-
Poštovani posjetitelju, za korištenje svih mogućnosti koje Poljoprivredni Forum omogućuje, predlažemo ti da se registriraš. Besplatno je i tvoja privatnost je potpuno zaštićena. Registracija ti omogućuje pristup svim kategorijama i temama, mogućnost pristupa privicima u postovima (slike, video, tutorijali, uputstva itd), pristup malom oglasniku, direktnu komunikaciju s članovima putem privatnih poruka, automatsko praćenje tema od interesa i još mnogo toga. Veselimo se tvojoj prijavi! ❤️
Lazi,lazi,lazi me... cijena mlijeka
- Temu pokrenuo drmr
- Datum prvog posta
M
MOCO
Guest
evo malo kako to izgleda u labosu u Križevcima
http://www.rtl.hr/video/vijesti/314...nji&utm_medium=iframe&utm_campaign=videoframe
http://www.rtl.hr/video/vijesti/314...nji&utm_medium=iframe&utm_campaign=videoframe
kaj sada ovo govore:
http://www.vecernji.hr/vijesti/toksicno-mlijeko-povisen-aflatoksin-pronaden-70-uzoraka-clanak-509928
da je 70 posto svega loše.
http://www.vecernji.hr/vijesti/toksicno-mlijeko-povisen-aflatoksin-pronaden-70-uzoraka-clanak-509928
da je 70 posto svega loše.
ma meni sve to nešto smrdi, navodno aflatoksin se pojavio zbog suše i pojavio se u kukuruzu ako sam dobro upućen i koliko mogu sve to pratiti pa mi nije jasno kako se aflatoksin nije pojavio npr. u mesu, jajima, sirevima pa i ostalom mljeku sve te životinje su hranjene kukuruzom. Pa zar suša nije bila i u ostalim državam a kod njih ništa nego samo kod nas.
http://www.agroklub.com/stocarstvo/nepostojeca-mljekara-kod-sinja-proizvodila-mlijeko-iz-bih/8769/
Evo upravo gledam i čitam ovaj zanimljiv članak i što sve neće isplivati na vidjelo
Evo upravo gledam i čitam ovaj zanimljiv članak i što sve neće isplivati na vidjelo
tak sam malo tražio i naletio na pravo objašnjenje što je to aflatoksin koji je napisao netko sa dr titulom a ne novinari.
http://www.hrvatski-fokus.hr/index....oizvodaca-mlijeka-i-obiteljskih-gospodarstava
copy pastam:
AFLATOKSIN M1 U MLIJEKU – Nema krivnje kod proizvođača mlijeka i obiteljskih gospodarstava
Objavljeno četvrtak, 14. veljača. 2013. 09:00 | Ispis | E-mail
Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.
Kada se otkrije aflatoksin M1 u mlijeku, odmah je potrebno utvrditi izvor kontaminacije i promijeniti stočnu hranu
Prošli tjedan Hrvatsku je potresla vijest primljena iz Bosne i Hercegovine o mlijeku kontaminiranom aflatoksinom M1 dvoje najvećih hrvatskih mliječnih industrija – Dukata i Vindije. Temeljem ove obavijesti Ministarstvo poljoprivrede RH odmah je naredilo povlačenje mlijeka s tržišta. Radilo se o četiri vrste trajnog mlijeka s 2,8 posto mliječne masti od navedenih proizvođača. Na žalost, u hrvatskim vodećim medijima ovaj problem nije odgovarajuće prikazan niti obrazložen javnosti. Štoviše, neke informacije nisu točne, ali se nitko nije javio od veterinarskih stručnjaka da „ispravi netočne navode“. Na žalost, nastali problem kao i krivnja pokušavaju se jednostavno prebaciti na proizvođače mlijeka, odnosno na obiteljska gospodarstva koja su ionako u velikim problemima.
Za sve su gljivice krive
Aflatoksini su toksični metaboliti koje proizvode neke vrste gljivica a često ih nalazimo u hrani namijenjenoj ljudskoj prehrani i hranidbi stoke. Aflatoksini su najpoznatija i najviše istraživana grupa otrova, tzv. mikotoksini. Aflatoksini se povezuju s različitim bolestima poput aflatoksikoze, jednako kod životinja – naročito stoke, kao i kod ljudi. Pojava aflatoksina uvjetovana je određenim faktorima u okolišu, zatim geografskom području, poljoprivrednoj i agronomskoj praksi itd. Aflatoksinima se pridaje najveća pozornost od svih mikotoksina, jer su oni dokazano najsnažnije kancerogene tvari koje jednako izazivaju kancerogeni učinak kod laboratorijskih životinja i čovjeka! Osim što su kancerogeni, aflatoksini su i genotoksični jer uzrokuju oštećenje DNK a time i mutacije, navodi EFSA.
Aflatoksini su široko rasprostranjeni u mnogim poljoprivrednim proizvodima, stočnoj hrani i hrani namijenjenoj prehrani ljudi. Većina stručnjaka koja pomno proučava ovu problematiku općenito smatra da se apsolutna sigurnost ne može postići kada su u pitanju aflatoksini i aflatoksikoza. Upravo stoga mnoge države nastoje zakonskim propisima smanjiti kontakt s aflatoksinima iz hrane bilo za čovjeka ili stoku na najmanju moguću mjeru.
I brašno kikirikija uzrokuje bolest
U Engleskoj je 1960. u nekoliko mjeseci na farmama purana uginulo više od 100.000 mladih purana. Bolest je bila nepoznata pa su je nazvali „X bolest purana“ (tj. nepoznata bolest). Međutim, ubrzo je došlo do uginuća velikog broja mladih pataka i fazana na farmama. Tada je provedeno istraživanje koje je otkrilo izvor: brašno kikirikija iz Brazila. Potom je utvrđeno da je upravo to brašno bilo visoko toksično za navedenu mladu perad, a simptomi su odgovarali onima kod „X bolesti purana.“ Daljnja istraživanja otkrila su uzročnika – gljivicu Aspergillus flavus po kojoj je nazvan i toksin.
Aflatoksini su sekundarni metaboliti plijesni koje proizvode gljivice Aspergillus flavus i Aspergillus parasiticus. Četiri najčešća aflatoksina su B1, B2, G1 i G2. Najčešći izvor aflatoksina jesu žitarice, u prvom redu kukuruz, te proizvodi i nusproizvodi od žitarica. Silaža od kukuruza također može biti izvor aflatoksina jer sam proces siliranja ne uništava prisutan aflatoksin. Dr. Jodie A. Pennington (University of Arkansas) naglašava da su žitarice osobito sklone razvoju različitih mikotoksina, a posebno u sušnom razdoblju! Napominje da u ekstremnim vremenskim uvjetima kao što je suša aflatoksini mogu kontaminirati i travu pašnjaka, a ponekad se mogu naći i u sijenu. No, ipak je to rjeđa pojava.
Gljivice Aspergillus spp
Potrebno je naglasiti da aflatoksine nalazimo i u hrani poput riže, smokava, sušenog voća, začina, kakao, zatim u lješnjacima, bademima, pistaciji, kikirikiju, sirovom/nerafiniranom biljnom ulju, sjemenkama pamuka, soji itd. Aflatoksini su naročito rasprostranjeni u brojnim poljoprivrednim proizvodima iz tropskog i suptropskog područja, jer njihovom razvoju osobito pogoduje topla i vlažna klima. Kontaminacija aflatoksinom nastaje na polju, prije ili poslije žetve, u nepovoljnim uvjetima skladišta, u toku prerade i dr. Gljivice Aspergillus spp kao i neke druge vrste plijesni raširene su u okolišu, a njihove spore nalaze se u tlu. FAO procijenjuje da diljem svijeta godišnja kontaminacija žitarica s aflatoksinom iznosi oko 25 posto. Razvoj ove vrste gljivica/plijesni i aflatoksina najčešće je povezan s ekstremnim vremenskim uvjetima koji uzrokuju stres biljke. U razdoblju prije žetve, najveći rizik za razvoj aflatoksina je u vrijeme ekstremne suše! Kada je temperatura zraka visoka, a istovremeno vlažnost tla je ispod normalne granice, u zraku se povećava broj spora gljivica Aspergillus, koje „uđu“ u biljku na mjestima oštećenja uzrokovanih kukcima i/ili ekstremnim vremenskim uvjetima.
Aflatoksini su skupina ekstremno toksičnih, mutagenih i kancerogenih otrova koje proizvode gljivice Aspergillus flavus i A. parasiticus; A. flavus proizvodi aflatoksin B1 i B2, a A. parasiticus stvara aflatoksine B1, B2, G1 i G2. Aflatoksin B1 je naročito opasan i kancerogen, a u mlijeku se izlučuje u vidu aflatoksina M1. Naime, aflatoksin M1 ne nalazimo u poljoprivrednim proizvodima niti u stočnoj hrani, već samo u mlijeku. Naime, aflatoksini se kod preživača metaboliziraju u jetri, a luče se putem žuči. Aflatoksini M1 i M2 su hidroksilirani metaboliti aflatoksina B1 i B2. Aflatoksin B1 se metabolizira u jetri krava pomoću jetrenih enzima, te tako nastaje M1 koji se izlučuje putem mokraće i mlijeka. Za razliku od gljivica Aspergillus koje su najčešće vidljive golim okom kao zelenkaste naslage, aflatoksini su bez boje, mirisa i okusa. Kemijski, aflatoksini su vrlo stabilne tvari u hrani i otporne su na utjecaj topline kod prerade ili kuhanja hrane. Vrlo je teško, gotovo nemoguće eliminirati aflatoksine kada se oni jednom stvore u hrani.
Najosjetljivije krave muzare
Na aflatoksine su najosjetljivije krave muzare, dok su ovce i konji nešto manje osjetljivi. Sve mlade životinje mnogo su osjetljivije na aflatoksine od odraslih životinja, a osjetljive su i bređe ženke. Aflatoksikoza je bolest koja se javlja kao posljedica unosa aflatoksina putem hrane u organizam. U većini slučajeva uzgajivači ne će primijetiti simptome bolesti. Međutim, u slučaju kada krave konzumiraju stočnu hranu koja sadrži veću količinu aflatoksina ili se životinje hrane takvom hranom kroz duže vremensko razdoblje, tada će se pojaviti simptomi aflatoksikoze.
Simptomi akutne aflatoksikoze kod svih sisavaca su: odbijanje hrane, letargija, ataksija, gruba dlaka, blijeda i povećana masna jetra; simptomi kronične aflatoksikoze uključujući krave muzare su smanjen apetit, smanjeno iskorištavanje hrane, žutica, smanjena mliječnost, gubitak težine, anemija, razina bjelančevina u serumu je smanjena i to je karakteristično za aflatoksikozu, također je smanjena i razina vitamina A, D, E, K i B. Patološki nalaz će otkriti fibrozu jetre i edem žućnog mjehura itd. Aflatoksikoza također smanjuje otpornost organizma pa životinje postaju osjetljivije na određene bolesti. Nadalje, aflatoksikoza djeluje negativno na reprodukciju - estrusni ciklus kod krava postaje ili prekratak ili predugačak, a mogući su i pobačaji.
Aspergillus flavus na uskladištenom zrnu
http://www.hrvatski-fokus.hr/index....oizvodaca-mlijeka-i-obiteljskih-gospodarstava
copy pastam:
AFLATOKSIN M1 U MLIJEKU – Nema krivnje kod proizvođača mlijeka i obiteljskih gospodarstava
Objavljeno četvrtak, 14. veljača. 2013. 09:00 | Ispis | E-mail
Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.
Kada se otkrije aflatoksin M1 u mlijeku, odmah je potrebno utvrditi izvor kontaminacije i promijeniti stočnu hranu
Prošli tjedan Hrvatsku je potresla vijest primljena iz Bosne i Hercegovine o mlijeku kontaminiranom aflatoksinom M1 dvoje najvećih hrvatskih mliječnih industrija – Dukata i Vindije. Temeljem ove obavijesti Ministarstvo poljoprivrede RH odmah je naredilo povlačenje mlijeka s tržišta. Radilo se o četiri vrste trajnog mlijeka s 2,8 posto mliječne masti od navedenih proizvođača. Na žalost, u hrvatskim vodećim medijima ovaj problem nije odgovarajuće prikazan niti obrazložen javnosti. Štoviše, neke informacije nisu točne, ali se nitko nije javio od veterinarskih stručnjaka da „ispravi netočne navode“. Na žalost, nastali problem kao i krivnja pokušavaju se jednostavno prebaciti na proizvođače mlijeka, odnosno na obiteljska gospodarstva koja su ionako u velikim problemima.
Za sve su gljivice krive
Aflatoksini su toksični metaboliti koje proizvode neke vrste gljivica a često ih nalazimo u hrani namijenjenoj ljudskoj prehrani i hranidbi stoke. Aflatoksini su najpoznatija i najviše istraživana grupa otrova, tzv. mikotoksini. Aflatoksini se povezuju s različitim bolestima poput aflatoksikoze, jednako kod životinja – naročito stoke, kao i kod ljudi. Pojava aflatoksina uvjetovana je određenim faktorima u okolišu, zatim geografskom području, poljoprivrednoj i agronomskoj praksi itd. Aflatoksinima se pridaje najveća pozornost od svih mikotoksina, jer su oni dokazano najsnažnije kancerogene tvari koje jednako izazivaju kancerogeni učinak kod laboratorijskih životinja i čovjeka! Osim što su kancerogeni, aflatoksini su i genotoksični jer uzrokuju oštećenje DNK a time i mutacije, navodi EFSA.
Aflatoksini su široko rasprostranjeni u mnogim poljoprivrednim proizvodima, stočnoj hrani i hrani namijenjenoj prehrani ljudi. Većina stručnjaka koja pomno proučava ovu problematiku općenito smatra da se apsolutna sigurnost ne može postići kada su u pitanju aflatoksini i aflatoksikoza. Upravo stoga mnoge države nastoje zakonskim propisima smanjiti kontakt s aflatoksinima iz hrane bilo za čovjeka ili stoku na najmanju moguću mjeru.
I brašno kikirikija uzrokuje bolest
U Engleskoj je 1960. u nekoliko mjeseci na farmama purana uginulo više od 100.000 mladih purana. Bolest je bila nepoznata pa su je nazvali „X bolest purana“ (tj. nepoznata bolest). Međutim, ubrzo je došlo do uginuća velikog broja mladih pataka i fazana na farmama. Tada je provedeno istraživanje koje je otkrilo izvor: brašno kikirikija iz Brazila. Potom je utvrđeno da je upravo to brašno bilo visoko toksično za navedenu mladu perad, a simptomi su odgovarali onima kod „X bolesti purana.“ Daljnja istraživanja otkrila su uzročnika – gljivicu Aspergillus flavus po kojoj je nazvan i toksin.
Aflatoksini su sekundarni metaboliti plijesni koje proizvode gljivice Aspergillus flavus i Aspergillus parasiticus. Četiri najčešća aflatoksina su B1, B2, G1 i G2. Najčešći izvor aflatoksina jesu žitarice, u prvom redu kukuruz, te proizvodi i nusproizvodi od žitarica. Silaža od kukuruza također može biti izvor aflatoksina jer sam proces siliranja ne uništava prisutan aflatoksin. Dr. Jodie A. Pennington (University of Arkansas) naglašava da su žitarice osobito sklone razvoju različitih mikotoksina, a posebno u sušnom razdoblju! Napominje da u ekstremnim vremenskim uvjetima kao što je suša aflatoksini mogu kontaminirati i travu pašnjaka, a ponekad se mogu naći i u sijenu. No, ipak je to rjeđa pojava.
Gljivice Aspergillus spp
Potrebno je naglasiti da aflatoksine nalazimo i u hrani poput riže, smokava, sušenog voća, začina, kakao, zatim u lješnjacima, bademima, pistaciji, kikirikiju, sirovom/nerafiniranom biljnom ulju, sjemenkama pamuka, soji itd. Aflatoksini su naročito rasprostranjeni u brojnim poljoprivrednim proizvodima iz tropskog i suptropskog područja, jer njihovom razvoju osobito pogoduje topla i vlažna klima. Kontaminacija aflatoksinom nastaje na polju, prije ili poslije žetve, u nepovoljnim uvjetima skladišta, u toku prerade i dr. Gljivice Aspergillus spp kao i neke druge vrste plijesni raširene su u okolišu, a njihove spore nalaze se u tlu. FAO procijenjuje da diljem svijeta godišnja kontaminacija žitarica s aflatoksinom iznosi oko 25 posto. Razvoj ove vrste gljivica/plijesni i aflatoksina najčešće je povezan s ekstremnim vremenskim uvjetima koji uzrokuju stres biljke. U razdoblju prije žetve, najveći rizik za razvoj aflatoksina je u vrijeme ekstremne suše! Kada je temperatura zraka visoka, a istovremeno vlažnost tla je ispod normalne granice, u zraku se povećava broj spora gljivica Aspergillus, koje „uđu“ u biljku na mjestima oštećenja uzrokovanih kukcima i/ili ekstremnim vremenskim uvjetima.
Aflatoksini su skupina ekstremno toksičnih, mutagenih i kancerogenih otrova koje proizvode gljivice Aspergillus flavus i A. parasiticus; A. flavus proizvodi aflatoksin B1 i B2, a A. parasiticus stvara aflatoksine B1, B2, G1 i G2. Aflatoksin B1 je naročito opasan i kancerogen, a u mlijeku se izlučuje u vidu aflatoksina M1. Naime, aflatoksin M1 ne nalazimo u poljoprivrednim proizvodima niti u stočnoj hrani, već samo u mlijeku. Naime, aflatoksini se kod preživača metaboliziraju u jetri, a luče se putem žuči. Aflatoksini M1 i M2 su hidroksilirani metaboliti aflatoksina B1 i B2. Aflatoksin B1 se metabolizira u jetri krava pomoću jetrenih enzima, te tako nastaje M1 koji se izlučuje putem mokraće i mlijeka. Za razliku od gljivica Aspergillus koje su najčešće vidljive golim okom kao zelenkaste naslage, aflatoksini su bez boje, mirisa i okusa. Kemijski, aflatoksini su vrlo stabilne tvari u hrani i otporne su na utjecaj topline kod prerade ili kuhanja hrane. Vrlo je teško, gotovo nemoguće eliminirati aflatoksine kada se oni jednom stvore u hrani.
Najosjetljivije krave muzare
Na aflatoksine su najosjetljivije krave muzare, dok su ovce i konji nešto manje osjetljivi. Sve mlade životinje mnogo su osjetljivije na aflatoksine od odraslih životinja, a osjetljive su i bređe ženke. Aflatoksikoza je bolest koja se javlja kao posljedica unosa aflatoksina putem hrane u organizam. U većini slučajeva uzgajivači ne će primijetiti simptome bolesti. Međutim, u slučaju kada krave konzumiraju stočnu hranu koja sadrži veću količinu aflatoksina ili se životinje hrane takvom hranom kroz duže vremensko razdoblje, tada će se pojaviti simptomi aflatoksikoze.
Simptomi akutne aflatoksikoze kod svih sisavaca su: odbijanje hrane, letargija, ataksija, gruba dlaka, blijeda i povećana masna jetra; simptomi kronične aflatoksikoze uključujući krave muzare su smanjen apetit, smanjeno iskorištavanje hrane, žutica, smanjena mliječnost, gubitak težine, anemija, razina bjelančevina u serumu je smanjena i to je karakteristično za aflatoksikozu, također je smanjena i razina vitamina A, D, E, K i B. Patološki nalaz će otkriti fibrozu jetre i edem žućnog mjehura itd. Aflatoksikoza također smanjuje otpornost organizma pa životinje postaju osjetljivije na određene bolesti. Nadalje, aflatoksikoza djeluje negativno na reprodukciju - estrusni ciklus kod krava postaje ili prekratak ili predugačak, a mogući su i pobačaji.
Aspergillus flavus na uskladištenom zrnu
Dijagnoza aflatoksikoze je često vrlo problematična i teška jer na farmi su moguće različite infekcije radi imunosupresije tj. slabijeg imuniteta izazvanog aflatoksikozom, a stočna hrana može biti kontaminirana s više vrsta gljivica i toksina, upozorava dr. Pennington. Stoga se stočna hrana za krave muzare mora strogo kontrolirati. Svatko tko stavlja na tržište hranu koja sadrži više od 20 ppb aflatoksina što je gornja dozvoljena granica za hranu namijenjenu muznim kravama prema propisu američke FDA, taj će biti odgovoran za nastalu štetu. Gornja dozvoljena granica za sadržaj aflatoksina M1 u mlijeku je 0,5 ppb (FDA). Kada se otkrije aflatoksin M1 u mlijeku, tada je potrebno odmah utvrditi izvor kontaminacije i promijeniti stočnu hranu!
Krave mogu tolerirati aflatoksine u hrani. No, ako hrana sadrži 20 ppb ili više aflatoksina B1, tada će se aflatoksin M1 naći u mlijeku vjerojatno već nakon par dana, jer je „probijena“ granica tolerancije na aflatoksin. Obično je potrebno dva do tri dana hranidbe s hranom bez aflatoksina kako bi se koncentracija smanjila ispod razine tolerancije. U slučaju da se aflatoksin M1 nađe u koncentraciji iznad 0,5 ppb, takvo mlijeko se ne smije koristiti za ljudsku uporabu.
Panel o kontaminantima u hranidbenom lancu (tzv. CONTAM Panel) Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) u svojem dokumentu iz 2004. naglašava da je aflatoksin B1 naročito nepoželjna tvar u stočnoj hrani, osobito hrani za krave muzare! Europska Komisija odredila je gornju razinu za aflatoksin M1 u mlijeku, a to je 0,05 µg/kg i to na temelju stručnog izvješća Znanstvenog vijeća za hranu Europske unije. Naime, na temelju mnogih znanstvenih izvještaja o procjeni rizika može se zaključiti da čak vrlo niska razina aflatoksina, tj. 1 ng/kg ili čak manje može znatno povećati rizik za razvoj karcinoma jetre. Međutim, prema odredbama kontroverznog Codex Alimentariusa gornja razina aflatoksina M1 u mlijeku trebala bi biti 0,5 µg/kg, što Europska unija ne prihvaća!
Aspergillus flavus na neubranom klipu
Prema još važećem Pravilniku o kakvoći stočne hrane (NN 26/98) u točki V. Zabranjene i škodljive tvari u krmivima i krmnim smjesama, čl. 69. navodi najveću dopuštenu količinu aflatoksina u hranidbi mliječnih krava – 0,01 ppm. A prema Pravilniku o toksinima, metalima, metaloidima i drugim štetnim tvarima koje se mogu nalaziti u hrani (NN 16/05) najveća dopuštena granica sadržaja aflatoksina B1 u mlijeku i mliječnim proizvodima je 0,05 µg/kg, što je sukladno s trenutno važećim odredbama u EU. Kada je u pitanju ljudsko zdravlje, tada bi zakonske odredbe o sadržaju štetnih i otrovnih tvari u hrani morale uzeti u obzir sve poznate i znanstveno utemeljene činjenice te voditi se načelom predostrožnosti, a ne prihvaćati odredbe koje nameću multinacionalne kompanije.
Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.
Krave mogu tolerirati aflatoksine u hrani. No, ako hrana sadrži 20 ppb ili više aflatoksina B1, tada će se aflatoksin M1 naći u mlijeku vjerojatno već nakon par dana, jer je „probijena“ granica tolerancije na aflatoksin. Obično je potrebno dva do tri dana hranidbe s hranom bez aflatoksina kako bi se koncentracija smanjila ispod razine tolerancije. U slučaju da se aflatoksin M1 nađe u koncentraciji iznad 0,5 ppb, takvo mlijeko se ne smije koristiti za ljudsku uporabu.
Panel o kontaminantima u hranidbenom lancu (tzv. CONTAM Panel) Europske agencije za sigurnost hrane (EFSA) u svojem dokumentu iz 2004. naglašava da je aflatoksin B1 naročito nepoželjna tvar u stočnoj hrani, osobito hrani za krave muzare! Europska Komisija odredila je gornju razinu za aflatoksin M1 u mlijeku, a to je 0,05 µg/kg i to na temelju stručnog izvješća Znanstvenog vijeća za hranu Europske unije. Naime, na temelju mnogih znanstvenih izvještaja o procjeni rizika može se zaključiti da čak vrlo niska razina aflatoksina, tj. 1 ng/kg ili čak manje može znatno povećati rizik za razvoj karcinoma jetre. Međutim, prema odredbama kontroverznog Codex Alimentariusa gornja razina aflatoksina M1 u mlijeku trebala bi biti 0,5 µg/kg, što Europska unija ne prihvaća!
Aspergillus flavus na neubranom klipu
Prema još važećem Pravilniku o kakvoći stočne hrane (NN 26/98) u točki V. Zabranjene i škodljive tvari u krmivima i krmnim smjesama, čl. 69. navodi najveću dopuštenu količinu aflatoksina u hranidbi mliječnih krava – 0,01 ppm. A prema Pravilniku o toksinima, metalima, metaloidima i drugim štetnim tvarima koje se mogu nalaziti u hrani (NN 16/05) najveća dopuštena granica sadržaja aflatoksina B1 u mlijeku i mliječnim proizvodima je 0,05 µg/kg, što je sukladno s trenutno važećim odredbama u EU. Kada je u pitanju ljudsko zdravlje, tada bi zakonske odredbe o sadržaju štetnih i otrovnih tvari u hrani morale uzeti u obzir sve poznate i znanstveno utemeljene činjenice te voditi se načelom predostrožnosti, a ne prihvaćati odredbe koje nameću multinacionalne kompanije.
Rodjena Marija Kuhar, dr. vet. med.
ljudi moji kaj se to događa:
http://www.jutarnji.hr/od-15-uzorak...ak-ih-je-11-pozitivno-na-aflatoksin-/1085402/
Rezultati analize laboratorija u Beču potvrdili su prisutnost aflatoksina u Dukatovom i Vindijinom mlijeku. Kontrola koju su obavile sanitarna i veterinarska inspekcija na farmama, u dućanima i uvoznom mlijeku, pokazala je sljedeće rezultate: Od 150 prekontroliranih uzoraka mlijeka u mliječnoj industriji, 64 su bila pozitivna. Od 15 uzoraka na farmama u istočnoj Slavoniji u ciljanoj kontroli čak 11 ih je bilo pozitivno, a od 11 proanaliziranih uzoraka uvoznog mlijeka aflatoksin je otkriven u jednoj pošiljci uvezenog mlijeka iz BiH, naziva "Moja kravica" proizvođača Mlijeko produkt iz Kozarske Dubice.
http://www.jutarnji.hr/od-15-uzorak...ak-ih-je-11-pozitivno-na-aflatoksin-/1085402/
Rezultati analize laboratorija u Beču potvrdili su prisutnost aflatoksina u Dukatovom i Vindijinom mlijeku. Kontrola koju su obavile sanitarna i veterinarska inspekcija na farmama, u dućanima i uvoznom mlijeku, pokazala je sljedeće rezultate: Od 150 prekontroliranih uzoraka mlijeka u mliječnoj industriji, 64 su bila pozitivna. Od 15 uzoraka na farmama u istočnoj Slavoniji u ciljanoj kontroli čak 11 ih je bilo pozitivno, a od 11 proanaliziranih uzoraka uvoznog mlijeka aflatoksin je otkriven u jednoj pošiljci uvezenog mlijeka iz BiH, naziva "Moja kravica" proizvođača Mlijeko produkt iz Kozarske Dubice.
iz bosne kažu da još mlijeka na valja:
http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/u-analiziranom-mlijeku-utvrdjeno-prisustvo-mikotoksina
"Porijeklo pošiljki mlijeka je iz Slovenije, Mađarske, Njemačke i Srbije. "
http://www.avaz.ba/vijesti/iz-minute-u-minutu/u-analiziranom-mlijeku-utvrdjeno-prisustvo-mikotoksina
"Porijeklo pošiljki mlijeka je iz Slovenije, Mađarske, Njemačke i Srbije. "
pa još zaraženog mlijeka
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvat...-u-jos-cetiri-vrste-mlijeka.html#.USPV6vLCaSo
http://www.tportal.hr/vijesti/hrvat...-u-jos-cetiri-vrste-mlijeka.html#.USPV6vLCaSo
pa šta je ovo:
http://www.vecernji.hr/vijesti/megg...otkup-mlijeka-istocne-slavonije-clanak-513989
Megle obustavio otkup mlijeka.
http://www.vecernji.hr/vijesti/megg...otkup-mlijeka-istocne-slavonije-clanak-513989
Megle obustavio otkup mlijeka.
gazda gizdavi
Član
- Tu od
- 25 Velj 2012
- Poruka
- 587
stigao obračun za 1 mjesec,cijena za LITRU SA PDV om od 5%-2,48kn,punch):
nama je 2.62 sa PDV-om...čak:icon_anal:.. a što se tiče sretstva što poništava mikotoksine našao sam jeftinu stvar.. https://www.dropbox.com/s/xn4any0a24pu8nf/zeofeed_letak_A5_11102012.pdf danas zvao i uputila me gospodična tu u okolicu u jednu apoteku gdje imaju njihov proizvod i kupuo vreću od 25 kila cjena 137 kuna..zabadava..dosad sam koristio toxinor neki ali vreća "samo" 500 kuna:fiery:
