• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Krumpir

siki

Aktivni član
Tu od
6 Lip 2010
Poruka
2,151
Mislim da ste otišli predaleko rasprava se počela vodi "šta bi bilo kad bi bilo" a to ničem ne služi.
 

DARIJUS

Iskusan lik
Tu od
9 Stu 2011
Poruka
6,674
ok, shvaćam većinu problema oko krumpira, makar u mojoj proizvodnji on zauzima samo 10 % površina (točnije oko 5000 kvadrata).
kad netko napiše da je pored dvije rijeke, ja se odma ogledam na svoju kupu i dobru, i u mom slučaju su mi gotovo sve parcele naslonjene direktno na rijeke pa nema potrebe za nekim bušotinama...dakle, nisam predvidio takav trošak...
ali i to malo što ja imam proizvodnje u kritičnim momentima ne stignem navodniti sve u optimalnom roku, jer kao što johabica i eu skretničar kažu, ne ulažem niti tražim kredita nego vozim s ovime što imam uz minimalne izdatke...
dakle, imate praf u svemu...i runda na moj račun kad se vidimo!
:mrgreen:
 

ćelo

Član
Tu od
6 Kol 2011
Poruka
662
kolege krumpiraši kako napreduju kumpirići poslije mraza?? pocelo obnavljanje?? :drinkers:
 

ivanz

Aktivni član
Tu od
29 Pro 2010
Poruka
4,485
preveliki su tu ulozi......

zato ja uzimam sjeme 1 reprodukcije, on nekog koga ipak poznajem......

ako bi uzeo original sjeme, onda je propast raditi bez navodnjavanja......


malo sam gledao po netu, iskustva i prinose.......ljudi pričaju kako se može dobiti 40-60 tona po hektaru......meni to malo puno zvuči......te da ne navodnjavan 2 ili 3 puta, godine 2010, koja je bila kišna.......

nekako okrećem i računam, da bi bilo bolje uzeti original sjemena, možda 500-1000kg i onda mu dati sve što treba, puno gnojiva, simulatora itd.......i navodnjavati......mislim da onda uspjeh nemože izostati......osim možda neke vremenske nepogode......

a ovako, večina posadi, pa što bude......jer mislim da je najvažnije navodnjavanje......
 

johabica

Iskusan lik
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
4,529
Prvo i osnovno-nikada nemaš npr.50 t na svim parcelame,ali ako je to na više od 50%,onda je to to.Nadalje moraš imati sortu koja ima genetski potencijal veoma visokog prinosa,a sve baš i nisu takve.Zatim ti se uz sve znanje koje imaš moraju poklopiti i uvjeti.O tome koliko ulagati ja sam malo staromodna-ako mi veliki ulog ne osigurava osim većeg prinosa i veću zaradu nego što zaradim sa malim ulogom i manjim prinosom,ulagati neću.Što mi vrijedi više robe za istu zaradu,samo više radim,moram tražiti više kupaca kojih je ionako malo,i sama sebi zagušujem tržište.Sve je važno,i novo sjeme i navodnjavanje i sve ostalo,ali je najvažnija rentabilnost.To je kao što sam jednom navela-krava koja daje 15 l mlijeka,a pojede vrijednost 5 l na dan i krava koje daje 30 l na dan,a pojede 25.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,560
....O tome koliko ulagati ja sam malo staromodna-ako mi veliki ulog ne osigurava osim većeg prinosa i veću zaradu nego što zaradim sa malim ulogom i manjim prinosom,ulagati neću....ali je najvažnija rentabilnost.To je kao što sam jednom navela-krava koja daje 15 l mlijeka,a pojede vrijednost 5 l na dan i krava koje daje 30 l na dan,a pojede 25.
Amerikanci to nazivaju maximum economic yield, ili u slobodnom prijevodu maksimalni isplativi prinos.
Nažalost, naša stara škola još uvijek govori o maksimalnom prinosu (a gore navedeni primjer da i krava sa 15 lit. mlijeka može biti profitabilna; ovisno koliko troši za "proizvodnju" mlijeka).
U kontekstu MEY (maximum economic yield) je i priča o natapanju (sada možemo o krumpiru).

Iako je tehnološki nedvojbeno učinkovita; pitanje je rentabilnosti.
Natapanje prije svega nije jeftino; od opreme do cijene vode.
Primjenom natapanja raste prinos; ali uz dodatna ulaganja u ostali dio tehnologije (zaštita, gnojidba, sjeme/sadni materijal).
Rezultat toga je viši prinos po jedinici površine.
Međutim, za "pokupiti" viši prinos na jedinici površine potrebno je dodatno ulaganje (više radnika, više ambalaže, više transporta) te na kraju i dodatni "zakup" skladišnog prostora.
I onda izlazak na tržište :shock:???
Jure, Pere, Štef, Jozo, Mile i ostali svi su uložili u natapanje krumpira (i ostale prateće troškove) i svi su došli na tržište sa +50% više krumpira.
Kako sada prodati tih +50% više prinosa?
Snižavanjem cijene; jer tržište je zasićeno (+50% više prinosa) i jedina mogućnost povećanja potrošnje je spuštanje prodajne cijene :shock:.

Pa zar ne govore svi, da se ulaganjem u natapanje povećava prinos (točno) i time prihod gospodarstva (vrlo upitno).
Hm......

p.s. Da netko ne misli da sam protiv natapanja (ta na tome sam i diplomirao; prije nego sam se počeo baviti gnojidbom).
p.p.s. Ovo je naročito izraženo kod kultura koje izrazito kaliraju (sviježe voće, povrće) te ne mogu "dugo" čuvati cijenu. Iako ovo malo smrdi na socijalizam i plansku privredu; ništa bolje nije niti u kapitalizmu (otovreno tržište). U kampanji proizvodnje industrijske rajčice u Italiji 2010. godine (natapanje obavezno) na poljima je ostalo oko 35-40% neubrane rajčice. Zbog iznimno visoke ponude (visoki prinosi) tvornice su u sredini kampanje prerade prestale otkupljivati rajčicu, jer je bila dostignuta kvota prerađene rajčice koja se može plasirati na tržište. Daljnja prerada proizvela bi višak na tržištu koji se ne bi mogao prodati.
p.p.p.s. Iz navedenih razloga današnja najrentabilnija poljoprivredna kultura su žitarice (prije svega pšenica; koja se žanje prije nastupa ljetne suše (minimalno natapanje), malo je ručnog rada, jednostavno se čuva i lako transportira; a krajni proizvod je socijalna kategorija, čija potrošnja konstantno raste, pogotovo u vrijeme krize, kada je platežna moć kupaca sve manja). Ako se ponovno vratim na primjer kapitalizma, ponovno primjer Italije; potrošnja tjestenine tuče čak i potrošnju kruha, a tjestenina je pekarski poluproizvod (brašno, sol, voda, i bez jaja; te je rok upotrebe takve tjestenine 12 mjeseci, i to na polici dućana; duže od toga traju samo limenke).
p.p.p.p.s. Znam da je Off-Topic, ali nije mi onda jasno, kako je HRV jedina zemlja u kojoj je proizvodnja pšenice neisplativa :rolleyess:
 

DARIJUS

Iskusan lik
Tu od
9 Stu 2011
Poruka
6,674
e bravo, zato mene nije sramota napisat da radim pola hektara krumpira jer točno mi toliko treba kroz godinu da ga imam u asortimanu a da mi ne strada hrbat, i netreba veći podrum, nego to što imam lijepo prodam po 3 kune i aus...
a zalijevati ga mogu i nemoram, ovisno o godini, a i taj trošak mi ne čini neku stavku na toj površini...:weedman:
 

ivanz

Aktivni član
Tu od
29 Pro 2010
Poruka
4,485
meni je važnije da ga prodam odmah sa polja, kao i prošle godine......da nemoram vući u podrum......to je onda posao, pa bolje i dati malo jeftinije.....
 

friki

Član
Tu od
29 Sij 2012
Poruka
191
evo meni opet bura malo polomila krumpir (nije ni bila jaka, 16m/s), a ono šta je prije polomljeno (8.4) je većinom opet izniklo, a inače na neoštečenim cimama već ima cvita:)
 

ćelo

Član
Tu od
6 Kol 2011
Poruka
662
kolega sad ako bog da budu u cvitu i nebude slucajno kiše ne šparaj vodu :p ,,,kod mene se od onog mraza sve oporavilo zadovoljan sam uredali su se fino
 

PetullaRZ

Član
Tu od
19 Velj 2010
Poruka
852
kolega sad ako bog da budu u cvitu i nebude slucajno kiše ne šparaj vodu :p ,,,kod mene se od onog mraza sve oporavilo zadovoljan sam uredali su se fino

Tek sada kad je sav iznicao vide se štete od mraza i minusa.20-30% još nije iznicao a i ono što je iznicalo kao da si ga vrelom vodom polio.Zatim, rijetko da su iznicale dvije klice(ili više ovisno koliko klica je ostavljeno na gomolju prilikom rezanja). Biti će kod nas znatnih šteta.
 

ćelo

Član
Tu od
6 Kol 2011
Poruka
662
Tek sada kad je sav iznicao vide se štete od mraza i minusa.20-30% još nije iznicao a i ono što je iznicalo kao da si ga vrelom vodom polio.Zatim, rijetko da su iznicale dvije klice(ili više ovisno koliko klica je ostavljeno na gomolju prilikom rezanja). Biti će kod nas znatnih šteta.
ja mogu reci poslije onog mraza da sam pri zadovoljan je da je usporilo dosta al se sve 100% oporavilo i ide u zrak,,,sta kod vas nije baš najbolje stanje??
 

ivanz

Aktivni član
Tu od
29 Pro 2010
Poruka
4,485
kod mene je OK, samo da nebude mraza, onda ode sve u nepovrat......:rolleyess:

ovih dana nabacim i koju sliku......zlatica još nema :partyman:
 

zeko2511

Član
Tu od
20 Ruj 2010
Poruka
144
pozdrav kolege...ove godine sam prvi put posadil veću koločinu krumpira...i sad on niče polako al se i trava oko njega zeleni ko tepih...jel ima kakav špricung za travu da smijem pošpricati a da krumpiru ništ ne našteti???
 

ivanz

Aktivni član
Tu od
29 Pro 2010
Poruka
4,485
ja čekam vrijeme, najvjerojatnije to obavim sa fusilade forte.......prošle godine nisam špricao travu, pa sam kosio prije vađenja.......užas
 

johabica

Iskusan lik
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
4,529
ja čekam vrijeme, najvjerojatnije to obavim sa fusilade forte.......prošle godine nisam špricao travu, pa sam kosio prije vađenja.......užas

E,ovako prijatelju,pazi da korov ne preraste dva prava lista,dakle kotiledone ne računamo,kupi Senkor ili bilo što čemu je aktivna tvar metribuzin,stavi nižu preporučenu dozu,zapravo srednju(pola kile na hektar),ako ima puno kostrve(uskolisno)može i malo fuzileda(trećina najniže preporučene doze,samo kao ispompć senkoru) i navali.Senkor je i zemljišni i kontaktni herbicid pa će osim uništenja niklog spriječiti i nicanje neniknutog.Naravno,ako u vrijeme prskanja bube vlažna zemlja.Korov naravno mora biti suh,tj. prskati ideš iza jutarnje rose.Nakon prskanja krumpir će malo požutjeti,onako ko kinez,ali nemaj brige,to je samo privremeno.I još nešto,ljudi obično čekaju neodlučni šta bi ili ne bi,pa se grmiči krumpira lijepo razrastu i pokriju korov koji je uz njih,kojega onda ne zahvati špricanje i on riješen konkurencije lijepo napreduje.
 

ivanz

Aktivni član
Tu od
29 Pro 2010
Poruka
4,485
e baš to se događa.......čekam, on raste, al kiša pljusne, malo-malo.......i onda prskanje nebi vrijedilo......svjestan sam toga, da krumpir pokrije korov, i onda dosta toga ostanje pod krumpirom......

najviše imam širokolisnih u krumpiru.......fusilade sam upotrebljavao i za grah, dobro se pokazao......koliko dođe senkor???? ovaj sam već kupio, 250ml.......i naravno, umanjena doza......

s čim vi prskate????

još i nije problem sa travom sada, jer se krumpir prihranjuje, ja ga bacim rasipačem i onda zagrtačem zagrnem, pa se na neki način ubije trava......al kada se prestane zagrtati, tj. kada se više nemože ući u krumpir zbog njegove veličine, onda nastaju problemi, trava se samo uzdiže iznad cime......
 

DARIJUS

Iskusan lik
Tu od
9 Stu 2011
Poruka
6,674
kaj nije bolje lupit sencor u split aplikaciji?
lani sam, prije nego sam natjeral babe da okopaju krumpir malo šnjofal po tim sredstvima, baš sencor i tarot ali ono što sitnim slovima piše na uputi me prenerazilo...kaže da krumpir tretiran tim pripravcima više nije pogodan za sjeme...
a pogodan je za klopu? :madmana:
 

ćelo

Član
Tu od
6 Kol 2011
Poruka
662
ja sam tretira zemljište prije nicanja 10 dana s panidom grande to je znaci bilo prije nekih misec dana i mogu reci da sam za sada vrlo zadovoljan vidicemo kako ce se dalje odvijati sto se tiče korova njiva cista 100% :weedman: i kumpirići izredani ,,,,posto sam amater sto se tiče kumpira dali zemljišni herbicid moze usporiti nicanje??
 

Najnoviji postovi

Na vrh