Krumpir

[siki]

Koja je svrha i namjena tretiranje ureom promrzlih listova i stabljika krumpira?
Tko će apsorbirati ureu?
Nije li to dodatni šok za biljku, jer nekoliko dana nakon smrzavanja počinje iz koljenca nadzemnog dijela rasti nova stabljika(ako je sve smrzlo-onda iz podzemnog dijela)...uglavnom neće li 1% otopina spržiti mlade izboje?

Imao sam ja jednog profesora, magistra strojarstva.
Učio nas oranju....ispisao cijelu ploču formulama o silama,otporima,naštelavanjima....

Međutim, kad je trebalo fizički zakopčati plug....majko mila koji problemi(da nebi bilo zabune radilo se o 12 colnom dvobrazdnom plugu).
Toliko o agronomskim stručnjacima u hrvatskoj.

Pitaj ti njega ima li čizme u autu?

Uploaded with ImageShack.us


Za ostalo sve nije potrebno ništa nagađati imamo doktora koji je doktorirao gnojidbu a ovo što je spržio mraz po mome je bolje spržiti do kraja da bi biljka mogla da potera nove izboje ovako se muči sa oštećenima a od njih nikakva korist. ionako će sami da nestanu.

 

[bobostar]

Koja je svrha i namjena tretiranje ureom promrzlih listova i stabljika krumpira?

Ništa od te uree.
Ako je nešto promrzlo/smrznulo fiziološki je mrtvo (stanice su mrtve) i tu je priča gotova. Te stanice više nisu u funkciji, niti se mogu više povratiti. The end. (znam da ružno zvuči, ali je tako).
E zašto je sada profeosr preporučio ureu?
Teorijski ako bi se ona usvojila, potaknula bi daljni rast krumpira, međutim krumpir je škrobna biljka (sadi se gomolj, koji sadrži škrob, koji će biti iskorišten za ponovno kretanje vegetacije). Međutim, kako je dio škroba već iskorišten za prvo nicanje, sada ga je ostalo manje, pa će ponovno kretanje vegetacije biti ipak malo sporije, međutim pomoći će sada ipak malo viša temperatura i vlaga u tlu.

No, pitanje je što se moglo učiniti?
Prije svega umanjiti štetu. Ako je u pitanju gnojidba bilo je nekoliko mogućnosti (najavljivali su hladnoću):
- tretirati biljku nekim bio stimulatorom prije hladnoće (pišem nekim, jer ih ima već dosta na tržištu, pa neću nijednog sada hvaliti). Time bi se djelomično mogla umanjiti šteta (nema 100% zaštite), ali ono što je važnije, biljka bi se prije opravila (ponovno krenula) jer je "nahranjena" biostimulatorom, što se sada, kada nema lista ne može napraviti.
- obaviti startnu gnojidbu. O tome sam dosta pisao ("zli prorok") prije sadnje krumpira (radi se o posebno formuliranim fosfornim gnojivima). Princip je jednostavan, a to je opskrba biljke fosforom koji je sastavni dio energetskih spojeva (ADP i ATP). Biljka dobro opskrbljena ADP i ATP bolje će podijeti niske temperature ali će se i puno brže oporaviti. (Friki je primjenio Microphos, pa ćemo u praksi vidjeti koliko je brzi oporavak oštećenih biljaka).
- obaviti prskanje biljke prije mraza preparatima na bazi giberlinske kiseline (GA4, GA7). Ovo izvorno rade voćari, ali funkcioniralo bi i na krumpiru

I tu je priča gotova što se tiče fiziologije. U svakom slučaju, biljku je trebalo tretirati prije hladnoće (najavljeno), time je umanjiti štetu i omogućiti brži oporavak.
Sada, kada lista nema, malo je mogućnosti za primjeniti. Čekati i postepeno će se oporaviti.:|

Što se tiče mehanike, bilo je različitih mogućnosti; pokrivanje, zadimljavanje, orošavanje i sl. U odnosu mogućnosti/cijena zadimljavanje je prvi izbor za krumpir. Naravno, gdje je bilo bure, to ne može pomoći.

Pitaj ti njega ima li čizme u autu?

