navodnjavanje

[Picek]

s obzirom da kad god su suše naš seljak razmišlja o navodnjavanju..naravno čim padne prva kap kiše to razmišljanje zamijeni ono staro dobro ma ne treba mi to..
do sljedeće suše..
i tako u nedogled..
zanima me, imali netko ovdje tko navodnjava svoje površine?
voćari i vinogradari barem? kap po kap?

 

[alkemichar]

Ja ispod bašče imam potok, iskopao sam mali bazen pa voda polako curi u njega, zatim kad je potrebno i kad je pun uzmem amper i na hidraulik stavim bure i utovaraj i zaljevaj. Vrlo vješt i zanimljiv način. Zaljevanje njive koristim na prirodan način, plešem kišne plesove i dozivam kišu. :lol: :lol:

 

[branko]

evo i par slicica mojeg sistema za navodnjavanje povrtnjaka, sve je napravljeno doma od otpada i osim vodovodnog materijala, remenica ,remena i prskalice nist nije kupljeno posebno za to, otprilike me to sve kostalo cca 250 kn (od toga prskalica 70 kn). po mojem mjerenju je kapacitet cca 3000 litara na sat, sto je sasvim dovoljno za predvidjenu namjenu tj. zalijevanje povrtnjaka, na samogradnju sam se odlucio zato jer kupovnog sistema takve namjene nisam pronasao (svi imaju puno veci kapacitet pa bi bio problem za obicno zalijevanje s crijevom). sistem uz male preinake (sto je i normalno jer nije kopija neceg postojeceg vec cisto moja ideja) radi sad trecu godinu bez ikakvih problema.

Obrisan neispravan link.

pogled na pumpu, na slici se vidi da sam koristio i otpadne cijevi.

Obrisan neispravan link.

briggs motor od kosilice

Obrisan neispravan link.

einhell pumpa od elektricne vrtne pumpe gp jet 810 (pregorio elektromotor)

Obrisan neispravan link.

pogled na kompletni sistem, dubina do vode je za one suse prije 4 godine bila oko 3.5 metara

Obrisan neispravan link.

pogled na prskalicu, koju rijetko koristim jer obicno zalijevam rucno s crijevom posto ne treba zalijevati uvijek cijeli vrt vec samo dijelove.

za oranice koristim isti sistem kao i alkemichar tj. bozji sistem.

 

[krki]

Ako se neko kuži u samogradnju jeftinog navodnjavanja kap po kap meni treba za parcele po par stotina stabala ljeske gdje kupit cjevi, djelove bilo kaj vezano uz tu problematiku dobrodošlo

 

[ROKI]

U voćnjaku površine 11 ha imam instaliran sustav za navodnjavanje kap po kap. Vodu crpim iz vlastitog arteškog bunara koji je dubok oko 220 metara. Voda je pitka i uvijek je mlaka te ako nekoristim bunar konstantno izvire van poput vrela. Pumpa je na dubini od 33 metra i kapeciteta je 4 l u sekundi, a pogoni je elektroagregat 13 kw. Svaki dan navodnjavamo po 3,5 sata ujutro i isto toliko navečer. Nenavodnjavam cijelu površinu odjednom već dnevno skoro 2 ha tako da za 6 dana navodnim cijeli voćnjak. Å to znači da svaka sadnica dobije oko 20 l vode. O korisnosti i isplativosti mislim da nevrijedi puno razglabati. Navodnjavanje je SPAS i nije skupo za uvesti koliko god da košta, jer suše su sve veće i veće. Svaka kuna koja se uloži višestruko se vrati natrag u vidu konstantnog i povećanog uroda bez obzira na klimatske uvjete tjekom vegetacije. Da ga nemam ove godine bi bio lagani pušing na jabuci jer je rodila kao šuga, a suša je nemila. Toliko o tome.

 

[branko]

ROKI

Vodu crpim iz vlastitog arteškog bunara koji je dubok oko 220 metara.

ti bokca, kod mene na toj dubini prije bi nasao vrelu vodu (malo dalje od sela je nalaziste vruce vode) ili plin nego obicnu vodu, ova moja pumpa na vrtu je zabivena 6 m u zemlju i to samo zato jer nam se nije dalo rezati cijev, a kako je bilo strojno buseno spustili smo je samo u zemlju. prilikom busenja voda se pojavila izmedju 3 i 4 metra (buseno je s strojem od elektre za bandere samo su napravljeni nastavci). kad je bila postavljena cijev posudio sam mio standard pumpu da mi procisti leziste i ona je pumpala vise od osam sati (kapacitet pumpe je 1000 litara na minutu) bez da je i jednom zakasljucala ili ostala bez vode. a voda je i sad hladna da je taman za pice (za neke cak i malo prehladna).

