Orah

[bitćebolje]

Ako ideš u ekološku, a bolje je da ideš, onda ne smiješ gnojiti umjetnim gnojivima, NPK, UREA, CAN itd.Možeš stajnjakom iz ne intenzivnog uzgoja i peletiranim ekološki dozvoljenim gnojem. Nazovi Prvu ekološku stanicu pa pitaj.
1. napravi analizu tla
2.adekvatno pognoji zemlju sa min.40 t/ha stajnjaka i fertdolomita ovisi o ph tla
3.to zaori, potanjuraj, rotobranaj, izniveliraj padove i pristupi sadnji.
4.sadnice gledaj da bude sorta oraha da što kasnije cvate, zbog oštećenja od mraza, sadnice moraju biti certificirane....
5. ako ideš na plod, raspored sadnje min. 10 x 10 m, a za stablo 8 X 8m.
6.sretno....

 

[Gustavo]

A jel ima puno zajebancije s tim poslije, kontrole i to jer nisam baš blizu tom zemljištu, loša stvar je i visoka cijena sadnica pa se dvoumim između oraha i lješnjaka.

Možda ovaj orah da posadim?

https://kupisadnice.hr/shop/index.p...ion=article&group_id=20000035&aid=335&lang=hr

 

[seat]

Planiram i ja iduću jesen saditi 1.5ha oraha u ekološkoj proizvodnji.
https://kupisadnice.hr/shop/index.php?item=&action=page&group_id=20000035&lang=hr
Ove sadnice su najpovoljnije štosam našao, koje bi sorte preporučili posaditi dasu kasne , dasu otporne na bolesti i radi oprašivanja.

A jel ima puno zajebancije s tim poslije, kontrole i to jer nisam baš blizu tom zemljištu, loša stvar je i visoka cijena sadnica pa se dvoumim između oraha i lješnjaka.

Možda ovaj orah da posadim?

https://kupisadnice.hr/shop/index.p...ion=article&group_id=20000035&aid=335&lang=hr

Nemaš neke posebne zajebancije morš tanjurati ili zatravniti pa kositi. Bolja solucija je tanjuranje. Uglavnom mora biti uredno nesmje zarast u korov jel ti može nenajavljeno banuti inspekcija. Problem su bolesti ako krenu preparati za ekoluški uzgoj su jako skupi.Imam već voćnjaka u eko proizvodnji i uglavnom isplatise.

 

[Hele]

A jel ima puno zajebancije s tim poslije, kontrole i to jer nisam baš blizu tom zemljištu, loša stvar je i visoka cijena sadnica pa se dvoumim između oraha i lješnjaka.

Ak ti je problem jedna redovna kontrola godišnje kako onda misliš održavat nasad? Košnja, kopanje, špricanje...? Ili si ti jedan od onih što sade lješnjake i orahe pa bi došli jednom godišnje pogledat jel ih netko ukrao?

Sve sadnice koje imaju certifikate, kaleme se... koštaju.

 

[bitćebolje]

Ne znam točno za ove Američke sorte koje si naveo, možda ih netko ima , pa da ti sam prenese svoje iskustvo...
No za sortu Novosadski kasni, koja je idealna za naše prostore svi imaju riječi hvale.....
O cijenama sadnica ne znam....

 

[seat]

Dali mu treba oprašivač?

 

[Tomislav]

Prošlo je vrijeme kupovanja sadnica po 10 kuna iz sjemena i prijave takvih nasada u eko...konačno je nekome došlo iz guzice u glavu.Ovako bar se mora više uložiti pa se bude smanjila pomama za eko poticajima i saditi će oni koji ne gledaju samo na poticaje.Svjedoci smo na desetke hektara zaraslih šikara koji su "eko nasadi".J sam posadio hektar cijepljenih oraha i prijavio pod običnu proizvodnju i planiram još saditi i negledam samo na poticaje jer mislim da je to lov u mutnom da boli glava i ne želim u tome sudjelovati.Nitko me nemože uvjeriti da kada dođe do pritiska bolesti da se u eko proizvodnji drže samo eko pesticida...

 

[Hele]

Nitko me nemože uvjeriti da kada dođe do pritiska bolesti da se u eko proizvodnji drže samo eko pesticida...

Normalno da da, tu ne pričam samo o orasima već o svim kulturama. Poanta je da ne dođe do pritiska bolesti. U eko proizvodnji treba voćke kupat dozvoljenim fungicidima prije svake kiše, svakih 8 dana ako je visoka vlaga/ jaka rosa, u idealnim uvjetima bez padalina možda svakih 10-14 dana. To je sve onako okvirno. Uza sve to, dobro je ako je zaraženo cca samo 10-30% lisne mase. Tu pričamo o recimo višnjama, trešnjama, jabukama, šljivama...

 

[Gustavo]

Jel su ovi cijepljeni orasi manje otporni na bolesti od sjemenjaka, imam dvadesetak sjemenjaka i njih ne tretiram protiv bolesti. Stvar je u tome da se ovi sjete doći u kontrolu, a ja radim 300-500 km daleko, ja mogu doći kad imam slobodno u tome je problem, a nešto moram sadit iduću godinu jer mi istječe tri godine mirovanja zemljišta. Ove sadnice se čine skupe, znam da sam negdje vidio po 50 kuna al i to je skupo.

 

[seat]

Ti radiš 500km daleko pa kako bi ti to uopće održavo? Je punoje dati 100 kn sa sadnicu al tikalkuliraš da kupiš sadnice za 20kn nemati utom sreće tibi samo zbog poticaja sadio orahe.

 

[Gustavo]

Ti radiš 500km daleko pa kako bi ti to uopće održavo? Je punoje dati 100 kn sa sadnicu al tikalkuliraš da kupiš sadnice za 20kn nemati utom sreće tibi samo zbog poticaja sadio orahe.

Pa oko oraha navodno nema nekog posla, tri puta godišnje pokositi ili potanjurati korove i pošpricati s tim bio sredstvima, sadim radi poticaja jer orah daje plodove tek nakon desetak godina, tko to neće priznati laže, a hoću i posaditi nešto da imam od toga korist u budućnosti.

 

[Hele]

Od tih oraha ne bude ništa, ne znaš što pričaš. A ti ne živiš u Dalmaciji da bi kosio 3 puta godišnje.

 

[iwanho]

Imam posađene isključivo sjemenjake. Jedini razlog je to kaj smatram da su daleko otporniji na bolesti. Nisam komercijalni proizvođač pa mi prinos nije u prvom planu. To kaj naberem je za mene i više volim da nije tretirano raznim otrovima.

 

[Gustavo]

Imam i ja sjemenjaka i sve više ih sadim, sad jedino da se odreknem poticaja i posadim sjemenjake koje ne treba takoreći tretirati otrovima, stvarno čudno da taj orah koji je u biti jedini ekološki ne priznaju, birokratska posla.

 

[Tomislav]

Nisu to nikakva birokratska posla nego da se nekako doskoči ljudima koji su samo gladni poticaja i samo to vide a proizvodnja hrane je zadnje u planu.Koliko imamo posađenih hektara silnih eko i koliko novaca se daje na poticaje a niti jedna kila nije zabilježena prodana?

 

[bitćebolje]

E moj prijatelju. A gdje su sve silne jabuke, pa kruške, pa višnje, pa trešnje, pa kukuruz i pšenica koja se dan danas još više uvozi, jer svoje domaće nema dosta,.... pa svinje, pa telad i junice iz danske,... naš gavrilović je zatvorio klaonicu još prije 25 godina i sve uvozi .......
Zanimljivo bi bilo da se prvo postavi uvjet konvencionalnim proizvođačima, kojih ima barem 80 %, pa neka im se uvjetuje da oni konvencionalni-perjanice naše poljoprivredne proizvodnje povećaju svoje prinose kukuruza,pšenice,ječma,soje,jabuka,krušaka,grožđa, po hehtaru,, pa nas spase od štetnog uvoza.
Mogu to postići puno lakše nego nas 10% ekoloških proizvođaća.
Povećat uvjet prinosa po hektaru,skinut poticaje na tu masu od 80%, pa da vidiš prijatelju kako će bit više kukuruza i pšenice.

 

[iwanho]

Nisu to nikakva birokratska posla nego da se nekako doskoči ljudima koji su samo gladni poticaja i samo to vide a proizvodnja hrane je zadnje u planu.Koliko imamo posađenih hektara silnih eko i koliko novaca se daje na poticaje a niti jedna kila nije zabilježena prodana?

Ovo što se dobije od države i EU nisu poticaji za proizvodnju nego potpore za obradu zemlje i održavanje okoline. Oni koji su sad u zrelim godinama se sjećaju kak je bilo u bivšem sustavu koji smo odbacili. Tamo su bili se dobivalo novce po kg proizvedenog, dakle poticala se količina. Dobivali su samo oni koji su predavali svoje proizvode na otkup. Oni koji su svoje porizvode, npr. kukuruz, koristili za proizvodnju mesa nisu dobili poticaje za kukuruz, ali su dobili poticaje kod otkupa teladi.
Ono kaj je zajedničko ondašnjem i sadašnjem načinu je to da niti jedan nije ustrojen zbog pomoći seljaku (poljoprivrednom proizvođaču) nego, kroz nižu cijenu hrane, građaninu (zaposlenom u drugim gospodarskim granama).

EU ima viška hrane i sigurno ne bu poticala količine, čak to ne bu dopustila u državama koje ne proizvode dovoljno. To je razumljiva strategija jer bi se poticanjem količina u državama koje ne proizvode dovoljno, povećale ukupne količine hrane i izgubil dio tržišta za bogatije članice EU.

Kod nas bi trebalo hitno pronaći način kak uz postojeće potpore poticati domaću proizvodnju. Dakle, ne na uštrb postojećih potpora jer su one još uvijek manje nagu u drugim članicama EU, nego na neki drugi način. Možda početi simuliranjem predaje proizvoda na otkup, a ako bude problema s EU, onda potražiti drukčija rješenja.

 

[Hele]

Koliko sam ja čuo ići će se na proizvodno vezane potpore.

 

[Gustavo]

E moj prijatelju. A gdje su sve silne jabuke, pa kruške, pa višnje, pa trešnje, pa kukuruz i pšenica koja se dan danas još više uvozi, jer svoje domaće nema dosta,.... pa svinje, pa telad i junice iz danske,... naš gavrilović je zatvorio klaonicu još prije 25 godina i sve uvozi .......
Zanimljivo bi bilo da se prvo postavi uvjet konvencionalnim proizvođačima, kojih ima barem 80 %, pa neka im se uvjetuje da oni konvencionalni-perjanice naše poljoprivredne proizvodnje povećaju svoje prinose kukuruza,pšenice,ječma,soje,jabuka,krušaka,grožđa, po hehtaru,, pa nas spase od štetnog uvoza.
Mogu to postići puno lakše nego nas 10% ekoloških proizvođaća.
Povećat uvjet prinosa po hektaru,skinut poticaje na tu masu od 80%, pa da vidiš prijatelju kako će bit više kukuruza i pšenice.

Neće nas spasiti uvoza sigurno jer mi količinom ni cijenom ne možemo konkurirati većim zemljama kao Njemačka, Francuska, Poljska, Španjolska koji još i sami potiču svoje poljoprivrednike za izvoz. Mi možemo jedino kvalitetom nešto postići, ali i tu teško jer našem narodu sve više pada kupovna moć. Ovakvo ratovanje između nas je veliki promašaj jer neprijatelj su uvoznici i strani lanci i dok se ne organizira domaća proizvodnja i ne zaustavi uvoz na količine koje ne možemo sami proizvesti nema tu kruha od poljoprivrede. Sigurno bi mladi bježali u Irsku i Njemačku da imaju neku mogućnost života od rada na zemlji.

I sad se ja moram osjećat krivim jer hoću stavit hektar i pol zemljišta u neku funkciju, a nemam 20000 kuna da kupim cijepljeni orah i da pripremim zemljište prema preporukama. Ako nemam love jasno da tražim način kako proći jeftinije.

 

[Hele]

Ne, ti se trebaš osjećat krivim jer želiš brat poticaje a ne želiš radit.
Ako nemaš novaca i vremena onda se nemoj niti hvatat poljoprivrede.