Bobostar; zanima me neka vrsta akumulacije tj. amaterski rečeno jezerca koje bi se punilo samo od padalina kroz period kad ih ima a nadopunjavalo ako bi bilo potrebno iz izvora, naravno za zalijevanje lješnjaka. Molim te da mi predložiš veličinu akumulacije i koja količina vode bi zadovoljila navodnjavanje lijeske.
U sredini nasada imam veliki usjek između dva brijega pa razmišljam da u njega smjestim to jezerce uz doradu terena, a na dno foliju o kojoj si govorio. Sam sistem bi ovisio o financijama, ali bez generalnog rješenja - vode -za daljnji uspješan uzgoj ne će ići.
Kao što NJoko reče, prvo u Općinu vidjeti što prostorni plan kaže o mogućnosti gradnje akumulacije (ne bi trebalo biti ograničenja, ali opreza nikada dosta).
Što se tiče viška oborina koja se mogu skupiti radi se o 150-200 mm/m2; znači dosta vode.
Veličina akumulacije ovisi o veličini nasada ali i o raspoloživom mjestu za slaganje akumulacije (ako je velika akumulacija ima puno vode ali i uzima puno mjesta; mala akumulacija uzima malo mjesta ali ima i malo vode).
Naravno, ukoliko je već usjek na raspolaganju, ti bolje (možda ga treba malo produbiti i zagladiti stranice i postaviti foliju).
Što se tiče folije, svakako preporučam pravu foliju, jer ako se složi akumulacija onda mora trajati, a ne da zbog jeftinog najlona, svake dvije godine se sve radi ispočetka.
E sada kako skupiti vodu?
Pomoću sabirnog (malog) kanala. Ovisno kako je parcela u reljefu, najčešće je dovoljan obodni kanal oko parcele (ili po najnižem dijelu terena) u kojem će se nakon oborina sakupljati voda i teći u akumulaciju.
Isto tako ako si na kosom terenu, obavezno obodni kanal na najvišem dijelu parcele, jer će on sakupljati vodu sa susjedne gornje parcele (tako se može skupiti jako puno vode).
Što se tiče sabirnih kanala, dovoljan je mali bager ili kombinirka. Ovisno o terenu, to su kanalići širine oko 30-tak cm (ne treba puno šire) i do max. 50 cm dubine (moraju imati odgovarajući pad).
I na kraju talog.
Ovisno o tipu tla, sakupiti će se u akumulaciji i talog. Ako je tlo praškasto, taloga će biti dosta, dok je na glinovitim tlima taloga puno manje. Znači treba računati i na povremeno čišćenje akumulacije od taloga (najbolje ljeti kada se akumulacija isprazni i osuši.
Znači; pitanja su slijedeća:
1. Veličina nasada i broj stabala (uz razmak sadnje)?
2. Konfiguracija terena (ravan, kosina) i položaj u odnosu na susjedne parcele?
3. Tip tla (praškasto ili glinovito)?
I da na kraju, treba reći da se dio vodi gubi i isparavanjem. Znači čim sunce zagrije, voda isparava, i to nekoliko mm dnevno, bez problema čak i do 50 mm/mjesečno. Ovisno o veličini i obliku, akumulacija ako je manja može se i pokriti najlonom da se spriječi gubitak isparavanjem (za to su najbolje, uže i dugačke akumulacije). Nažalost, na većima se to ne može spriječiti.
8)