U autu imam svačega; šare za rezidbu (male i velike), čizme, sjekira (nemam pojma što će mi to), špage, papagajke... pa čak i malu fleksericu. Prošli me je tjedan slovenac zaustavio na granici i tražio da pregleda što imam u prtljažniku. I kopa on, kada vidi, flekserica. Pita on što će mi to? Reko; hvala, baš sam je tražio prije neki dan artyman:

 

[EU skretničar]

Ništa od te uree.
Ako je nešto promrzlo/smrznulo fiziološki je mrtvo (stanice su mrtve) i tu je priča gotova. Te stanice više nisu u funkciji, niti se mogu više povratiti. The end. (znam da ružno zvuči, ali je tako).
E zašto je sada profeosr preporučio ureu?
Teorijski ako bi se ona usvojila, potaknula bi daljni rast krumpira, međutim krumpir je škrobna biljka (sadi se gomolj, koji sadrži škrob, koji će biti iskorišten za ponovno kretanje vegetacije). Međutim, kako je dio škroba već iskorišten za prvo nicanje, sada ga je ostalo manje, pa će ponovno kretanje vegetacije biti ipak malo sporije, međutim pomoći će sada ipak malo viša temperatura i vlaga u tlu.

No, pitanje je što se moglo učiniti?
Prije svega umanjiti štetu. Ako je u pitanju gnojidba bilo je nekoliko mogućnosti (najavljivali su hladnoću):
- tretirati biljku nekim bio stimulatorom prije hladnoće (pišem nekim, jer ih ima već dosta na tržištu, pa neću nijednog sada hvaliti). Time bi se djelomično mogla umanjiti šteta (nema 100% zaštite), ali ono što je važnije, biljka bi se prije opravila (ponovno krenula) jer je "nahranjena" biostimulatorom, što se sada, kada nema lista ne može napraviti.
- obaviti startnu gnojidbu. O tome sam dosta pisao ("zli prorok") prije sadnje krumpira (radi se o posebno formuliranim fosfornim gnojivima). Princip je jednostavan, a to je opskrba biljke fosforom koji je sastavni dio energetskih spojeva (ADP i ATP). Biljka dobro opskrbljena ADP i ATP bolje će podijeti niske temperature ali će se i puno brže oporaviti. (Friki je primjenio Microphos, pa ćemo u praksi vidjeti koliko je brzi oporavak oštećenih biljaka).
- obaviti prskanje biljke prije mraza preparatima na bazi giberlinske kiseline (GA4, GA7). Ovo izvorno rade voćari, ali funkcioniralo bi i na krumpiru

I tu je priča gotova što se tiče fiziologije. U svakom slučaju, biljku je trebalo tretirati prije hladnoće (najavljeno), time je umanjiti štetu i omogućiti brži oporavak.
Sada, kada lista nema, malo je mogućnosti za primjeniti. Čekati i postepeno će se oporaviti.:|

Što se tiče mehanike, bilo je različitih mogućnosti; pokrivanje, zadimljavanje, orošavanje i sl. U odnosu mogućnosti/cijena zadimljavanje je prvi izbor za krumpir. Naravno, gdje je bilo bure, to ne može pomoći.



U autu imam svačega; šare za rezidbu (male i velike), čizme, sjekira (nemam pojma što će mi to), špage, papagajke... pa čak i malu fleksericu. Prošli me je tjedan slovenac zaustavio na granici i tražio da pregleda što imam u prtljažniku. I kopa on, kada vidi, flekserica. Pita on što će mi to? Reko; hvala, baš sam je tražio prije neki dan artyman:

Slažem se sa svime...jedino ne oko giberelina.(jedino ako se tretiraju gomolji koji se kasnije režu).
Na temperaturi od -3 u trajanju 5 sati ne pomaže niti jedan kemijski pripravak koji bi spriječio smrzavanje.
U voćarstvu imaju smisla zbog pospješivanja partenokarpije ali kako sam napisao na temi o jabukama, treba biti jako oprezan.

Prijatelj je išao u tretiranje giberelinima(ga3) preventivno,dakle prija najavljenog mraza kojeg na kraju nije bilo, i dogodilo se da je tretirana jabuka zbog prestanka proizvodnje vlastitih hormona giberelina jednostavno odbacila sve plodove.

Čizme u haubi su posebna priča...tj za mene simbolično označavaju nesposobne karijerne profesore koji poljoprivredu vide samo kroz prozor tople učionice.
Po postovima nisam ni sumnjao da ste ponosni vlasnik čizama u autu.

 

[DARIJUS]

a mogli ste svu tu raspravu lijepo izbjegnuti da ste me slušali...:rolfer:
moj je još u podrumu, ide tek drugi tjedan u sadnju...i to ako...:finga:
koda kontinent zaradi lovu na mladom krumpiru, dajte molim vas...

 

[siki]

@Bobostar nadam se da se ne ljutiš što te toliko spominjem a sve zato da se pomogne forumašima koji lutaju a trebaju pomoć. Zato ću i dalje upućivat na pravu adresu gdje se može dobit točna informacija sa praktičnim iskustvom a ne samo čista teorija.

 

[bobostar]

moj je još u podrumu, ide tek drugi tjedan u sadnju...i to ako...:finga:

I na mom krumpiru nema štete; sađen je prije 5 tjedana, ali kako nije bilo kiše, još nije niknuo :rolfer:; valjda će sada krenuti...
Luda godina; suho bez kiše, pa vjetar, pa mraz, pa... samo još fali eruptivni požar, da spali ovo malo što je ostalo.

 

[DARIJUS]

ma nisu krive vremenske nepogode nego ljudi.
Kada su naši stari sadili krumpir? za prvi maj. i uvijek im je narasal, nije bilo mudrijaša koji su ga morali posaditi za osmi mart.
jednostavno je ko pekmez, zaboravili ste svi da je krumpir lani ozebao u 5. mjesecu, a kud neće još praktično dok smo u trećem...
žao mi je muke i novaca, a bogme i živaca koje ulažete u tu ranu sadnju.
i zaista se nadam da će se krumpir oporaviti i da će sve dalje biti u redu.

 

[ćelo]

cuo sam se prije pola sata s prof,na faxu i kaze ne primjenjivati ureu nego da se javim kod okopavanja kod mene nije tako velika šteta i moze se bez problema stići uz to nije ga jos pola iz zemlje izaslo :finga: ,,,,napisa sam par postova iza da cu sve znati oko 10h,,,,vidim nazalost i kolega s kontinenta da je izmrzo nije mi jasno cemu tolika zurba gore sa sađenjem

 

[siki]

cuo sam se prije pola sata s prof,na faxu i kaze ne primjenjivati ureu nego da se javim kod okopavanja kod mene nije tako velika šteta i moze se bez problema stići uz to nije ga jos pola iz zemlje izaslo :finga: ,,,,napisa sam par postova iza da cu sve znati oko 10h,,,,vidim nazalost i kolega s kontinenta da je izmrzo nije mi jasno cemu tolika zurba gore sa sađenjem

Ćelo to ti je samo prokletstvo. Da budem prvi pa ću sve da pokupim ali eto neda priroda.

 

[ćelo]

Ćelo to ti je samo prokletstvo. Da budem prvi pa ću sve da pokupim ali eto neda priroda.

kod nas je kocka saditi jer je opasnost leda koji dođe rjetko al kosto se vidi dođe a kamo li u kontinentu di su temperature tako rec do polovice 5mj padaju ispod nule

 

[EU skretničar]

ma nisu krive vremenske nepogode nego ljudi.
Kada su naši stari sadili krumpir? za prvi maj. i uvijek im je narasal, nije bilo mudrijaša koji su ga morali posaditi za osmi mart.
jednostavno je ko pekmez, zaboravili ste svi da je krumpir lani ozebao u 5. mjesecu, a kud neće još praktično dok smo u trećem...
žao mi je muke i novaca, a bogme i živaca koje ulažete u tu ranu sadnju.
i zaista se nadam da će se krumpir oporaviti i da će sve dalje biti u redu.

Može li jedna matematička pitalica?

Ako se krene sa sadnjom iza 25.04. a potrebno je za sadnju 10 dana.
Dvadesetogodišnje iskustvo mi govori da se najčešće prinos smanji po hektaru oko 5-10 tona(iznimka su godine kad je raspored padalina dobar, a najčešće to nije slučaj.)

25 hektara puta 10 tona puta 1,20 kn.

Imam 300.000 razloga za raniju sadnju.

I da, sadnja 28.03.-15.04. je po meni idealna jer ne treba zaboraviti da je to vrijeme čestih padalina koje oduže sadnju a samim time i smanje prinos.

Iznimka su navodnjavane površine.

 

[johabica]

Na visinu prinosa ne utječe rok sadnje,već temperatura zemljišta u vrijeme formiranja gomolja.24 i više stupnjeva je nepovoljno i biti če manje gomolja po biljci,pa time i manji pronos.Zato je oprimalni rok sadnje vrlo upitan,a najviše ovisi o vremenu kada će početi visoke temperature.Iskustvo govori da su u mome krau najbolji rokovi od 25.03-i5.04.I to je to.Sve je ostalo čista sreća.

 

[friki]

Ponavljam to su ožegotine od hladnog vjetra.
Prošle i pretprošle godine imao sam isto takve probleme u toj fazi rasta.
Dio stabljike koja je stradala bude se osušio a neposredno ispod osušenog dijela krenut će sa rastom nova stabljika.

Opasnost od fitoftore ili alternarije nastupa,ako se potrefe uvijeti, za 30-ak dana.

Evo nakon 7 dana ova oštećenja se nisu širila, a i oštećeni dio biljke je bura otpuvala, tako da izgleda da je uzrok svega zaista hladni vitar, a ne bolest

 

[bobostar]

Na visinu prinosa ne utječe rok sadnje,već temperatura zemljišta u vrijeme formiranja gomolja.24 i više stupnjeva je nepovoljno i biti če manje gomolja po biljci,pa time i manji pronos.Zato je oprimalni rok sadnje vrlo upitan,a najviše ovisi o vremenu kada će početi visoke temperature.Iskustvo govori da su u mome krau najbolji rokovi od 25.03-i5.04.I to je to.Sve je ostalo čista sreća.

Što se tiče agrokliamtskih uvjeta za rast krumpira;
za ranu sadnju:
Problemi:
- niska temperatura tla (trebala bi biti; i ostati min. 8-10 C na dubini sadnje)
- mogućnost pojave mrazeva (ovo smo vidjeli ove godine)
Prednosti:
- bolje iskorištenje proljetne vlage za zametanje i rast gomolja
- ranija berba (raniji izlazak na tržište)

Što se tiče kasnije sadnje:
Problemi:
- suprotno od rane sadnje; visoka temp. u vrijeme zametanja i rasta gomolja (kao što reče Johabica), pojava visoke temperature i suša
- za visoki prinos potrebno natapanje (nema te proizvodnje bez natapanja)
- niža cijena na tržištu (koja bi se morala kompenzirati većim prinosom; zbog kasnije sorte i natapanja)

I naravno, tu je izbor sorata, čitava paleta od vrlo ranih do kasnih.
Nažalost, nekada je za vrijeme Yuga 45 glavno tržište za krumpir bio ugostiteljski/turistički sektor na moru (pljeskavica/čevapćići i pomess-frites, i malo ajvara uz veliku pivu :drinkers: - eh, koje je to vrijeme bilo).
Sada vozimo neke druge autiće ; ali i turisti konzumiraju nečiji drugi krumpir .

 

[johabica]

Moram još ovo reći-krumpir smo počeli saditi prije više od trideset godina a dvadesetak nam je godina bio jedina kultura,na nekim se parcelama sadio dugo godina u monokulturi, o lošim stranama toga nekom idučom prilikom.Na toj kulturi je izniklo naše gospodarstvo.Još prije dvadeset godina smo imali prinos od 50 tona po ha,i to samo utrživih gomolja,plus 3-4 tone sitne kalibraže.To se postizalo sa ondašnjim sortama,nikakvih srtučnih savjeta nije bilo,niti su bili dostupni bilo kakvi biostimulatori,niti mogučnost navodnjavanja,samo dobri stari stajski gnoj,pa još bolji pileći kupljen na farmama i naravno mineralni-ono standardno-petnaestica,tridesetka,i za one sa manjom platežnom moći 13-10-12 ili tako nekako.Tako da smo mi na krumpiru maturirali.Što se tiče mraza,ukoliko je minus veći od dvojke,a uz to potraje od prije pola noći i k tome još rano izjutra lijepo zasja žarko sunce,nikakva zaštita osim agrila neće pomoći.Sa bios.bi se nešto dalo napraviti sa blagim minusom i to ako ne potraje više od 3-4 sata,dakle samo pred jutro.Ima tu još nekih stvari,ali da ne duljim.Da,ureom se ne prska smrznuto,zato treba pričekati da se grmiči počnu oporavljati i napraviti prihranu dušikom,najbolje kako sam u jednom odgovoru navela"podmetanjem"kana ili ureje,kako bi se čim prije podigla lisna masa,a kada lišća bude dovoljno za prskane može i blaga doza ureje folijarno,svakih 5-7 dana,pa kako biljke odrastaju vremenski razmak i doze se povečavaju,usto vodeći računa da se nikada ne prska po suncu.Inače u vrijeme kada nije bilo dostupnih biostimulatora protiv mraza se borba vodila borom,jer je on,tako su rekli zbog nečega na listu stvarao toplinu,pa le sprječavao smrzavanje.Ali i tu si trebao potrefiti vrijeme(sat)primjene.

 

[DARIJUS]

Može li jedna matematička pitalica?

Ako se krene sa sadnjom iza 25.04. a potrebno je za sadnju 10 dana.
Dvadesetogodišnje iskustvo mi govori da se najčešće prinos smanji po hektaru oko 5-10 tona(iznimka su godine kad je raspored padalina dobar, a najčešće to nije slučaj.)

25 hektara puta 10 tona puta 1,20 kn.

Imam 300.000 razloga za raniju sadnju.

I da, sadnja 28.03.-15.04. je po meni idealna jer ne treba zaboraviti da je to vrijeme čestih padalina koje oduže sadnju a samim time i smanje prinos.

Iznimka su navodnjavane površine.

ajde kad je matematika glavna, kak to da ti u potpisu stoji "pored dve reke"
a nisi ukomponirao u tako veliku proizvodnju koji rolomat od 100 000 kuna (del lux model).
jer čekati kišu može koštati na 25 hektara puuuuno više od jednog rolomata i parsto litara dizela, čak i više od ovih navedenih 300 000 razloga...:mrgreen:
i tvoja iznimka je kod ozbiljnih proizvođača već postala pravilo (pogotovo ako su pored dve reke).

 

[ivanz]

Kod mene je bila temperatura -4 st.i dobila je klica koja je bila u zemlji do 3cm do vrha.Štete su ogromne pošto imamo naklijane krumpire koji su ili niknuli i li bili blizu nicanja.Oporavit će se to samo što če biti zakašnjelo i sigurno dosta umanjen prinos.

ja sam danas bio do krumpira, polako niče, al listovi su jedva provirili iz zemlje, a oni na početku reda već imaju velike listove, al neku štetu nisam primjetio, možda bude kroz par dana, budemo vidjeli.....

Ćelo prijatelju krumpir podnosi samo do 5%otopinu ureedalje ga možeš spalit i to što je ostalo.

@Ivaniz nije mogao da nastrada onaj što je bio pod zemljom njega je sačuvala zemlja i nije mu ništa.

e to me najviše zanimalo, jer to su male temp da se zemlja smrzne, trebalo bi biti barem -15 da do njega dođe.....

nadam se da više neće biti mraza.......danas nije bilo......jer moj kroz tjedan dana je cjeli vani......

 

[johabica]

E,da se krumpir ne može smrznuti ispod razine zemlje baš i ne stoji.Dobro se sjećam jednog Uskrsa kada nam je smrzlo 2 ha.Minus je bio četvorka,prije toga par hladnih dana,pa se gornji sloj zemlje rashladio.ali naravno nije se smrznuo gomolj već klice koje su bile pri vrhu,dva ili tri dana su zaredom bila ista,a posljedica je bila zaoravanje.Ono što je kasnije niklo nije bilo isplativo za održavanje.O tome da u unutrašnjosti nema razloga za ranu sadnju samo ovo-berba počinje otprilike 10.06.cijene su još uvijek visoke i itekako je isplativo doći ranije na tržište.Koliko se kasnije poveća prinos,za toliko,pa i više su manje cijene,a roba koja je prodana ne mora tražiti kupca u vrijeme kada je tržišta zagušeno ponudom.

 

[EU skretničar]

ajde kad je matematika glavna, kak to da ti u potpisu stoji "pored dve reke"
a nisi ukomponirao u tako veliku proizvodnju koji rolomat od 100 000 kuna (del lux model).
jer čekati kišu može koštati na 25 hektara puuuuno više od jednog rolomata i parsto litara dizela, čak i više od ovih navedenih 300 000 razloga...:mrgreen:
i tvoja iznimka je kod ozbiljnih proizvođača već postala pravilo (pogotovo ako su pored dve reke).

Ajmo onda još malo matematike...
Za 25 ha krumpira potrebno je imati 70-80 ha zemljišta a samim time u mome kraju negdje oko 100tinjak parcela.

Za tih 100tinjhak parcela potrebno je oko 30tak bušotina(iako sam pored dvije rijeke, ozbiljne vode ima na 45 metara dubine)
Uzmimo za primjer da nađem nekog pa da troškove bušotina podijelimo na pola.

100.000,00kn puta 30 podijeljeno sa dva=1.500.000,00kn
Potrebno je imati barem tri rolomata sa kišnim krilom.

I onda se dogodi da neki trgovčić uveze visokosubvencionirani krumpir po nižoj cijeni od proizvođačke.

Poučeni Mađarskim primjerom(a pomalo i Slovenskim), gdje su dampingom upropastili proizvođače krumpira ne pada mi na pamet upuštati se u bilo kakve ozbiljne investicije ili kredite jer živimo u državi gdje razvoj diktiraju lobiji a ne vizija.

 

[johabica]

Tako je Darijus,samo racionalno i oprezno tako dugo dok u proizvodnji ne budu jasno postavljene stvari.Računica na papiru je jedno,stvarnost nešto sasvim drugo,zato i imamo toliko gubitaša.