Krumpir

[asestic]

Folija

Asestic te folije agril ili lutrasil ima razne debljine jel? Kad skidaš foliju s krumpira, o čemu to ovisi i naravno i tijekom dana ona ostaje preko krumpira bez obzira jel topao dan ili nije?

21 yes što se tiče folije što deblja to bolja ja radim s 19 ili 22 gr foliju stavljam odmah nakon sađenja i tako ostaje do kopanja i ogrtanja to je negdje oko 20.04. poslije ju možeš vratiti a sve zavisi od vremena .
Pozdrav Anđelko !

 

[21yes]

21 yes što se tiče folije što deblja to bolja ja radim s 19 ili 22 gr foliju stavljam odmah nakon sađenja i tako ostaje do kopanja i ogrtanja to je negdje oko 20.04. poslije ju možeš vratiti a sve zavisi od vremena .
Pozdrav Anđelko !

Hvala Anđelko!

 

[asestic]

poruka

Siki nije išlu u pp pa sam poslao mail.
Pozdrav Anđelko!

 

[siki]

Siki nije išlu u pp pa sam poslao mail.
Pozdrav Anđelko!

Zahvaljujem ali 1500 kg malo mi je mučno ali jesi li čitao da su u bosni napravili novu sortu krumpira kažu da je bolja od adore.

 

[ivanz]

Odlično.
Berači kao berači :-/ Ne možeš bez njih a i sa njima je teško. A koliko košta takav stroj?

evo još par sličica:









što se tiče cjene, one su različite.....našao sam preko njuškala......pod nazivom kombajn za krumpir.....


siki.....imaš neku preporuku za sorte......jer takav sam do sada sadio, crveni, za svoje potrebe......jel se bijeli bolje prodaje???? neki ljudi su mi rekli da se više traži......sada neznam što napraviti, dvoumim se...... :scratch

 

[asestic]

Zahvaljujem ali 1500 kg malo mi je mučno ali jesi li čitao da su u bosni napravili novu sortu krumpira kažu da je bolja od adore.

Ja ti sadim Adoru oko 8 god nekako mi dođe najranije sadim oko 100 kg koje prodajem na tržnici uz ostalo povrće nemam površinu na kojoj bih mogao probavati tako da idem na sigurno.

Ivanz sveti je to stvar kupaca netko voli bijeli a drugi crveni dođe ti baba koja 40 god jede dezire i pita te kakave je boje unutra a mušterije kao mušterije što im više ugađaš to te više dave zato imam ovaj hoćeš nećeš .
Pozdrav Anđelko!

 

[21yes]

Evo malo informacija o krumpiru

Elitu stranih sorata uvozimo iz zemalja koje imaju prirodne uvjete za
proizvodnju zdravog sjemena, tj. nizak tempo izrođivanja, zbog svježeg ljeta i
malenog broja lisnih ušiju na sjemenskim nasadima. Takve uvjete imaju npr.
zemlje zapadne Europe u pojasu uz obale Atlantskog oceana gdje tijekom
vegetacije pušu vjetrovi s mora od kuda ne dolijeću lisne uši. Takve uvjete ima i
Nizozemska iz koje uvozimo najviše sjemenskog krumpira. Oni su proizveli elitu
tehnikom klonske selekcije, a u novije vrijeme i tehnikom mikropropagacije. U
polju odaberu zdrave i za sortu tipične biljke koje testiraju na viruse, bakterijske
i gljivične bolesti. U njihovim uvjetima sporog izrođivanja mogu te izabrane
klonove umnažati u rodove A, B i C, a potom u super-super-elitu te u super elitu
i, naposljetku, nakon osam godina u elitu koja sadrži 2 % virusno zaraženih
gomolja na 100 zdravih gomolja.
Od 1983. godine u Zavodu za krumpir u Staroj Sušici pored klasične klonske
selekcije uvedena je tehnologija mikropropagacije. Tom je tehnologijom moguće
ozdraviti već izrođene sorte i umnožiti ih tehnikom mikropropagacije u laboratoriju,
kloniranjem, na tisuću komada. U laboratoriju uzgojen zdrav presad, sadi se u
staklenik kako bi se uzgojilo dovoljno velike presadnice koje se presađuju u
mreženike gdje se u potpunoj zaštiti od lisnih ušiju dobiva prve zdrave gomolje
(osnovno sjeme). Osnovno sjeme se, ovisno o otpornosti sorte, umnaža u polju
preko super super-elite ili super-elite u elitu koju se smatra komercijalnom
kategorijom. Tom tehnologijom su u nas uspješno proizvedene prve količine elite
vlastitih sorata Istra, Stanka, Dalmatinka i dr.

SORTE SJEMENSKOG KRUMPIRA
U Hrvatskoj se mogu proizvoditi sve sorte na sortnoj listi Ministarstva
poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Introducirane i domaće sorte,
prethodno se ispituju u sklopu službenih sortnih pokusa što ih prati državna
sortna komisija. Svaka je sorta svojstvena po boji pokožice, obliku i veličini
gomolja, nadzemnom obliku busa i cvijeta, dubini okaca te trajanju vegetacije.
Boja cvijeta, oblik gomolja, dubina okaca i boja pokožice gomolja su
neizmjenjive osobine sorte dok su ostale podložne promjenama (prinos, broj i
veličina gomolja, postotak škroba, kvalitativne osobine za jelo i dr.). Te su
promjene pod utjecajem količine vode u tlu, količine oborina tijekom vegetacije,
gnojidbe, gustoće sadnje i sl.
Prema dužini vegetacijskog perioda sve sorte mogu se podijeliti na: rane,
srednje rane, srednje kasne i kasne sorte. Rane sorte sazrijevaju za 60-80
dana, srednje rane sorte za 80-100 dana, srednje kasne sorte za 100-130
dana, a kasne sorte za 130-180 dana.
Na sortnoj listi 2004. godine nalazi se 135 sorata.

FIZIOLOŠKE FAZE SJEMENA
Dormantnost
To je faza mirovanja gomolja. Nakon iskopa, gomolj neće klijati niti ako ga
stavimo u povoljne uvjete za klijanje (npr. temperatura 15-20oC i visoka relativna
vlaga). Trajanje razdoblja dormantnosti ovisi o sorti (od 1 do 4 mjeseca), zrelosti
gomolja, uvjeta za vrijeme rasta, skladištenju i oštećenju gomolja.
1. Dormantnost kao sortna osobina varira od 1 do 4 mjeseca:
Sorte kao što su Berber, Stanka, Asterix imaju vrlo kratak dormantni
period, dok Desiree, Bintje, Monlisa, Istra, Goran imaju dosta dug period
dormantnosti. Kod nas (Gorski kotar – 750 m/nv) dormantnost traje od 2 – 4
mjeseca.
2. Visoka temperatura tijekom vegetacije (suša, slabo ogrtanje) ili tijekom
skladištenja može skratiti razdoblje dormantnosti te takvi gomolji ranije kliju.
Ekstremni utjecaj visokih ljetnih temperatura je klijanje gomolja već na njivi.
3. Stupanj zrelosti gomolja – nezreli gomolji imaju kraće trajanje
dormantnosti (sjemenski krumpir) od zrelih gomolja (jestivi krumpir), jer su
vađeni ranije od zrelih.
4. Mehaničke povrede – gomolji koji su povrijeđeni mehanički kod iskopa
brže kliju kao i oboljeli (bakterioze, gljive).
Vršna ili apikalna dormantnost
Nakon isteka razdoblja mirovanja (dormantnosti) pri povoljnim temperaturama
(5 – 15 °C) vršno se oko budi i klica potjera. To je faza fiziološki mladog
gomolja kada vršna klica kontrolira okca u mirovanju tj. ona dominira nad njima.
Sadimo li sjeme u fazi vršne dominantne klice, dobit ćemo samo jednu ili dvije
glavne stabljike koje će se postranim granjem proširiti, čineći bus. Želimo li više
stabljika u jednom busu, kako bismo imali zametnut veći broj gomolja (u
sjemenarstvu), moramo ukloniti vršnu klicu kako bi i ostala oka potjerala.
Normalna klijanja gomolja
Normalno klijanje gomolja slijedi nakon razdoblja dominantnosti vršne
klice. To je razdoblje kada glavnina klica tjera i može trajati nekoliko mjeseci.
Sjeme na svršetku razdoblja normalnog klijanja postaje fiziološki staro.
Fiziološki staro sjeme
Nakon razdoblja normalnog klijanja (ili nakon ponovljena otkidanja klica),
gomolj postaje fiziološki star (obično mekan i smežuran) i tjera slabe i tanke
klice koje se često i granaju. Sadimo li takvo fiziološki staro sjeme, pojaviti će
se tzv. babičavost, tj. oblikovat će se mladi gomoljčići i prije nicanja. Neke su
sorte tomu sklone, npr. Jaerla, te o uvjetima čuvanja valja voditi računa. Pojavu
babičavosti pospješiti će i preduboka sadnja te sadnja u hladno tlo. Iskopamo li
takva prazna mjesta, naći ćemo male gomoljčiće, razgranate, tanke i smotane
klice. Sličnu pojavu tankih klica – nitavost mogu uzrokovati i virusi (virusne
bolesti). Neovisno, međutim, o uzroku nitavosti, takve gomolje ne treba saditi.
Naklijavanje
Gomolji nakon razdoblja mirovanja, pod utjecajem enzimatskih procesa
počinju tjerati klice. Ovisno o proizvodnom području, najmanje 30 dana prije
agrotehničkog roka sadnje potrebno ih je staviti na naklijavanje. Naklijavanjem
se postiže višestruka korist:
- smanjena je mogućnost zaraze tzv. "bijelih klica" - rizochtonia
- povećana je snošljivost biljaka prema nižim temperaturama u početnoj
fazi rasta
- intenzivnije je odvijanje rasta korijenova sistema
- ranija tehnološka i fiziološka zrioba
- uvećava se otpornost biljaka na virusnu infekciju (pasivna otpornost)
- lakše tretiranje sjemena insekticidima i fungicidima
Tehnika naklijavanja
Sadne gomolje se, prije nogo li su istjerali bijele i nedovoljno čvrste klice,
stavlja u sandučiće posebno napravljene u tu svrhu. U takav sandučić stane 10-
12 kg sjemena kako bi manje-više svaki gomolj mogao biti osvijetljen izvjesnom
količinom difuznog svijetla. Za 1 ha proizvodnje krumpira potrebno je 300-350
takvih sandučića. Za naklijavanje moramo odabrati odgovarajući prostor s
dovoljno dnevnoga ili umjetnog osvjetljenja. Sjeme se ne smije naklijavati pod
utjecajem izravna sunčeva svjetla. Svjetlo je neophodno radi intenziteta
(količine luxa) i dnevnog trajanja. Najkraće trajanje osvjetljenja ne bi smjelo biti
manje od 9 sati na dan. Za dobivanje dovoljno zelene i čvrste klice (1,5 – 2,5
cm) potrebno je najmanje 11-12 sati dnevnog svjetla.
Temperatura prostora u kojima se obavlja naklijavanje mora imati raspon
12-15 °C) (danju), dok noću temperature ne bi smjele pasti ispod 10°C).
Prostor se mora povremeno provjetravati zbog nakupljanja određene štetne
količine CO2. U krajevima s blagom klimom za naklijavanje se mogu upotrijebiti
plastični tuneli.
PROIZVODNJA SJEMENA KRUMPIRA
Zavod za krumpir Stara Sušica uspješno proizvodi sjemenski krumpir već
više od 50 godina u umjereno hladnom do hladnom klimatu Gorskog kotara , na
nadmorskoj visini od 600-1,000 m, sa prosječnim dnevnim temperaturama od
14-16oC i mjesečnim oborinama tijekom vegetacije 100-200 lit/m2. Stara
Sušica, Leskova Draga, Dedin, Mrkopalj, Matić poljana i Lič su mjesta i
površine na kojima se sadi sjemenski krumpir (plodored).
Manji broj ušiju u brdsko-planinskom području, kao i njihov kasniji let, nisu
jedini razlog za proizvodnju sjemenskog krumpira na tom području. Osim
virusnog ili biotskog izrođivanja krumpira, poznato je i takozvano abiotsko
izrođivanje koje je fiziološke naravi, a pogoduje mu visoka temperatura tla i
zraka tokom vegetacije.
Preporučene mjere proizvođačima sjemena da spriječe zarazu cime s
virusima i spuštanje virusa u gomolje:
1. upotreba sjemena sa što nižim stupnjem zaraženosti virusima, sadnja
kvalitetnog ishodišnog sjemena
2. osiguranjem što bolje prostorne izoliranosti smanjuje se "infekcijski
pritisak" izvana
3. pročupavanje (čišćenje) – tzv. negativna selekcija
4. održavanjem što šireg plodoreda zbog izbjegavanja samoniklih
zaraženih biljaka (proraslice) smanjuje se "infekcijski pritisak" unutar nasada
5. naklijavanje
6. rana sadnja uz primjenu sistemičnih insekticida (gomolji)
7. pravovremena primjena folijarnih insekticida
8. desikaciju cime provesti u određenom roku
Sjemenski krumpir dobije szvodnje od strane aprobatora (stručni nadzor – 4
pregleda). Provodi se posebna tehnologija zaštite od lisnih ušiju, prijenosnika
virusa i uzročnika "degeneracije" i pada prinosa. Na kraju (nakon desikacije)
vrši se laboratorijski test, takozvana post žetvena kontrola ili "elisa test" kojim
se utvrđuje kategorija sjemena tj. zakonom dopušten % virusa.
Nakon "elisa" testa izdaje se svjedodžba o zdravstvenom stanju i uvjerenje
o priznavanju sjemenskog usjeva.

 

[21yes]

PLODORED
Sjemenski krumpir proizvodi se isključivo u plodoredu. Na isto tlo dolazi
svakih 3-5 godina, radi izbjegavanja bolesti i štetnika (krumpirova nematoda).
Nematode u monokulturi prenose se preko proraslica ili primjesa (ostatak iza
vađenja). Monokultura pogoršava strukturu tla i njegovu teksturu. Najbolji je
četvero ili peteropoljni plodored gdje su uz sjemenski krumpir prvu godinu,
drugu godinu žitarice, a treću, četvrtu i petu djetelinsko-travne smjese.

OBRADA TLA
Obrada tla ima za ulogu osigurati dobru strukturu i prorahljenost tla,
povoljne vodozračne uvjete u kojima će se nesmetano razvijati korjenov sustav
i gomolji. Dubina obrade ovisi o profilu zemljišta, a obrada se vrši prema
predkulturi.
Osnovna obrada
Osnovna obrada ovisi o predkulturi i profilu zemljišta, a izvodi se u jesen sa
plugovima predplužnjacima na dubinu oraničnog sloja 25-30 cm. Na tipovima
zemljišta sa zbijenim podoraničnim slojem, površinski sloj se ore na manju
dubinu 20-25 cm, a sloj ispod njega se do 15 cm podriva ("riper"). Jesenska
brazda ima i ulogu čuvanja zimske vlage. Površina tla zimi se navlažuje i
smrzava što je vrlo korisno jer dolazi do "ugorenosti od mraza".
Predsjetvena obrada
Predsjetvena obrada vrši se zbog:
1. stvaranja rastresitog oraničnog sloja
2. očuvanja vlage
3. čišćenja površine od korova
4. inkorporiranja (unosa) gnojiva u tlo
Grebeni i razori se poravnavaju drljačama ili tanjuračama, da bi se zatvorile
brazde i razbila pokorica. Prije sadnje zemljište se kultivira mrvilicama
kultivatorima (roto drljače ili freze) na dubinu do 20 cm. Pripremljena površina
mora biti dovoljno ravna da bi se nesmetano sadilo na razmak u redu i istu
dubinu što je važno za razvoj stabljike i gomolja, mehaniziranu sadnju i
vađenje.
Gnojidba
Obogaćivanje tla stajskim gnojem sve je slabije tako da potrebna biljna
hranjiva tlu i biljkama možemo dati jedino u obliku mineralnih tehničkih gnojiva
sa oblicima hranjiva koje biljka može brzo usvojiti i iskoristiti za određivanje
količine mineralnih gnojiva. U gnojidbi je potrebno poznavati i raspolagati sa
određenim podacima kao što su:
1. analiza tla
2. predusjev i ostvareni prinos
3. stajski gnoj
4. planirani prinos
5. klimatske odlike (karakteristike)
Sva tla nemaju isti hranidbeni sastav i ne treba ih na isti način gnojiti.
Količina hranjiva kulture mora biti jednaka, onoliko hranjiva koliko prinosom iz
tla iznesemo – najmanje toliko tlu moramo gnojivima unijeti. Urodom 25 t/ha iz
tla se iznese 120 kg N, 23 kg P2O5 + 120 kg K2O = 10 kg Cl + pepeo +
mikroelementi. Od organskih gnojiva najčešće se upotrebljava stajnjak i to u
količinama od 20-35 t/ha, što ovisi o osobinama zemljišta.
Zelena gnojidba je zaoravanje mase nekih leguminoza (lupina grahorica) ili
zadnji otkos djetelinsko-travnih smjesa. Time se u tlo unese 20-30 t svježe
organske tvari koja može zamijeniti djelovanje stajskog gnoja.
Precizne količine fosfora i kalija mogu se odrediti na temelju analize tla.
Osim spomenutih makroelemenata za proizvodnju sjemenskog krumpira važni
su i mikroelementi (bor, cink, mangan, bakar molibden) koji u malim količinama
mogu znatno djelovati na prinos i kvalitetu krumpira. U dobrim tlima
mikroelemenata ima dosta u prirodnim rezervama, a unose se dijelom i
stajskim gnojem. Nedostatak se može nadoknaditi specijalnim gnojivima koja
se unose u tlo ili folijarnom prihranom.
Uobičajena gnojidba u našim agroekološkim uvjetima je 120-140 kg N,
200-300 kg P2O5 i 280-300 kg K2O. Svu količinu mineralnih gnojiva unosimo u
tlo predsjetvenom obradom. Za sjemenski krumpir se preporučuju slijedeće
kombinacije: NPK 7-14-21, NPK 7-20-30, NPK 8-26-26, NPK 10-20-30, NPK
10-30-20. Količina dušika (N) korigira se dodavanjem KAN-a 27 % ili UREA
46%.

SADNJA

Potrebni uvjeti za klijanje gomolja su toplina, vlaga i kisik iz zraka. Sjemenski
krumpir se sadi kada se zemljište na dubini 10-12 cm zagrije na 6-8°C).
Srednja dnevna temperatura treba se ustaliti na 8-10°C). Rana sadnja u hladno
i vlažno tlo ima za posljedicu sporo nicanje i mogućnost abiotskog izrođivanja
(babičavost). Naklijali sjemenski krumpir podnosi niže temperature tla 4-6°C),
ranije se ukorjenjava, ima brži porast vegetativnih organa, kraći vegetacioni
period od 10-12 dana i prinos veći za 10 %.
Sadnja sjemena u pogrešnoj fiziološkoj fazi (u fazi dormantnosti ili fiziološki
staro sjeme) utječe na smanjenje nicanja ili uroda. Prekoračenje optimalnog
roka sadnje također utječe na smanjenje prinosa (tablica 1).
Tablica 1. Odnos roka sadnje i prinosa
Prekoračenje od optimalnog roka Sniženje prinosa u % Sniženje prinosa u t/ha
više od 10 dana 5-15 1-3
do 20 dana 15-25 2-5
do 30 dana 30-50 6-10
više od 30 dana iznad 50 iznad 10
Dubina sadnje
Dubina sadnje ovisi o tipu zemljišta, klimatskim uvjetima i krupnoći
gomolja. Vlažnija i hladnija područja sa kraćim vegetacijskim periodom
zahtijevaju pliću sadnju. Dubina sadnje na teškim tlima je 4 cm, dok se na lakim
tlima može saditi do dubine od 7 cm. Sadnja se obavlja suvremenim
automatskim sadilicama na koje se po potrebi mogu ugraditi deponatori za
granulirani insekticid.
Razmaci redova se mogu podešavati kao i razmak unutar reda.
Za proizvodnju sjemenskih reprodukcija nije preporučljivo saditi sitniju
kalibražu 28/35 zbog:
- teže realizacije sklopa
- manjeg broja stabljika po busu
- kasnijeg nicanja
- slabijeg nicanja u lošim uvjetima
- težeg obnavljanja usjeva (mraz, tuča)
Njega sjemenskih nasada
To je najvažnija agrotehnička mjera sa ciljem održanja optimalnih uvjeta
rasta za vrijeme trajanja vegetacijskog perioda sjemenskog nasada.
1. Okopavanje i nagrtanje - provodi se sa ciljem da osigura mladoj biljci što
bolju vodo-zračnu opskrbu, prorahljenost tla i uništenje korova. Okapanje se
provodi odmah nakon nicanja. Ogrtanje sjemenskih nasada vrši se kada biljka
dosegne visinu od 10-15 cm kako bi se korjenovu sistemu i stolonima na
kojima će biti oblikovani gomolji stvorilo dovoljno prostora za rast i razvoj u
nekoliko etaža. Svako kasnije ulaženje u sjemenski nasad nije poželjno zbog
mogućnosti oštećivanja korjenovog sustava i stolona.
2. Kemijsko suzbijanje korova vrši se prije nicanja krumpira (najbolje) ili
nakon nicanja.
3. Čišćenje nasada od virotičnih biljaka - negativna selekcija provodi se od
nicanja do desikacije cime, a najlakše je u ranim fazama rasta. Primjese,
mutanti, bolesne biljke, izdvajaju se bojom i oblikom lista, stabljike, cvijeta i sl.
Virotične biljke uklanjaju se odmah sa stabljikom i gomoljima te se uništavaju.
4. Zaštita od štetnika u tlu započinje se od sadnje (deponiranje sistemičnog
insekticida "Geocid"). Najveću ekonomsku štetu (osim lisnih ušiju) radi žičnjak
(1-2 % od prinosa naturalne robe).
5. Kemijsko i mehaničko uništenje cime – desikacija
Viruse na krumpir prenose lisne uši prilikom hranjenja na krumpiru tj.
potrebno je spriječiti zarazu cime s virusima i spuštanje virusa u gomolje. To
postižemo uništavanjem cime strojno, čupanjem i kaširanjem te kemijski
"spaljivanjem" cime herbicidom "Reglon". Obično se kombinira strojno čupanje
ili kaširanje sa prskanjem usjeva "Reglonom". Takvim tehnološkim postupkom
se cima posuši u nekoliko dana i tako se sprječava spuštanje virusa iz
zaražene cime u gomolj. Datum spaljivanja cime sjemenskih nasada danas
određuju aprobatori. Nasade štitimo tijekom cijele vegetacije od zaposjedanja
lisnim ušima, prskanjem nasada aficidima. Uništenje cime može početi i prije
određenog roka ako su gomolji dosegli veličinu sjemenskih gomolja (od 28-55
ili 65 izdužene sorte). Ako su gomolji presitni na dan uništenja cime, spalimo li
nasad postignuti ćemo mali prinos, a u protivnom produljimo li vegetaciju za 8-
10 dana, izgubiti ćemo na kvaliteti odnosno kategoriji. Ranije uništenje cime
skraćuje trajanje vegetacije i znatno smanjuje prinose sjemenskih nasada.

VAĐENJE KRUMPIRA

To je zadnji tehnološki postupak koji kao i druge mjere (sortiranje,
priprema i uskladištenje) imaju za smisao održavanje kvalitete gomolja.
Vrijeme vađenja ne određuje se prema fiziološkoj zrelosti nego prema
posljednjem tretiranju sredstvima za desikaciju cime ("Reglon" ili slično). Zbog
naknadnog sazrijevanja i stvaranja čvrste pokožice, u uvjetima skraćenog
vegetacijom, period vađenja sjemenskog krumpira obavlja se nakon 25-30
dana poslije uništenja cime. Pojavom jakog napada plamenjače na lišću,
povećava se opasnost prelaska na gomolje te se u takvim slučajevima tretira
sa istim sredstvom (desikant).
Uvjeti vađenja – kvaliteta radova kod tehnološkog postupka vađenja ovisi
najviše od agrotehnike.
Dobri uvjeti - manja mogućnost povrede gomolja:
- dobro pripremljeno tlo
- herbicidi
- desikacija dobro obavljana
Loši uvjeti - lošija kvaliteta, slabije disanje i veća mogućnost povrede
gomolja:
- vlažnost tla
- kamenje i grude
- korovi
Vađenje se vrši jednorednim kombajnima "bunkerašima" ili "vrećarima".
Dnevni učinci kombajna zavise od prinosa, a kreću se između 10-20 t/8 sati sa
minimalnim gubicima (1-2 %). Prednost kombajna je u tome što se odmah
izdvaja gomolj od zemlje, biljnih ostataka, bolesnih i starih (majčinskih) gomolja.

