Pozdrav.Imam problem s kruškom koja je nakon cvatnje jednostavno propala.lišće se smežurslo ,osušilo.prilažem foto https://postimg.cc/image/qem2fb5z1/148355ac/. https://postimg.cc/image/7z1lhy9v1/7978cdb3/
-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Pozdrav svima.
Recite mi molim vas dali netko zna koje je ovo oboljenje kruške? Plodovi su kvrgavi i imaju udubljenja u kojima neke imaju rupicu a neke nemaju. Tkivo ploda u sebi mjestimično ima žute tvrde točkice kao kamenčiće. Probao sam naći na netu uzročnika ali neuspješno.
Hvala
Recite mi molim vas dali netko zna koje je ovo oboljenje kruške? Plodovi su kvrgavi i imaju udubljenja u kojima neke imaju rupicu a neke nemaju. Tkivo ploda u sebi mjestimično ima žute tvrde točkice kao kamenčiće. Probao sam naći na netu uzročnika ali neuspješno.
Hvala
Da citiram knjigu Glihe:
Sve fizičke povrede, od uboda insekata do tuče, potiču stvaranje sklerenhimskih zrnaca ispod mjesta povrede.
Insekti Calocoris fulvomaculatus, C. biclavatus, C. trivialis i vjerojatno još neki speciesi ubadanjem mladih plodova kruške izlučuju u njih slinu i provociraju pojavu sklerenhimatizacije, koja se očituje u dubokim udubinama ravnog dna u obliku kratera.
Sve fizičke povrede, od uboda insekata do tuče, potiču stvaranje sklerenhimskih zrnaca ispod mjesta povrede.
Insekti Calocoris fulvomaculatus, C. biclavatus, C. trivialis i vjerojatno još neki speciesi ubadanjem mladih plodova kruške izlučuju u njih slinu i provociraju pojavu sklerenhimatizacije, koja se očituje u dubokim udubinama ravnog dna u obliku kratera.
Ovi Austrijanci su se potrudili i napisali o Društvenci ovo - link.
Tamo je navedeno:
BEFRUCHTERSORTEN:
Clapps Liebling, Edelcrassane, Gellerts Butterbirne, Conference, Williams, Bosc‘s Flaschenbirne u. a.
Dakle oprašivači Društvenke su Klapov Ljubimac, Krasana, Gelertova, Konferens, Viljamovka, Boskova Bočica i dr. Po meni sve vrhunske kruške
Tamo je navedeno:
BEFRUCHTERSORTEN:
Clapps Liebling, Edelcrassane, Gellerts Butterbirne, Conference, Williams, Bosc‘s Flaschenbirne u. a.
Dakle oprašivači Društvenke su Klapov Ljubimac, Krasana, Gelertova, Konferens, Viljamovka, Boskova Bočica i dr. Po meni sve vrhunske kruške
Piše u onom dokumentu da joj je pelud dobar - dakle može oprašivati druge sorte.
Problem rodnosti tj. uroda Društvenke nisu samo oprašivači - ima tu više faktora.
Jedan od njih je da je vrijeme oplodnje kod nje jako kratko - cca. 4 dana.
Zašto u mom hobi nasadu gdje imam 10-ak sorti krušaka npr. Hardenpontova (trebao sam prorjediti plodove), Starking Delicious i Santa Marija (nju ću precjepiti...), Konferens imaju ogromnu rodnost, ostale prosječnu, a neke slabu kao npr. Drušvenka...? Cvjetova imaju gotovo sve isto...
Kako mi je mlad nasad to će se promijeniti jer će hormoni iz sjemenaka plodova odraditi svoju ulogu, ali i dalje će se kod nekih razviti plodovi i bez oprašivanja, a kod nekih teško i sa oprašivanjem...
O bujnosti sorti da ne pričam. Npr. Kleržo kruška na sjemenjaku koju imam je starija od mene, a malo je viša od mene cca. 2,5m promjera stabla oko 10cm... Sa druge strane Jakobka/Petrovka je iste starosti nedaleko od nje na sjemenjaku visoka oko 12m promjera debla oko 40cm!
Problem rodnosti tj. uroda Društvenke nisu samo oprašivači - ima tu više faktora.
Jedan od njih je da je vrijeme oplodnje kod nje jako kratko - cca. 4 dana.
Zašto u mom hobi nasadu gdje imam 10-ak sorti krušaka npr. Hardenpontova (trebao sam prorjediti plodove), Starking Delicious i Santa Marija (nju ću precjepiti...), Konferens imaju ogromnu rodnost, ostale prosječnu, a neke slabu kao npr. Drušvenka...? Cvjetova imaju gotovo sve isto...
Kako mi je mlad nasad to će se promijeniti jer će hormoni iz sjemenaka plodova odraditi svoju ulogu, ali i dalje će se kod nekih razviti plodovi i bez oprašivanja, a kod nekih teško i sa oprašivanjem...
O bujnosti sorti da ne pričam. Npr. Kleržo kruška na sjemenjaku koju imam je starija od mene, a malo je viša od mene cca. 2,5m promjera stabla oko 10cm... Sa druge strane Jakobka/Petrovka je iste starosti nedaleko od nje na sjemenjaku visoka oko 12m promjera debla oko 40cm!
Posljednje uređivanje:
Njoko
Dobro znana faca
- Tu od
- 9 Lis 2010
- Poruka
- 1,636
Prezahtjevna sorta u pogledu rodnosti, oprasivanja , cvstnje a sve je to povezano od zadnjeg di prvog navedenog. Kao sortiment plod je vrhunac nema niti jedne sorte koja moze zamjeniti drustvenku ali prije toga navedeno je zasto je nema u plantaznom uzgoju rizik je veliki.
Njoko
Dobro znana faca
- Tu od
- 9 Lis 2010
- Poruka
- 1,636
Još jedna informacija za Društvenku ja sam prije inicirao oprašivanje sa atomizerom u koji sam otopio šećer, med i nektar, a nakon toga susjedne oprašivaće sa jačim vjetrom u atomizeru prskao što nije uspio vjetar to su naknadno pčele odradile.
Jel Društvenka sto ima samo 4 do 5 dana za oplodnju cvijet je odbojan pčelama pislje toga se naviknu.
Jel Društvenka sto ima samo 4 do 5 dana za oplodnju cvijet je odbojan pčelama pislje toga se naviknu.
Ono što sam čuo o oprašivanju krušaka je da bi se pčele navelo da dobro opraše kruške je da se različite sorte sade u istom redu, a ne u drugi red i sl. jer većinom lete oprašujući red po red; i druga preporuka je da se za vrijeme cvatnje pokosi sva trava što cvate (maslačak osobito) oko krušaka, kao i da se ukloni sve što cvate u isto vrijeme kako ne bi bilo konkurencija oprašivanju krušaka jer je gotovo sve slađe od krušaka. Veliki voćari osiguraju i dovoz mobilnog pčelinjaka u voćnjak.
No kako ja nemam puno krušaka - za obiteljske potrebe (i prijatelje) - možda će i kist biti u upotrebi tj. glumiti ću pčele kod Drušvenke ručno oprašujući kistom.
No kako ja nemam puno krušaka - za obiteljske potrebe (i prijatelje) - možda će i kist biti u upotrebi tj. glumiti ću pčele kod Drušvenke ručno oprašujući kistom.
Posljednje uređivanje:
Kako je zima, imam vremena pročitati neke knjige. Tako sam posudio knjigu Gusti zasadi kruške i dunje iz 1985.g.
Zanimljivi su neki iskazi iz prakse tj. potvrđeni su slikama iz voćnjaka iz Sremske Mitrovice gdje je 1938. g. podignut zasad viljamovke i krasanke na dunji MA sa 6100 stabla po ha - uzgojni oblik njutajm i koji po navodima još uvijek postoji i te 1985.g.
Vjerojatno je razmak u redu oko 0,5m.
Zanimljivi citati:
Korjenov sustav kruške na dunji je utoliko plići ukoliko ima veći životni prostor na raspolaganju.
Dakle kad je razmak između krušaka na dunji 0,5m - dubina korjena je veća od sustava gdje je razmak kao npr. 2m između stabala kruške na dunji tj. stabla se prije izvale i više pate od suše ako se sadi na dunji sa većim razmakom.
Ukorjenjivanje stabla je dobro, te nije neophodna potpora. Slabo bujne sorte se nešto slabije ukorjenjavaju na podlozi MA, ali primjenom posrednika, npr. kaluđerke/pastorčice, ukorjenjivanje se značajno poboljšava.
Dunja MA je pogodna za gustu sadnju na boljim zemljištima.
Molim komentare, osobito onih koji poznaju taj voćnjak P. D. "Boško Palkovljević-Pinki".
Zanimljivi su neki iskazi iz prakse tj. potvrđeni su slikama iz voćnjaka iz Sremske Mitrovice gdje je 1938. g. podignut zasad viljamovke i krasanke na dunji MA sa 6100 stabla po ha - uzgojni oblik njutajm i koji po navodima još uvijek postoji i te 1985.g.
Vjerojatno je razmak u redu oko 0,5m.
Zanimljivi citati:
Korjenov sustav kruške na dunji je utoliko plići ukoliko ima veći životni prostor na raspolaganju.
Dakle kad je razmak između krušaka na dunji 0,5m - dubina korjena je veća od sustava gdje je razmak kao npr. 2m između stabala kruške na dunji tj. stabla se prije izvale i više pate od suše ako se sadi na dunji sa većim razmakom.
Ukorjenjivanje stabla je dobro, te nije neophodna potpora. Slabo bujne sorte se nešto slabije ukorjenjavaju na podlozi MA, ali primjenom posrednika, npr. kaluđerke/pastorčice, ukorjenjivanje se značajno poboljšava.
Dunja MA je pogodna za gustu sadnju na boljim zemljištima.
Molim komentare, osobito onih koji poznaju taj voćnjak P. D. "Boško Palkovljević-Pinki".
