Re: Oranje,oranje,oranje...
mario kaže:
Dobio si odgovor koji ti govori ovo: Zašto zaorati gnojivo i spasiti dio dušika(novca), kad možeš lijepo kupit i bacit poslije umjetni :!:
vidim da se vadi iz kontexta pa da pojasnim
tu ste potpuno u pravu po literaturi da brzom inkorporacijom u tlo unosite kakti više hranjiva, ali koji i kakvih to je malo druga priča
malo literature
Prosječan sastav: 0.20-0.60% dusika (N),0.04-0.30% fosfora (P2O5), 0.10-0.80% kalija (K2O), 0.07-1,00% kalcija (CaO) i 0.03-0.06% magnezija (MgO).
a ako se spominje dušik iz stajskog gnoja kao jako bitan kod zimske brazde to je totalni promašaj ako se od toga očekuje poboljšanje prinosa, taj dušik je odavno nestao i da je iste sekunde zaoran, a kamoli da bi čekao da netko nešto posije možebitno u svibnju
zato se dušik dodaje često, i u manjim količinama
pitanje koliki je postotak dušika u gnojovki koju upotrebljavaš a imaš otvorene lagune, gdje se taj dušik neprestano gubi isparavanjem i drugim atmosferskim činiteljima gubitaka
nadalje kruti stajski gnoj ima u tlu djelovanje 3-4 godine,a največi učinak ima u drugoj godini, a gdje je taj silni dušik iz tog gnoja, e tu dolazi do onog da je taj gnoj bitan u tom pogledu da u lakim pješčanim tlima veže koloidne čestice, a u teškim tlima dovodi do humifikacije, poboljšanja strukture, tla postaju lakša za obradu, hranjiva su pristupačnija
ali sirak koji traži po svim hranjivima brojke blizo 200kg na ha čistih hranjiva za svako hranjivo te velike brojke, to sigurno nebudete dobili sa stajskim gnojem, ali budete dobili bolju mikrobiološku aktivnost tla, pristupačnost hranjiva, lakšu obradu
u ekološkoj proizvodnji se ne smiju upotrebljavat mineralna gnojiva, i tu se sasvim drugačije radi u nekim postupcima sa stajskim gnojem tj njegovom primjenom
u intenzivnoj i održivoj poljoprivredi je to drugačije, u intenzivnoj kao što je poznata nizozemska, sve rekord za rekordom, sve zeleno, divno i krasno dolazi do prekomjernog iskorištavanja tla, a primat je na mineralnim gnojivima, dok u održivoj je sve to ukomponirano, isto tako i grašak koji če ostavit dušik, a naredna kultura če ga koristiti, stajski gnoj koji če pridonjet boljem iskorištenju mineralnih gnojiva zbog popravljanja pedoloških procesa
ništa ja nisam prije napisao bezveze
s sad po seljački, po slici se vidi da je taj gnoj davno vožen, konkretno u veljači, i nakon toga je domah došla kiša, a bogami sigurno neču orat po mokrom, ali u tlo je unešena organska tvar i kojih 2 tone agrodola na ha koji je sadržan u gnoju, a ja za kulturu moram podmirit hranjiva ionako,a svi znadete kak moja polja izgledaju, pa ipak ima nešto u tome
po literaturi ste u potpunosti u pravu i mario i abrkili, tu nemam šta za reči, ali ko što sam prije napisao u postu meni je bitno popravit svojstva tla, a dušik bi se ionako izgubio, bitna je organska tvar, jer čestim oranjem i puštanjem kisika u tlo se događaju procesi mineralizacije :!: a oni dovode do toga da se hranjiva vežu na koloide tla a samim time postaju nedostupna biljci, zato je bitno dodavanje organske tvari da se izjednače procesi mineralizacije i humifikacije :!:
šta znači sirku i bilo kojoj drugoj kulturi zaoran stajnjak u pogledu dušika kao djela hranjiva u 10 mjesecu, baš ništa, toga nema, biljka posijana u svibnju če tražit svoje koje ona želi onda, a ne prije pola godine, a procesom humifikacije tj sporijim razlaganjem organske tvari dio hranjiva če postojat, a nova hranjiva če bit dostupnija
ova priča je bila o krutom stajskom gnoju, u kojem ne želim pobiti tvrdnju ispravnosti zaoravanja gnoja odmah, ali i same znanstvene činjenice koje iz toga proizlaze ako se zaore ili ne zaore, provedene u praksu
kod mene je vožen gnoj prošli ponedjeljak i utorak 40 prikolica i u srijedu je zaoran, tako da se ne može reči da se taj dio ne poštuje, ali svejedno ja moram i na toj parceli podmirit hranjiva biljci, a gnoj stajski če napravit svoje :!:
dio o gnojovki i njenom brzom hlapljenju ne objašnjavam, to je druga priča , sama za sebe
iako se ovaj post ne odnosi konkretno na temu oranja, sam proces oko tla je vrlo kompleksan stoga je i dio ove teme