 

[siki]

Čovječe šta ti bi pa da si se ovako raspisao zadnjih dana valjda ova promjena temperature djeluje pa svi pišu na dugačko i na široko. Ja smatram da proizvođače koji ne proizvode velike količine krumpira ovoliko informacija samo zbuni i onda dobiješ stotinu nepotrebnih pitanja. Vidim da pratiš proizvodnju krumpira i to je za pohvalu ali ja ti se baš i ne držim puno toga. Ovo su teorije a praksa je nešto drugo kod mene i kod tebe nisu iste zemlje npr. ja nikako ne radim jesensku gnojidbu zbog pjeska itd.itd

@ivaniz kao što sam napisao sadio sam kleopatru i kondor ali sam odustao zato što su obadvije crvene sorte a ja hoću sve prodati kao mladi krumpir prošle godine sam sadio vinetu koja nema oblik i koja ima hrapavu koru pa teško pada zemlja sa nje u probi sam imao marabelu jako lijep krumpir i kupuju ga zbog izgleda a kvalitet mu nije baš nešto svi koji traže mladi krumpir traže bijeli crvenog možda samo 10% a od crvenog imaš belarosu koji je još raniji od vinete i marabele a kasniji od adore samo meni nije dobar po ukusu. A ovo ti se zaista zove kombajn za krumpir ali čovječe koliko ti toga sadiš.:scratch:scratch

 

[21yes]

Ovo je c/p, pa da pomognem ljudima. Inače ja sam prošlu godinu na istoj parceli posadio adoru od dva različita proizvođača i desire iz Stare Sušice i situacija je bila slijedeča, plamenjača je zahvatila samo adoru, mislim da i plamenjača uzrokuje truljenje gomolja, dakle desire puno otpornija sorta na bolesti niti je bila cima zahvačena niti je ijedan gomolj bio trul. Kod adore je sjeme jednog proizvođača davalo krupnije i ujednačenije po veličini plodove i nešto veči prinos te je kožica gomolja bila glađa što je očito posljedica kvalitetnijeg sjemena. Vjerujem da su sjemena iz Nizozemske daleko kvalitetnija nego naša.

 

[ivanz]

Čovječe šta ti bi pa da si se ovako raspisao zadnjih dana valjda ova promjena temperature djeluje pa svi pišu na dugačko i na široko. Ja smatram da proizvođače koji ne proizvode velike količine krumpira ovoliko informacija samo zbuni i onda dobiješ stotinu nepotrebnih pitanja. Vidim da pratiš proizvodnju krumpira i to je za pohvalu ali ja ti se baš i ne držim puno toga. Ovo su teorije a praksa je nešto drugo kod mene i kod tebe nisu iste zemlje npr. ja nikako ne radim jesensku gnojidbu zbog pjeska itd.itd

@ivaniz kao što sam napisao sadio sam kleopatru i kondor ali sam odustao zato što su obadvije crvene sorte a ja hoću sve prodati kao mladi krumpir prošle godine sam sadio vinetu koja nema oblik i koja ima hrapavu koru pa teško pada zemlja sa nje u probi sam imao marabelu jako lijep krumpir i kupuju ga zbog izgleda a kvalitet mu nije baš nešto svi koji traže mladi krumpir traže bijeli crvenog možda samo 10% a od crvenog imaš belarosu koji je još raniji od vinete i marabele a kasniji od adore samo meni nije dobar po ukusu. A ovo ti se zaista zove kombajn za krumpir ali čovječe koliko ti toga sadiš.:scratch:scratch

za marabelu su mi rekli da dosta dobro ide......gledam i po trgovačkim centrima, crvenog skoro da i nema :?

cjena u intersparu je 2 kune za kg :|

znači, bolji je bijeli......artyman:

neplaniram puno za početak, malo više od 0,5 ha.......do max 1 hektar artyman:

kombajn sam uzeo zbog lijenosti 8) jer ima manje posla s njim, i treba manje ljudi, koji se baš i nemogu naći kod nas, da hoće raditi.......jer pola hektara nesmatram velikom površinom......:scratch

a mladog bi stavio možda negdje samo 1000-1200 kvadrata......


što se tiče uzgoja krumpira......imam neku brošuru u PDF formatu, gdje pišu vrste i njihove osobine, te čime se šprica krumpir......

 

[dalmatino]

Ja danas obišao dućane po Zadru, sjemenski krumpiri 6,60-6,80 kuna Jerla, Adora, Red scarlet, Monalisa...

 

[21yes]

Da, da samo koje kalibracije i cijene jako variraju od sorte do sorte.

 

[siki]

Da, da samo koje kalibracije i cijene jako variraju od sorte do sorte.

Ako naklijavaš krumpir po meni je bolje da bude što veći pogotovu oko ga uzgajaš za mladi kad ga naklijaš onada ga izrežeš na jednu ili dvije klice i dobiješ po roviću manje ali krupnije krumpire. Jerle nema sitne a kakva je bila prošla godina mislim da je to dobra cjena.

 

[dalmatino]

21 yes što se tiče folije što deblja to bolja ja radim s 19 ili 22 gr foliju stavljam odmah nakon sađenja i tako ostaje do kopanja i ogrtanja to je negdje oko 20.04. poslije ju možeš vratiti a sve zavisi od vremena

Koja je najveća širina agrila ili lutrasila , ima li ojačane rubove, koja je cijena po kvadratu ako nije problem?

 

[siki]

Koja je najveća širina agrila ili lutrasila , ima li ojačane rubove, koja je cijena po kvadratu ako nije problem?

Čuj kod mene nikad ništa nije problem najmanja širina je 1,20 najveća je 12 kod nas nema sa pojačanim rubovima a cjena m2 je 0,80 dakle osamdeset lipa mislim da u državi nema jeftinije a agril je Talijanski.

 

[asestic]

Čuj kod mene nikad ništa nije problem najmanja širina je 1,20 najveća je 12 kod nas nema sa pojačanim rubovima a cjena m2 je 0,80 dakle osamdeset lipa mislim da u državi nema jeftinije a agril je Talijanski.[/QUOTE
Siki koja je gramaža i jeli cijena s PDV-om.
Pozdrav !

 

[siki]

Rekao sam cjenu sa PDV 0,80 kn a 18 gr

 

[iwanho]

Na naklijavanje oko 20.01 naklijavanje traje 45 dana na dnevnoj temperaturi od 18"c noćna 14c i nikako u vrećama klica treba biti 1,5-2 cm otporna na kidanje kad ju prstom pritisneš da se neda lako otkinuti to se postiže sa niskom temperaturom 18c klica treba biti tamno zelene boje a ne kao one roza te baciš 2010.g. nije bila dobra za početak sadnje i sadio sam 27.03 s tim da sam promjenio sortu posadio sam vinetu i nsam ju naklijavao do tada sam sadio kleopatru (rana) i kondor možda malo kasniji. 01.07. sam počeo vadit krumpir i prodavat kao mladi završio sa vađenjem i prodajom 01.08. Naklijavanjem stavljaš krumpir i sadnju na kocku zato ako vreme ne bude dozvolilo sadnju klice neće stati rast i dobit ćeš od ranog kasni krumpir ali ja reskiram i šta bude. I što je veoma važno ja svoj krumpir ne špricam protiv korova a zaštitu radim možda malo više. Ove godine nisam na vrijeme uspio nabavit sjeme ADORE ali na godinu mi je u planu samo Adora za prodaju a za sebe i svoje prijatelje Vinetu i svima bi preporučio da ju sade zbog kvalitete. Evo mislim da je to više nego što si tražio. A otkud ti tri tjedna za naklijavanje.

Najljepše zahvaljujem. Da, dobil sam puno više nego kaj sam tražil. Nemoj se ljutiti zbog mojeg neznanja.
Kak se ja bavim sa svime pomalo, tak u ničem nisam neki znalac. Očito sam pobrkal neke stvari kod naklijavanja. Naime krumpir uzgajam samo za svoje potrebe i sjeme kupujem svake 3. ili 4. godine. Ostalo sadim svoje sjeme, koje najesen izdvojim, složim u plitke sanduke i složim jedan na drugi u podrum. Krajem veljače pojave se prve klice. Obzirom da sadim obično krajem ožujka ili početkom travnja, te klice pokidam. Za otprilike 3 tjedna potjeraju nove, ujednačene i normalno debele klice. Od tud moja zabluda o naklijavanju.
Iz tvoga i još nekih postova (posebno od @21yes) sam podosta naučil. Kao prvo svoje domaće sjeme ne smijem držati jedan na drugom, već ih moram razložiti zbog bolje osvjetljenosti.
Zahvaljujem svima koji pišu u temi, jer čovjek nikad toliko ne zna, da ne bi mogel nakaj naučit. :finga:

 

[ivanz]

mene zanima, da li je manji urod ako sjeme koristiš 3 ili 4 godine......i da li to nešto "smeta" ako se nekupi originalno?????:scratch