi financijsku kalkulaciju za iste. pa onda ja napravim kalkulacije za isplativost tj. odnos uloženog i dobivenog. jer kak je jedan kolega nedavno reko ''nije bitno imat maksimalan prinos, nego maksimalan prihod''

 

[JOHABI]

Klasična hrvatska posla; mutičarenje .

Tu se slažem; treba izvagati učinak i dobit i onda odlučiti. 8)


A sa prof. Borošićem (koji je bio i moj profesor) se ne slažem; štoviše vrlo nekorektna izjava; jednostrano trpati sve u isti koš . (Moj odgovor na tu tvrdnju ima u svakom potpisu mog posta :rolleyess.
A što se tiče efikasnosti folijarne gnojidbe; kao i svaki tehnološki zahvat ima svoje preduvjete da bi bio učinkovit.
Prvi pisani dokument koji govori o učinku gnojidbe preko lista datira još iz 1676. godine, kada Mariotte spominje upotrebu mješavine pepela drveća, organskog gnojiva i mljevenog vapnenca u vodenoj otopini za gnojidbu biljaka preko lista. Preteča prave folijarne gnojidbe je primjena željeznog sulfata u tretiranju klorotičnih trsova vinove loze koju spominje Gris 1844.
Toliko o znanstvenoj korektnosti :mrgreen:
A što se tiče trenutne ponude doista ima svašta.
Evo jedan primjer; jedno folijarno gnojivo koje sam dosta često koristio (i dalje ga preporučam) je Zintrac 700 (cink) gdje 1 litra proizvoda teži skoro 1,8 kg. Zar bi "sveta vodica" težila skoro 80% više od 1 litre vode? :supris:

Gospodine Bobostar,nipošto nisam htjela dovoditi u pitanje Vašu stručnost,samo sam naglasila da sa folijarnom ponudom stvari nisu baš najčistije,i moraš dobro paziti da ne ispadneš magarac.I dalje ostajem pri mišljenju da bez osnovne-zemljišne gnojidbe-folijarna znači jako malo,osim ako su u pitanju mikroelementi,koje biljka jako malo treba,ali u slučaju nedostatka mogu uzrokovati velike poremećaje u ishrani. Biostimulatori koji u biljci pokreću razne procese su naravno dobrodošli,ali opet, kao što kažete,moraju se poklopiti uvjeti da ih biljka može usvojiti.Stoga zagovaram dobru startnu gnojidbu plus organsku, a sve ostalo smatram interventnim mjerama po potrebi.Naravno da su u plasteničkoj proizvodnji u dugom ciklusu proizvodnje stvari postavljene malo drugačije.
Redovito pratim Vaše postove i zahvaljujem na savjetima.

 

[siki]

bobostar u temi ratarstvo podtema "sjetva pšenice 2011" gdje si opisao navedeno gnojivo sve si dobro napravio ali ja osobno imam jednu veliku zamjerku na to kao i na ove tablice za gnojidbu mladog krumpira. Sve je napisano i protumačeno kako treba ali kad pročitam tablicu za krumpir nigdje se ne navodi koja je zamjena za Microphos gnojivo a to gnojivo je toliko novo na tržištu da mnogi nisu ni čuli za njega i kad bi ga pokušali tražit mislim da bi brzo odustali ako ne zbog nemogućnosti pronalaska a ono zbog cjene. I zbog navedenog molio bi te da napraviš tablicu sa gnojivima koja su barem većini odmah dostupna da ljudi zbog nemogućnosti kupovine navedenog gnojiva nebi pribjegavali onoj kao što si i sam napisao najgoroj varijanti
Pozdrav.

 

[ivanz]

zanimljive tablice.......samo, neznam koliki je tu omjer uloženo-dobiveno.......

od ukupne količine od 40T, ako ima 50-60% krumpira za prodati, znači sortiranog bez oštečenja.......i da dobiješ 2kn za njega, mislim da si na nuli......

ovdje još nije napisano navodnjavanje, vjerujem da to podrazumjevaš, jer toliko uložiti bez vode nema ničega.....

ako uzmeš osnovni bazni program i njegovu gnojidbu samo sa gnojivom po hektaru:

7:20:30 320kg= 1725 kuna

kan 270kg= 745 kuna

15:15:15 780kg= 3377 kuna

to je 5847 kuna

sjeme za hektar, ako uzmemo 28/35, dođe 12-13 kuna, i mislim da treba 1000kg na hektar, što bi bilo 12000 do 13000kuna, jer samo takvo sjeme će dati 40t po hektaru

znači već imamo trošak od 18847 kuna

obrada zemljišta, samo da gorivo računamo, ništa drugo......

oranje, frezanje, gnojidba, sadnja, zagrtanje, vađenje......

tretiranje protiv plamenjače, protiv korova......

navodnjavanje također košta, pa da sve imaš, i samo opet da gorivo računaš.......

imat ćeš max 10 000kn zarade po hektaru, ako i toliko.....



a ja sam prošle godine bacio 100kg 15:15:15 i 40kg urea......+14t stajnjaka (koji me izašao samo 250kuna, tj gorivo za prijevoz, jer sam vozio svojim traktorom, a čovijeku je bilo bitno da ga se riješi.....), sjeme 1 reprodukcija, tretiranje prestige, protiv plamenjače, gorivo, bez navodnjavanja, prihrana sa 150kg kan......

imao sam čiste zarade 7000kn, na 5000m2, nešto prodan kao mladi po 3kn, nešto prodano kao stari po 2kn......


i kada pogledaš, skoro da i nema razlike, puno manji ulog, a zarada neznatno veća.......jer sa hektra bi to bilo 14000kn, jel?

novi sam u tome, neznam puno, al to je moje iskustvo od prve godine proizvodnje krumpira......

pozz

 

[ćelo]

sigurno da je isplativije od ratarstva !! kod vas je puno manja zarada nego kod nas u dalmaciji koji proizvodimo mladi koji je na rodu vec od 20.5 pa na dalje,,, da sam na vasem mjestu iso bi s kolicinom,,,

 

[tomislav84]

ćelo veliš na količinu? ove godine tko više ima taj ima i veći gubitak, trenutna otkupna cijena je 0,80kn/kg. pa napravi kalkulaciju na tu cijenu. srećom imam svu mehanizaciju pa nekako pozitivno poslujem, a ima tu još dosta toga na čemu se da uštedjet u proizvodnji, al da sam sad na početku bez mehanizacije definitivno bi našao neku drugu kulturu.... zato ivane razmisli........ blago tebi ako prodaješ po 2kn/kg

 

[bobostar]

...za Microphos gnojivo a to gnojivo je toliko novo na tržištu da mnogi nisu ni čuli za njega i kad bi ga pokušali tražit mislim da bi brzo odustali ako ne zbog nemogućnosti pronalaska a ono zbog cjene..
Pozdrav.

Što se toga tiče upiti na PP (cijene, rabati, dostava i ostalo). Ima ga dosta na zalihi :weedman: