• Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️

Krumpir

johabica

Iskusan lik
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
4,529
Nebih ti znala reći,ali mislim da ako ideš u ranom roku bude dobro.U ranom roku su dnevne temperature još relativno niske, i možda krumpir uspije zametnuti gomolje prije nego se tlo počne pregrijavati.Pregrijana zemlja za krumpir je više od 22 stupnja u zoni stolona.One imaju malo nezgodnu narav pa umjesto da formiraju gomolje,na višim temperaturama znaju izbijati iz zemlje i pretvarati se u lateralne stabljike koje su sterilne.Time se smanjuje rod.
Ali,ako biljka prije toga uspije formirati male krumpiriče,ili bar razvije lisnu masu koja će prekriti redove i zaštititi zemlju od pregrijavanja,moglo bi to biti dobro.
Ako imaš volje a ti pokušaj, bez eksperimenta nećeš znati ništa.
Ovo su samo moje predpostavke,nisam probala,možda praksa pokaže drugačije.
 

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
Evo trenutne situacije sa krumpirima u mome kraju - otkup je na 70 lipa,i to nije sve.
Ljudima u skladištima gnjili da je to nenormalno.Prebire se i gnjilo vozi na smetilište.Općina je unajmila bageristu i otvorene su deponije - iskopane grabe u koje se kipa gnjilo.Neznam šta se to dešava.....
Ovo se dešava (pogledaj sliku analize ploda u prilogu).
Nema toga skladiša, i toga tuberite, i tog tretmana (nije krumpir jabuka, pa da se potapa u kalcij-klorid) koji može spasiti krumpir koji u gomolju ima takav odnos dušik:kalcij.
To je analiza plodova koja je odrađena za jednog otkupljivača, jer nešto mu je "smrdilo" :s:, i to još u rujnu. Hm, netko radi analizu gomolja krumpira?

Preporuka je bila prodati čim prije, makar u 1/2 cijene, jer za dva mjeseca od tog krumpira neće ostati ništa.
Žao mi je proizvođača krumpira, jer im je "struka" ove godine doista odradila posao; najprije je "struka" zabila glavu u pijesak jer se štete od plamenjače nisu mogle spriječiti (!?!?!?!), a sada "struka" zabija glavu u pijesak kada gomolji na skladištu propadaju... samo naprijed, prava je to "struka" :fiery:
p.s. Platim za par dobrih slika sa deponija gdje se iskrcavaju truli krumpiri; tak' da imam za dokaz kako je "struka" radila 2014 :(angel):
 

Prilozi

  • Analiza ploda krumpira 2014 - Vitese.jpg
    Analiza ploda krumpira 2014 - Vitese.jpg
    14.5 KB · Pregleda: 165

adan

Član
Tu od
5 Sij 2013
Poruka
410
Hvala Johabice, o krumpiru ne znam baš puno. U mojem kraju se sadi samo za vlastite potrebe pa mi onako palo na pamet da ga šibnem pod foliju. Ako uspijem pripremiti zemlju za ranu sadnju probat ću, možda nabavim crno-bijelu foliju što bi mene spasilo od korova, a krumpiru nebi bilo vruće kao pod crnom. Problem su mi ove kiše, cijelo polje je veliko jezero. Možda bi trebalo probati obrnuti sistem navodnjavanja u odvodnjavanje.
 

johabica

Iskusan lik
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
4,529
Ah @bobo,nemoj tako oštro, znaš i sam da neke sorte imaju izraženije predispozicije prema zarazi patogenima, a ove godine je osim dušika datog mineralnim gnojivom veliki dio dobiven i iz atmosfere. Dakle, protiv volje i struke i proizvođača.Nisam nikakav stručnjak,ali je jasno da se ove godine poklopilo više elemenata koji su krivi za nastalo stanje.Meni je od pet sorti truljenje najizražajnije na jednoj,i ona daleko prednajči pred ostalima.Dakle,možemo zaključiti da ima genetsku predispoziciju i problematična je u nepovoljnim godinama za proizvodnju.To mogu tvrditi kao laik koji je promatrao od sadnje do vađenja četiri razne sorte posađene na istoj lokaciji pod istim uzgojnim uvjetima.Jedna ima gubitak nakon vađenja dvadeset posto,dok se kod dvije to svodi na nekih dva -tri,,a kod jedne je zanemarivo i mjeri se ispod jedan posto.
 

Entuzijast

Aktivni član
Tu od
18 Sij 2014
Poruka
206
Ja sam ove god sadio jedan red ranih sorte Cleopatra početkom trećeg mjeseca na crnu foliju i uspjeli su izuzetno dobro.Bez zagrtanja su jedan dio gomolja izbacili izvan zemlje ali bili su pod folijom i nisu pozelenili.Klasična predsjetvena obrada stajnjak zafrezan i zamlja što višlje podignuta folija preko i pri sjetvi NPK gnojivo šaka po biljci.Kao što kaže Johabica za raniju sadnju preporučujem(manje posla) ali za kasnije ne znam.
Što se tiče truljenja za sad s tim nemam nikakvih problema , zadnje količine Cleopatre smo potrošili prije nekih mjesec dana i već onda je dobro klijala ali nije trunula a sad trošimo Bela Rosu i za sad izuzetno zadovoljan klijanje minimalno di koja tanka klica trulež za sad nula.Da napomenem da su uskladišteni krajem osmog mjeseca u klasičnom podrumu.

Evo i par slika Cleopatra na foliji 26.04. i krajem sedmog mjeseca izvađena.
I Bela Rosa isti datumi slikanja samo je sađena oko mjesec kasnije.
 

Prilozi

  • cleopatra2.jpg
    cleopatra2.jpg
    65.9 KB · Pregleda: 187
  • Bela Rosa1.jpg
    Bela Rosa1.jpg
    78.8 KB · Pregleda: 149
  • CLEOPATRA 25.07.jpg
    CLEOPATRA 25.07.jpg
    47.7 KB · Pregleda: 168
  • BELA ROSA 25.07.jpg
    BELA ROSA 25.07.jpg
    62 KB · Pregleda: 183
Posljednje uređivanje od moderatora:

bobostar

Aktivni član
Tu od
14 Pro 2009
Poruka
1,556
Ah @bobo,nemoj tako oštro, znaš i sam da neke sorte imaju izraženije predispozicije prema zarazi patogenima, a ove godine je osim dušika datog mineralnim gnojivom veliki dio dobiven i iz atmosfere.
Ma mora se ošto, džonom... :icon_axe: jer ako nema promjene, a bez promjene nema napretka (ta, još bi mo bili u kamenom dobu).
p.s. Nije gotovo ništa duška došlo iz atmosfere (iako ga u u zraku ima napretek, ali to je N2 neaktiva). Međutim iz atmosfere je došlo puno kiše, i uz dobru temperaturu u tlu, mineralizacija je bila strelovita. Znači, mineralna gnojidba, stanje amonijskog dušika u tlu i količina organske tvari mogla je dati okvirnu vrijednost mineralizacije dušika u tlu. Jasno, uz toliku vodu, došlo je do ispiranja kalcija u dublje slojeve.... i evo problema. A primjena kalcija u krumiru, opsss... pa to nikome ne treba, zar ne?:(think):
I kod nekih sorata (kako se i spomenuli prije), a na slučaju one prije postavljene analize (sorta Vitesse) to je bilo kritično. Odnos dušik (koji je očekivano trebao biti visok) nije pratila odgovarajuća količina kalcija. I rezultat, dobro poznat.
...Dakle,možemo zaključiti da ima genetsku predispoziciju i problematična je u nepovoljnim godinama za proizvodnju.To mogu tvrditi kao laik koji je promatrao od sadnje do vađenja četiri razne sorte posađene na istoj lokaciji pod istim uzgojnim uvjetima.Jedna ima gubitak nakon vađenja dvadeset posto,dok se kod dvije to svodi na nekih dva -tri,,a kod jedne je zanemarivo i mjeri se ispod jedan posto.
Upravo to. Svaka sorta je priča za sebe. Ali zašto tu "struka" šuti?
A sada, kad već imate informaciju oko problema truljenja, možemo li javno dobiti poredak tih 4 sorte; jer kada se za par godina ponovi ovo isto (toliko kiše) onda će ta razlika između sorata biti itekako važna.
S moje strane, sorta Vitesse definitivno treba pojačanu gnojidbu kalcijem u kišovitim godinama.
:icon_cool:
 

johabica

Iskusan lik
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
4,529
Naravno,zašto da ne.

1.Trezor - na plamenjaču otporniji od Riviere u lisnoj masi,ali gomolji podložniji zemljišnoj zarazi ispiranjem spora sa listova.-gubitak nakon vađenja oko 20%
2.Baltonska ruža - osjetljiva lisna masa,ali gomolji ne trunu ako se ne zadržava voda. - gubitak nakon vađenja nekih 1-2%
3.Marabel - vrlodobra,zapravo odlična otpornost na lisnu i zemljišnu fitoftoru,gubirak isto tako zanemariv - više je to zato što je bio sađen u depresiji i zadržavala se voda,tako da se jedan dio uopće nije mogao niti brati.
4.Belarosa -isto odlična otpornost na lisnu i zemljišnu fitoftoru,zanemariv gubitak nakon vađenja - ma na tonu jedne tačke otprilike. - četerdesetak kila, pedesetak.U ovim uvjetima proizvodnje zbilja zanemarivo.


"Eh,zaboravila sam Rivijeru - ona je prva po osjetljivosti na lisnu masu i zapravo se prva osušila,ali gomolji ne trunu,nešto malo ko i kod Belarose - zanemarivo.Ali je prinos mali jer je imala kratku vegetaciju.Morala se paliti kako bi sadni materijal bio sačuvan za slijedeću proizvodnu sezonu obzirom da je sjeme bilo deklarirano i ostala mi je sitna,ali ionako će mi skoro sva ići u ponovnu sadnju.
 

sale

Novi član
Tu od
9 Pro 2014
Poruka
4
sgl3b8.jpg




Evo analize.
Struka?
Hrvatska je zemlja u kojoj su trgovci struka, ministar je trgovac a seljaci znaju da su sav čudotvorni eliksir popili kauboji.
 
Posljednje uređivanje:

samko

Dobro znana faca
Tu od
19 Tra 2012
Poruka
1,420
Struka?

Jel to drugi naziv za rodbinu i prijatelje, poznanike?


Samo još nešto da kažem što sam se sjetio.

Naime ove godine sam fulao sa svojim sjmenom marabela i više ne sadim svoje sjeme. No ima još, drugi dio org. sjemena kojeg sam kupio bio je deklariran pod desire. Ljudi moji to nije ni d od desire, krompir neki neukusan i tvrd, poplavi kad ga posoliš. Katastrofa je da ove godine kupujem krompir sa svoje potrebe i to ništa više nego marabel.
 

azram

Član
Tu od
20 Velj 2012
Poruka
172
Zanima me da li netko od vas ima adoru za prodati za sjemenski krumpir. Trebam za sad posadit za mladi
 

Entuzijast

Aktivni član
Tu od
18 Sij 2014
Poruka
206
Imam jedno pitanjce za Johabicu ak može. Ostavio sam si u podrumu sitnije Bela Rose za sjeme u ovoj god (prošle je bio orginalno iz trgovine) i sad već ima na sebi podosta potjeralih klica. Zanima me da li da ih potrgam sad ili da još pričekam. Ako bi ih sad potrgao bojim se da ponovno ne potjeraju prerano pošto bih je sadio ove godine kasnije negdje u travnju a samo manji dio polovinom ožujka pod malč foliju za ranu potrošnju.Za ovu raniju sadnju nije problem to i ako sad počistim svejedno ide polovinom veljače na naklijavanje ali brine me ono za kasniju sadnju. Molim savjet ako može.
 

johabica

Iskusan lik
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
4,529
Ako nisu veće od 1 cm,ne trgaj ništa,samo stavi na hladno i svijetlo mjesto.

Ako su velike,poskidaj sada odmah ono što ćeš saditi kasnije.Ne treba više ništa čekati.
Inače se uvijek nastoji sačuvati prve klice.Jedino ako se dogodi dominantna klijavost - svaki gomolj pusti samo jednu klicu ,a ostala oka se ne aktiviraju,moraju se te dominantne poskidati.
 

asestic

Član
Tu od
12 Sij 2010
Poruka
601
Na hladno razumim,ali zašto na svijetlo mesto?

Iz istog razloga što na hladno kada je na svjetlom mjestu uspori rast klice i dobiješ kvalitetnu čvrstu kraću i deblju tamno zelenu klicu,
Pozdrav!
 

Entuzijast

Aktivni član
Tu od
18 Sij 2014
Poruka
206
Zahvaljujem se na brzom odgovoru.Čini mi se da bi baš i mogla biti riječ o dominantnoj klijavosti pošto se na prvi pogled vidi relativno mali broj većih klica.
Ovih dana ja ću ih očistiti i pripremiti za naklijavanje one za raniju sadnju a drugi dio neka čeka još malo duže on je u planu za sadnju kasnije sa Agriom ako je uspijem nabaviti kod nas.
 

dady

Član
Tu od
22 Sij 2015
Poruka
139
krumpir druge reprodukcije iskustva

bok zanima me dali netko ima iskustva s sadnjom krumpira druge reprodukcije općenito mislim na prinos....
 

Entuzijast

Aktivni član
Tu od
18 Sij 2014
Poruka
206
Danas stavljeno na naklijavanje druga reprodukcija Belarosa sjeme.E sad da se još u travnju proljepša vrijeme i biti će ranih krumpira.
 

johabica

Iskusan lik
Tu od
8 Tra 2012
Poruka
4,529
Re: krumpir druge reprodukcije iskustva

bok zanima me dali netko ima iskustva s sadnjom krumpira druge reprodukcije općenito mislim na prinos....

Ništa ne pitaj, naklij to što imaš i posadi. Prošla su vremena kada se sadilo samo deklarirano sjeme "A" kategorije. Želiš li imati isplativu proizvodnju moraš računati na bar dvogodišnje korištenje jednom kupljenog deklariranog sjemena. Danas i najveći proizvođači u mome selu koriste reproducirano sjeme, jer sve što je paritetno više od 1/7 je totalmo neisplativo - jednostavno ne možeš se pokriti.
Ima nekih sorata koje podnose i drugu sortnu, pa i treću - nema ih puno,ali Balatonska, Belarosa, Roko......mogu i više godina ako im se pruži dobro izbalansirana gnojidba.Naravno ne ona za vrhunske prinose - ne bi imalo smisla u drugoj ili trećoj generaciji.
 
Na vrh