 

[krki]

imate kakve slike šeme toga malo više tehnićkih podataka jel se to isplati sam sklapat ili treba platiti strućnjake za to

 

[krki]

prenosim sa njuz grupe

Meni je dobru ideju prenio trgovac kada sam priupitao za cijevi "kap".
Alkaten cijev 1/2 cola se postavi po vočkama na nekoj odgovarajučoj visini
te se probu¹e rupe s ¹to tanjim svrdlom (aku-bu¹ilica) s gornje strane
cijevi tamo gdje je potrebno da kaplje. Na rupe se navuče 10-tak cm cijevi
3/4 cola i ve¾e ¾icom da se spriječi pomicanje, mnogo rupa i ako nije prejak
pritisak samo če kapati bez kapaljki i bez mogučnosti začepljenja- rupa je s
gornje strane cijevi . Cijev se postavlja nagnuta prema kraju reda s
zavr¹etkom na navoj (cca 40 kn) tako da se u jesen mo¾e ispustiti voda iz
sistema . Jo¹ nisam isprobao zbog nedostatka ne¹to novca i vremena za monta¾u.

kaj mislite o ovom

 

[krki]

s obzirom da kad god su suše naš seljak razmišlja o navodnjavanju..naravno čim padne prva kap kiše to razmišljanje zamijeni ono staro dobro ma ne treba mi to..
do sljedeće suše..
i tako u nedogled..
zanima me, imali netko ovdje tko navodnjava svoje površine?
voćari i vinogradari barem? kap po kap?

jel se kod vas prodaje materijal za navodnjavanje?

 

[mario]

Za povrtlarske kulture , za vočnjake i vinograde se itekako isplati, ali za ratarske kulture teško!

 

[bajki]

U dosta vočnjaka sam vidio navodnjavanje, ali nisam vidio još ni u jednom vinogradu. Dali je možda neko vidio navodnjavanje u vinogradu?

 

[krki]

kod nas je to još uvjek slabo sve razvijeno

 

[Picek]

jel se kod vas prodaje materijal za navodnjavanje?

da, prodajemo opremu austrijskog Bauera..
oni su vodeći svjetski proizvođač tifona..
a imaju i velike linearne i pivot sustave za navodnjavanje..
i za navodnjavanje preko cijevi..
jedino što ne rade kap po kap, tu je izraelski netafim apsolutno svjetski lider..
izraelci su kap po kap doveli do savršenstva..
nešto imaju i grci te ameri, s grcima smo mi razgovarali međutim nikad nešto konkretnije..

Za povrtlarske kulture , za vočnjake i vinograde se itekako isplati, ali za ratarske kulture teško!

iznenadio bi se, nemam sad ovdje sa sobom (na odmoru sam na moru) točne podatke međutim na poslu imam rezultate studija njemačkog instituta iz Hannovera koji je vršio ispitivanje na navodnjavanju šećerne repe..
i prinos im je bio i do 50% veći..
to da se za ratarska kulture ne isplati je ustvari samo način na koji naš seljak/poljoprivrednik sam sebe uvjerava da mu to netreba..
iako, prije će se isplatiti sustav za navodnjavanje nego recimo novi traktor..
uostalom razmišljaj logično..
ako nečemu u vrijeme suše daješ potrebnu vodu neće li samim time to davati više i kvalitetniji plod?
s tim da je suša ekstremni uvjet pa samim time i nije relevantno uspoređivati takve podatke...
ali uspoređivanje u idealnim uvjetima..
zašto recimo dobar dio zapadnoeuropskih pa čak i istočnoeuropskih zemalja ima veće prinose nego što su kod nas?
zato što se u hrvatskoj navodnjavava svega koji postotak površina, mislim da je zadnji podatak oko 4-5% ukupne površine koja se navodnjava.. i s time smo apsolutno zadnji u Europi, čak i iza albanije..
naravno i kvaliteta zemlje igra svoju ulogu kod prinosa..
ali opet se sve svodi na irigaciju...
zato su drugi u proizvodnji svega i jeftiniji nego mi i samim time su i konkurentniji nego mi..
zašto se u hrvatsku uvozi više svinjetine nego što mi proizvodimo?
zato jer je jeftinija, a jeftinija je zbog manjih troškova proizvodnje..
iako i jedna i druga svinja jedu istu hranu..
naravno to je banalan primjer..
ljudi koji vode našu poljoprivredu su toga svjesni, zato je u ovoj izbornoj godini i bilo toliko priča o projektima navodnjavanja..
međutim dam se kladiti da će se o tome sljedeće godine malo ili nimalo pričati..

 

[mario]

Da li je moguče za ratarske kulture tamo gdje nema kanala, potoka, rijeka izbušit u zemlju te naći dovoljno vode?

 

[Picek]

Da li je moguče za ratarske kulture tamo gdje nema kanala, potoka, rijeka izbušit u zemlju te naći dovoljno vode?

u principu je, samo što tu onda ovisi o više faktora..
bunar će morati biti dublji, većeg promjera sa dovoljno velikim zalihama vode..
a i naravno veličina table igra ogromnu ulogu..

 

[branko]

Da li je moguče za ratarske kulture tamo gdje nema kanala, potoka, rijeka izbušit u zemlju te naći dovoljno vode?

sve ti ovisi o podneblju, vjerojatno imas nekog u blizini tko mjeri podzemne vode za potrebe hidrometeroloskog zavoda, pa ga ne bi bilo lose kontaktirati, ili mozes i sam vidjeti kakva je situacija kod tebe s kolicinom vode u bunarima. kod mene nitko od povrcara i cvjecara koji jedino imaju navodnjavanje, nema potrebe za bunarima jer vode ima u izobilju te ih vecina koristi samo cijevi zabivene u zemlju.

 

[mario]

Ma kakve table, kod mene je njiva 1-2 hektara super, koliko košta iskop dubokog bunara?

 

[zvona]

Problem navodnjavanja kod nas je jos uvjek tesko pitanje i jako malo se koristi iz vise razloga: nezainteresiranos i neznanje ,velicina i reljef zemljista, voda,lose odrzavana kanalska mreza,sustav za navodnjavanje itd. navodnjavaju uglavnom povrtlari,vocari. Na Belju su navodnjavali postrni kukuruz a sada navodnjavaju secernu repu.

 

[paor]

Obrisan neispravan link. će najviše biti zanimljiv ratarima jer je kratka priča svjetskog rekordera u prinosu soje (oko 44q/kj)

a veza s temom o navodnjavanju je da se zapravo vidi koliki je potencijal te mjere, a isto tako da se i irigaciji može pristupiti prilično studiozno

meni je zanimljivo i to što je trošak proizvodnje 1 acra (0,7 kj) soje samo 300 dolara iako je zalijevao svaki dan tokom 3 ljetna mjeseca i to 5-7 mm vode, a voda se u americi kupuje

 

[Picek]

Na Belju su navodnjavali postrni kukuruz a sada navodnjavaju secernu repu.

zvona jel možeš probati saznati dali je američki Valmont instalirao tri nova velika linearna sustava na Belju?
jedan je trebao ići na Karanac a dva su trebala ići na lokaciju Puškaš..

Problem navodnjavanja kod nas je jos uvjek tesko pitanje i jako malo se koristi iz vise razloga: nezainteresiranos i neznanje ,velicina i reljef zemljista, voda,lose odrzavana kanalska mreza,sustav za navodnjavanje itd. navodnjavaju uglavnom povrtlari,vocari.

problem neznanja nije samo kod našeg seljaka nego i kod naših vrlih profesora na agronomskom odnosno poljoprivrednom fakultetu..
ja sam pokušavao tražiti kakvu stručniju literaturu vezanu za irigaciju i utjecaj na prinose, kvalitetu i ostale odrednice..
pa sam malo razgovarao s prof. Zimmerom s osječkog poljoprivrednog faksa i valjda postoji samo jedna knjiga koja donekle govori o utjecaju irigacije na poljoprivredu. i ta knjiga je iz 80-ih godina prošlog tisućljeća :roll:
a kakti ti naši faksevi bi trebali obučavati mlade stručnjake :roll: